Connect with us

Domaće

Hrvatska predlaže dugoročne vize za srpske vozače, šteta od blokada 92 miliona evra dnevno

Prevoznici iz regiona izazvali gubitke od 92 miliona evra dnevno, čekanje na granici skraćeno sa dva sata na 20 minuta

Published

on

Row of parked semi trucks in a rainy lot, captured in a dramatic black and white setting. Foto Izvor: Pink.rs

Prevoznici iz regiona izazvali gubitke od 92 miliona evra dnevno, čekanje na granici skraćeno sa dva sata na 20 minuta

Privredna komora Srbije saopštila je da je Vlada Hrvatske predložila u Briselu da transportne kompanije iz Srbije, koje imaju ugovore sa firmama iz Hrvatske ili drugih zemalja EU, dobiju dugoročne vize za svoje vozače. Prema rečima predsednika Komore, Marka Čadeža, ovaj predlog je iznet nakon što su nedavne blokade prevoznika iz regiona na granicama sa EU dovele do štete od oko 92 miliona evra dnevno. Ova inicijativa prezentovana je na 33. Kopaonik biznis forumu.

Na sastanku u Briselu, hrvatska vlada je, kako je naveo Čadež, istakla da će prva predložiti svim članicama, uz najavu da će i Mađarska postupiti isto, da prevoznici iz Srbije sa ugovorima u EU mogu da dobiju dugoročne boravišne vize za svoje vozače. “Hrvatska je predložila to rešenje u Briselu”, rekao je Čadež na panelu “Zajedno napred: Regionalna integracija Zapadnog Balkana”.

Čadež je objasnio da je razlog za ovu saradnju ekonomska šteta koju trpe i zemlje članice EU kada dođe do blokade granica, a ne samo dobre međususedske odnose. Dodao je da prema pravilima Evropske unije vozači iz zemalja koje nisu članice mogu da provedu najviše 90 dana u periodu od 180 dana u Šengen zoni, dok je uvođenje Sistema ulaska i izlaska (EES) dodatno pooštrilo režim, jer predviđa uzimanje biometrijskih podataka na granicama.

Trgovinska razmena na Zapadnom Balkanu, prema Čadežu, povećana je tri puta u poslednjih 10 godina, a čekanje robe na granicama skraćeno sa dva sata na nešto više od 20 minuta. On je istakao da su inicijative poput Otvorenog Balkana doprinele ubrzanju prometa roba, ali i da još uvek postoje izazovi u prepoznavanju sertifikata i primeni regulativa.

“Neke inicijative, poput tadašnje inicijative za Otvoreni Balkan, donela je, pre svega, neku vrstu ubrzanja prometa roba između nas, dakle, kada je u pitanju prepoznavanja sertifikata, ima tu još uvek dosta problema, ali sistemski su neke stvari rešene. Mi smo, koliko vidimo i merimo na granicama, vreme skratili sa nekih dva sata na nešto više od 20 minuta kada govorimo o prometu između zemalja i ekonomija ZB, ne između regiona i EU. To je druga tema”, naveo je Čadež.

Kao primer pozitivnih promena, Čadež je naveo da su Srbija i Albanija u poslednjih 10 godina povećale izvoz iz Srbije u Albaniju za 90 odsto, dok je izvoz Albanije u Srbiju porastao za nešto više od 90 odsto. Takođe, istakao je više od 60 potpisanih bilateralnih sporazuma i investicije srpskih firmi u regionu.

Čadež je zaključio da, iako postoje značajna poboljšanja u ekonomskoj saradnji, politički faktori i dalje utiču na region, pogotovo tokom izbornog ciklusa. On je podsetio na zajednički tekst predsednika Srbije Aleksandra Vučića i albanskog premijera Edija Rame u kojem su izložili realističan pristup odnosa Zapadnog Balkana prema EU, naglasivši da bi buduće proširenje Unije moglo biti politički, a ne birokratski proces.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kineski trgovinski suficit 213,62 milijarde dolara, izvoz porastao 21,8 odsto početkom godine

Izvoz iz Kine u januaru i februaru premašio prognozu od 7,1 odsto, dok je uvoz rastao 19,8 odsto

Published

on

By

Chongqing skyline illuminated at night with neon lights reflecting on the river, showcasing urban futuristic architecture.

Izvoz iz Kine u januaru i februaru premašio prognozu od 7,1 odsto, dok je uvoz rastao 19,8 odsto

Kineski trgovinski suficit dostigao je 213,62 milijarde dolara u periodu januar–februar 2026. godine, čime su rezultati znatno premašili očekivanja analitičara, prema zvaničnim podacima kineske carine. Izvoz iz Kine povećan je za 21,8 odsto na godišnjem nivou, što je iznad prognoziranih 7,1 odsto, dok je uvoz porastao za 19,8 odsto, premašivši očekivani rast od 6,3 odsto.

Ukupan trgovinski suficit od 213,62 milijarde dolara nadmašio je očekivanja analitičara koji su predviđali 179,6 milijardi dolara. Trgovina sa Evropskom unijom porasla je za 19,9 odsto i iznosila je 998,94 milijarde juana, dok je razmena sa državama ASEAN-a povećana za 20,3 odsto, dostigavši 1,24 biliona juana. Trgovinska razmena sa Sjedinjenim Američkim Državama smanjena je za 16,9 odsto na 609,71 milijardu juana (88,22 milijarde dolara).

Rast izvoza i uvoza delom je posledica kasnijeg termina praznika Lunarne nove godine, što je podstaklo veću potrošnju i ekonomske aktivnosti u odnosu na prošlu godinu. Inflacija potrošačkih cena u Kini porasla je u februaru za 1,3 odsto na godišnjem nivou, iznad očekivanih 0,8 odsto, dok je januarski rast bio 0,2 odsto – što predstavlja najviši nivo inflacije od januara 2023. godine.

Zhiwei Zhang, predsednik i glavni ekonomista kompanije Pinpoint Asset Management, ocenio je nakon objave podataka da je snažan rast izvoza delimično posledica prazničnog perioda, ali da to „verovatno ne može u potpunosti da objasni ovako snažan rezultat“.

Tokom godišnjeg političkog skupa „Dve sesije“ u Pekingu, premijer Li Qiang postavio je cilj rasta bruto domaćeg proizvoda između 4,5 i 5 odsto, što je najniži raspon od početka devedesetih godina. Zhang je naveo da ovi snažni izvozni rezultati, uz nizak cilj rasta, ukazuju na to da dodatni ekonomski podsticaji verovatno neće biti potrebni u bliskoj budućnosti. Premijer Li Qiang je tokom skupa priznao uticaj američkih carina na ekonomiju dok je iznosio ekonomske ciljeve vlade.

Pročitaj još

Domaće

Amazon zabeležio šest sati prekida rada i 13-časovni incident zbog AI alata

Internet gigant prijavio više ‘Sev2’ incidenata, uz prekid AWS usluga i otpuštanje 16.000 radnika u januaru

Published

on

By

Internet gigant prijavio više ‘Sev2’ incidenata, uz prekid AWS usluga i otpuštanje 16.000 radnika u januaru

Kompanija Amazon prijavila je značajan rast broja incidenata povezanih sa korišćenjem veštačke inteligencije u svojim operacijama, uključujući šest sati nedostupnosti internet stranice i aplikacije ovog meseca i 13-časovni prekid AWS kalkulatora troškova u decembru. Ovi događaji su se desili nakon što je Amazon otpustio oko 16.000 korporativnih radnih mesta u januaru, ali iz kompanije ističu da smanjenje broja zaposlenih nije glavni uzrok povećanja broja tehničkih problema.

U izveštaju sa nedavnog sastanka, u koji su ekonomski analitičari imali uvid, navodi se da je trend incidenata poslednjih meseci obuhvatio “širok spektar uticaja” i promene koje su omogućene generativnom veštačkom inteligencijom (Gen-AI). Kao doprinoseći faktor navodi se i “nova upotreba GenAI-ja za koju najbolje prakse i zaštitne mere još nisu u potpunosti uspostavljene”.

Tokom incidenta kada je Amazonova internet prodavnica bila nedostupna skoro šest sati, korisnici nisu mogli da završe transakcije niti da pristupe funkcijama kao što su provera podataka o nalogu ili ceni proizvoda. Kompanija je tada saopštila da je uzrok bio pogrešno “implementiranje softverskog koda”. Amazon Web Services je sredinom decembra imao 13-časovni prekid rada kalkulatora troškova, nakon što je AI alat za kodiranje napravio izmene u okruženju, što je dovelo do brisanja i ponovnog kreiranja sistema.

Prema navodima sa sastanka, mlađi i inženjeri srednjeg nivoa ubuduće će morati da dobiju odobrenje starijih inženjera za sve izmene koda napravljene uz pomoć veštačke inteligencije. Viši potpredsednik Dave Treadwell obavestio je zaposlene da će se nedeljni sastanak “This Week in Stores Tech” (TWiST) detaljno baviti analizom uzroka ovih problema i kratkoročnim inicijativama za sprečavanje budućih prekida.

Iz Amazona navode da je pregled dostupnosti sajta deo redovnog poslovanja i da kompanija nastoji stalno unapređivati operacije. Amazon Web Services je saopštio da je incident u decembru bio “izuzetno ograničen događaj” koji je uticao samo na jednu uslugu u pojedinim delovima kontinentalne Kine, dok drugi incident nije imao uticaja na korisnike AWS usluga.

Ekonomske analize ukazuju i da se Amazonove poslovne jedinice dnevno suočavaju sa povećanim brojem “Sev2” incidenata, što su problemi koji zahtevaju brzu reakciju zbog mogućih prekida proizvoda, a što je povezano sa otpuštanjem radnika tokom proteklih godina. Amazon, međutim, tvrdi da otpuštanja nisu uzrokovala porast broja prekida rada.

Pročitaj još

Domaće

Porše beleži pad profita na 90 miliona evra uz smanjenje prihoda od 10 odsto

Operativna dobit Poršea pala sa 5,3 milijarde evra na svega 90 miliona evra zbog slabe prodaje u Kini i američkih carina

Published

on

By

Modern black racing car highlighting sleek design and racing tire close-up for automotive enthusiasts.

Operativna dobit Poršea pala sa 5,3 milijarde evra na svega 90 miliona evra zbog slabe prodaje u Kini i američkih carina

Nemački proizvođač luksuznih automobila Porše zabeležio je drastičan pad operativnog profita u 2025. godini, koji je sa skoro 5,3 milijarde evra u 2024. opao na samo 90 miliona evra, prema najnovijim podacima kompanije. Kao ključne razloge ovog negativnog trenda, Porše navodi slabu prodaju na kineskom tržištu, povećanje američkih carina, kao i fundamentalne promene na tržištu automobila.

Operativni profit za 2025. godinu, uključujući i finansijske usluge, iznosio je 413 miliona evra, što je znatno manje u odnosu na 5,6 milijardi evra u 2024. Ukupan prihod kompanije smanjen je za gotovo 10 odsto i sada iznosi 36,3 milijarde evra, dok je operativna marža pala sa 14,5% na svega 0,3%.

Folksvagen, vlasnik Poršea, ističe da su za slabije rezultate najviše odgovorni “fundamentalno promenjeno tržišno okruženje u Kini, američke carine, sporiji prelazak na električna vozila i jednokratni specijalni troškovi”. Pad profita je delimično ublažen kroz započeti program štednje, koji podrazumeva i ukidanje oko 4.000 radnih mesta.

Na čelo Poršea u januaru je došao bivši šef Meklarena, Mihael Lajters, od koga se očekuje da preokrene negativni trend. Kompanija najavljuje da će se u 2026. dodatno fokusirati na modele sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, zbog slabe potražnje za električnim sportskim automobilima u Kini. Porše prognozira da će operativna profitna marža u 2026. porasti na više od pet odsto, iako i dalje očekuje smanjenje prodaje.

Pročitaj još

U Trendu