Connect with us

Domaće

Industrija stakla u Srbiji preživela ratove, ali ostala sa samo jednom fabrikom

Domaća proizvodnja stakla počela 1846. godine, a od 2022. godine jedina preostala fabrika je u stranom vlasništvu

Objavljeno pre

,

Industrija stakla u Srbiji preživela ratove, ali ostala sa samo jednom fabrikom Foto Izvor: Pixabay / zephylwer0

Domaća proizvodnja stakla počela 1846. godine, a od 2022. godine jedina preostala fabrika je u stranom vlasništvu

Industrija stakla u Srbiji ima dugu i promenljivu istoriju, u kojoj je staklo doživelo brojne transformacije i ekonomske izazove. Prva domaća fabrika stakla otvorena je 1846. godine, dok je od 2022. godine u Srbiji ostala samo jedna fabrika u stranom vlasništvu. Tokom dva svetska rata industrija je uspevala da opstane, ali privatizacije početkom ovog veka donele su gubitke i gašenje većine preduzeća.

Razvoj proizvodnje stakla i ekonomski značaj

Proizvodnja stakla ima globalnu tradiciju dugu više od 8.000 godina, ali Srbija se u industrijsku proizvodnju uključila tek sredinom 19. veka. Prva fabrika, koju je osnovao Avram Petronijević 1846. godine, nalazila se kod Jagodine. Lokacija je pažljivo izabrana zbog blizine sirovina poput kvarca i šuma za potašu, što je omogućilo ekonomičnu proizvodnju. Vlasnik fabrike angažovao je oko 30 majstora iz Češke i Bavarske, čime je tehnologija iz inostranstva preneta u zemlju.

Industrijska špijunaža i konkurencija

Tokom istorije, domaći preduzetnici su, kako pokazuju izveštaji, pribegavali industrijskoj špijunaži kako bi osigurali tehnološki napredak i konkurentnost na tržištu. To je omogućilo lokalnim proizvođačima da prate evropske standarde. Takođe, razvoj staklarstva u Evropi bio je obeležen tajnom čuvanja receptura i tehnika, naročito u Veneciji i Bohemiji. Kao rezultat, tržište stakla je postepeno postalo dostupnije širem stanovništvu, jer je masovna proizvodnja smanjila cene.

Uticaj privatizacije i vlasnička struktura

Uporedo sa tranzicijom i privatizacijama početkom 21. veka, proizvodnja stakla u Srbiji pretrpela je ozbiljan pad. Većina domaćih fabrika je ugašena, a preživela je jedino jedna fabrika, koja je od 2022. godine u stranom vlasništvu. Ova promena vlasničke strukture odražava širi trend u domaćoj industriji, gde strani investitori preuzimaju ključne resurse i proizvodnju.

Tržišni i društveni značaj stakla

Staklo je kroz istoriju imalo višestruku upotrebu, od umetnosti do industrije. U antičkom Rimu razvijene su prve tehnike recikliranja, pa su slomljeni proizvodi korišćeni za izradu novih. S druge strane, inovacije kao što su bezbojno staklo i kristal iz Bohemije pokrenule su razvoj umetničkih radionica i masovne proizvodnje. Pored toga, pronalasci poput staklarske lule i mašina za duvanje omogućili su standardizaciju i smanjenje troškova.

Budućnost industrije stakla u Srbiji

Danas staklarstvo u Srbiji zavisi od strane kapitala i globalnih tržišnih kretanja. Preostala fabrika stakla nastavlja tradiciju dužu od jednog i po veka, ali se suočava sa izazovima kao što su konkurencija, tehnološka modernizacija i dostupnost sirovina. Zbog toga je pozicija domaće industrije stakla odraz šireg ekonomskog okruženja i promena u vlasničkoj strukturi.

Pročitaj još

Domaće

Er Srbija uvodi direktne letove za Tenerife, sedmu destinaciju u Španiji

Letovi iz Beograda za Tenerife dva puta nedeljno, nacionalni prevoznik širi mrežu i uvodi osmu špansku destinaciju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Er Srbija uvodi direktne letove za Tenerife, sedmu destinaciju u Španiji – direktni letovi za Tenerife

Letovi iz Beograda za Tenerife dva puta nedeljno, nacionalni prevoznik širi mrežu i uvodi osmu špansku destinaciju

Er Srbija je 15. septembra 2026. godine započela direktne letove za Tenerife, čime je Tenerife postao sedma destinacija ovog prevoznika u Španiji. Letovi iz Beograda za Kanarska ostrva obavljaće se dvaput nedeljno, utorkom i subotom, dok su povratni letovi planirani sredom i nedeljom. Direktna avio linija za Tenerife omogućava putnicima iz Srbije i regiona jednostavniji pristup atraktivnoj destinaciji tokom cele godine.

Direktni letovi za Tenerife i širenje mreže u Španiji

Uvođenje direktnih letova za Tenerife deo je šire strategije Er Srbije da ojača svoje prisustvo na španskom tržištu. Do sada su u mreži ove nacionalne aviokompanije bili Madrid, Barselona, Malaga, Palma de Majorka, Valensija i Alikante. Na taj način, broj direktnih linija iz Beograda ka Španiji sada iznosi sedam, dok će od 30. septembra biti uvedena i osma destinacija – Sevilja.

Prema rečima Boška Rupića, direktora za komercijalu i strategiju Er Srbije: „Uvođenjem direktnih letova za Tenerife nastavljamo da širimo mrežu Er Srbije u Španiji, koja je jedno od najvažnijih i najatraktivnijih turističkih tržišta u Evropi. Veliko interesovanje putnika za ovu liniju pokazalo je da postoji jasna potražnja za direktnom vezom Beograda sa Kanarskim ostrvima. Tenerife je destinacija koja, zahvaljujući prijatnoj klimi tokom cele godine, pruža mogućnost za putovanja i van tradicionalne letnje sezone, a posebno tokom jeseni i zime. Verujemo da će nova linija biti zanimljiva putnicima iz Srbije i regiona, kao i onima koji iz drugih destinacija u našoj mreži preko Beograda putuju na ostrvo Tenerife.“

Tenerife kao ključna destinacija i implikacije za putnički saobraćaj

Tenerife je najveće ostrvo Kanarskog arhipelaga i poznato je po raznovrsnoj turističkoj ponudi. Nacionalni park Teide, kojim dominira vulkan Teide, najviši vrh Španije, ističe se kao glavna atrakcija. Ostrvo nudi peščane plaže, crni pesak, brojne pešačke staze, kao i mogućnost posmatranja kitova i delfina. Posebno su popularni prirodni park Anaga, planinsko selo Maska i grad San Kristobal de la Laguna, čije je istorijsko jezgro pod zaštitom UNESCO-a.

Kao rezultat ovih mogućnosti, Tenerife privlači turiste tokom cele godine, a direktni letovi iz Beograda omogućavaju veće povezivanje Srbije sa jednim od najposećenijih evropskih ostrva. Važno je istaći da će od kraja septembra Er Srbija dodatno proširiti ponudu u Španiji, čime nacionalni prevoznik potvrđuje stratešku orijentaciju ka jačanju turističkih i poslovnih veza između Srbije i Iberijskog poluostrva.

Očekuje se da će nova linija pozitivno uticati na turistički promet između Srbije i Kanarskih ostrva, kao i na pozicioniranje Er Srbije kao konkurentnog aktera u aviosaobraćaju u ovom delu Evrope.

Pročitaj još

Domaće

Plaćanje karticom u inostranstvu može povećati trošak za 3 do 5 odsto zbog konverzije

Turisti često plaćaju višu cenu zbog dinamičke konverzije valuta, marža na kurs ide do 5 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Plaćanje karticom u inostranstvu može povećati trošak za 3 do 5 odsto zbog konverzije

Turisti često plaćaju višu cenu zbog dinamičke konverzije valuta, marža na kurs ide do 5 odsto

Plaćanje karticom u inostranstvu može izgledati jednostavno, ali opcija dinamičke konverzije valuta često dovodi do viših troškova za korisnike. Prilikom korišćenja kartice u stranim zemljama, prodavci ili pružaoci usluge mogu ponuditi da transakciju obave u valuti vaše matične zemlje putem dinamičke konverzije valuta. Prema podacima kompanije Visa, ova konverzija može uključivati dodatnu maržu od 3 do 5 odsto zbog nepovoljnijeg kursa.

Na prvi pogled, mogućnost da odmah vidite iznos u poznatoj valuti deluje praktično. Međutim, važno je znati da tada konverziju ne obavlja vaša banka, već trgovac ili firma koja pruža uslugu konverzije. Kao rezultat, kurs može biti znatno nepovoljniji nego što bi ga obračunala vaša banka. Ova razlika posebno postaje primetna kod većih iznosa na računu, pa na kraju trošak može biti značajno veći nego što ste očekivali.

Dinamička konverzija valuta i izbor prave opcije na terminalu

Kada se nalazite u zemlji koja koristi evro, poput Italije, Španije ili Portugalije, terminal će često ponuditi mogućnost da platite u evrima ili da iznos bude preračunat u drugu valutu. Preporuka je da uvek birate lokalnu valutu, u ovom slučaju evro. Tada konverziju obično vrši kartična mreža i banka koja je izdala vašu karticu, što često rezultira povoljnijim kursom. Osim toga, uslovi zavise i od konkretne banke i vrste kartice, pa je korisno pre putovanja proveriti da li postoje dodatne naknade za plaćanje u inostranstvu.

Međutim, neki terminali nakon izbora lokalne valute prikazuju još jedan ekran gde treba potvrditi ili odbiti konverziju. Formulacija opcija može biti nejasna, zbog čega korisnici greškom prihvate konverziju koju žele da izbegnu. Zbog toga je preporučljivo pažljivo pročitati sve opcije na ekranu pre potvrde transakcije.

Kako da izbegnete nepotrebne troškove kod plaćanja karticom u inostranstvu

Pravilo koje se preporučuje je jednostavno: kada koristite karticu u inostranstvu, birajte lokalnu valutu i odbijte dinamičku konverziju ako vam je terminal ponudi. Na taj način, kurs određuje vaša banka i kartična mreža, što obično znači manju maržu i povoljniji kurs. Takođe, dinamička konverzija valuta nije ograničena samo na Evropu. Ova praksa je prisutna i u drugim turističkim destinacijama širom sveta, zbog čega je korisno biti obazriv svaki put kada plaćate karticom van granica svoje zemlje.

Na kraju, korisnicima se savetuje da pre puta provere uslove korišćenja svojih kartica u inostranstvu, kao i da se informišu o potencijalnim naknadama. Biranje lokalne valute i odbijanje dinamičke konverzije valuta može vam uštedeti od 3 do 5 odsto na svakom računu, što je posebno značajno kod većih iznosa. Pre svega, obazrivost prilikom svakog plaćanja pomaže u očuvanju ličnog budžeta i izbegavanju nepotrebnih troškova.

Pročitaj još

Domaće

Latinoamerička kultura okuplja Beograd: Festival sa besplatnim ulazom i bogatim programom

Drugi festival latinoameričke kulture Belgrade Latinée održaće se od 18. do 20. septembra u KC Grad, uz besplatan ulaz i gastronomski, umetnički i edukativni sadržaj za posetioce svih uzrasta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Latinoamerička kultura okuplja Beograd: Festival sa besplatnim ulazom i bogatim programom

Drugi festival latinoameričke kulture Belgrade Latinée održaće se od 18. do 20. septembra u KC Grad, uz besplatan ulaz i gastronomski, umetnički i edukativni sadržaj za posetioce svih uzrasta

Latinoamerička kultura okuplja Beograd kroz drugi festival Belgrade Latinée, koji će se održati od 18. do 20. septembra u KC Grad. Ulaz je besplatan za sve posetioce, što omogućava širokoj javnosti da učestvuje u raznovrsnom programu. Festival je organizovan od strane Udruženja Daljinomer i Instituto de Barrio, a donosi brojne aktivnosti koje promovišu latinoameričku kulturu i podstiču ekonomske i kulturne veze.

Program festivala latinoameričke kulture okuplja zajednicu

Festival Belgrade Latinée nudi sadržaje poput Food Plaza sa autentičnim latinoameričkim specijalitetima, Dancing Arena sa časovima plesa (salsa, bachata, kizomba, kumbija), večernje DJ setove i Language Café Belgrade za međukulturnu razmenu. Program traje tri dana, svakog dana od 17.00 do 22.00 časa, dok će završna proslava u nedelju, 20. septembra, trajati do ponoći. Poseban akcenat stavljen je na gastronomski deo, gde će prvi dan biti predstavljenje venecuelanske arepe i arepitas u ponudi Michaelle Taurel. Organizatori preporučuju dolazak na vreme, jer rezervacije nisu moguće. Kao rezultat ovakvog koncepta, festival podstiče lokalnu potrošnju i privlači posetioce iz različitih delova grada.

Podrška zajednici i ekonomski značaj festivala

Tokom festivala, subotom i nedeljom od 14.00 do 17.00 časova, biće organizovana inicijativa Latino Legal Drive. Tim stručnjaka za imigraciono pravo pružiće osnovne pravne informacije državljanima latinoameričkih zemalja koji žive u Srbiji, u trajanju do 10 minuta po osobi. Ova podrška dodatno osnažuje zajednicu i omogućava lakše uključivanje u lokalnu privredu i društvo. Festival okuplja umetnike, preduzetnike, kreativce i kulturne predstavnike, čime doprinosi promociji preduzetništva i kulturne razmene. Pored toga, događaj nudi priliku za umrežavanje između lokalne i međunarodne zajednice, što može imati pozitivan uticaj na ekonomski razvoj sektora kulture i ugostiteljstva u Beogradu.

Otvorenost, razmena i iskustvo za sve generacije

Belgrade Latinée kreira otvoren prostor za dijalog i povezivanje između latinoameričkih zajednica i lokalne publike. Porodice, mladi i ljubitelji kulture mogu pronaći sadržaj prilagođen svim uzrastima. Festival se održava u večernjim satima kako bi omogućio posetiocima da prisustvuju programu nakon radnog vremena. Osim toga, raznovrsni programi podstiču interesovanje za latinoameričku kulturu i jačaju kulturne veze. Organizatori naglašavaju važnost ovakvih događaja za promociju multikulturalnosti i razvoj kreativnih industrija u Srbiji. Uporedo sa tim, festival doprinosi razvoju turističke ponude Beograda i pozicioniranju grada kao centra kulturnih dešavanja u regionu.

Pročitaj još

U Trendu