Connect with us

Domaće

Ford ponovo angažovao stotine inženjera, IBM automatizovao 94 odsto HR zahteva

Kompanije preispituju otpuštanja zbog AI, 39 odsto lidera smanjilo broj zaposlenih dok je 55 odsto priznalo greške

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / lukasbieri

Kompanije preispituju otpuštanja zbog AI, 39 odsto lidera smanjilo broj zaposlenih dok je 55 odsto priznalo greške

Američka automobilska kompanija Ford odlučila je da ponovo angažuje stotine iskusnih inženjera nakon što automatizovani sistemi nisu uspeli da otklone probleme sa kvalitetom, pokazuje najnovija ekonomska analiza. Ova odluka dolazi u trenutku kada brojni poslodavci revidiraju ranije poteze otpuštanja zaposlenih i prelaska na veštačku inteligenciju (AI), jer se pokazalo da AI ne može u potpunosti da zameni ljudsko iskustvo u svim segmentima.

Fordov potpredsednik za inženjering hardvera vozila, Čarls Pun, izjavio je da je veštačka inteligencija „fantastičan alat“, ali da njeni rezultati zavise od kvaliteta podataka na kojima je obučena. Sličan zaokret napravile su i Komonvelt banka Australije (CBA) i tehnološka kompanija IBM. CBA je prošle godine otpustila više od 40 radnika iz korisničke službe, zamenivši ih AI glasovnim botom. Međutim, sistem nije uspeo da odgovori na potrebe korisnika, što je dovelo do povećanja broja poziva i povratka na prethodni model rada. Australijski sindikat zaposlenih u finansijskom sektoru ocenio je vraćanje radnih mesta kao „veliku pobedu“, dok je banka priznala da nije dovoljno razmotrila sve poslovne aspekte pri donošenju odluke o otpuštanju.

IBM je zamenio svoje HR funkcije veštačkom inteligencijom koja je obrađivala oko 94 odsto rutinskih zahteva, ali nije bila u stanju da reši preostalih 6 odsto koji su uključivali etičke dileme. Kompanija je nakon toga najavila da će u 2026. godini utrostručiti zapošljavanje pripravnika u svim poslovnim jedinicama u Sjedinjenim Američkim Državama. Direktorka ljudskih resursa IBM-a, Nikl LaMoreo, ocenila je da bi bez ulaganja u nove generacije zaposlenih kompanija za nekoliko godina mogla da ostane bez potrebnog kadrovskog potencijala.

Prema izveštaju softverske kompanije Orgvue, 39 odsto poslovnih lidera otpustilo je zaposlene zbog uvođenja veštačke inteligencije, dok je 55 odsto priznalo da su pojedine odluke o otpuštanjima bile pogrešne. Analitičari upozoravaju da smanjenje broja zaposlenih uz istovremenu primenu AI ne mora nužno da vodi ka rastu poslovanja, posebno ako se ne ulaže u obuku i razvoj kadrova. „Primetno je da su među kompanijama koje promovišu automatizaciju, mnoge kasnije zažalile zbog otpuštanja, pošto su smanjile broj ljudi potrebnih za nadgledanje veštačke inteligencije“, navodi se u izveštaju kompanije Intuition Labs.

Džesika Žang, viša potpredsednica za Azijsko-pacifički region u kompaniji ADP, izjavila je: „Tamo gde su rezultati veštačke inteligencije nedosledni, netačni ili teški za primenu, kompanije često moraju ponovo da uvedu ljudski nadzor“. Kako navodi, to može dovesti do dupliranog napora, sporijeg donošenja odluka i smanjene produktivnosti.

Istraživanje koje je sprovela kompanija Robert Half pokazalo je da je 32 odsto američkih menadžera za zapošljavanje ukinulo radno mesto prvenstveno zbog veštačke inteligencije, a zatim ponovo zaposlilo radnika na istoj ili sličnoj poziciji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

NLB podigao ponudu na 37 evra po akciji u trci za Addiko banku

Slovenačka banka povećala cenu nakon što je RBI prikupio 50,72% akcija, odluka akcionara očekuje se do 22. jula

Published

on

By

Slovenačka banka povećala cenu nakon što je RBI prikupio 50,72% akcija, odluka akcionara očekuje se do 22. jula

Slovenačka banka NLB povećala je svoju ponudu za preuzimanje Addiko banke na 37 evra po akciji, nakon što je austrijski RBI ranije prikupio 50,72% izdatih akcija Addika uz ponudu od 26,5 evra po akciji. Uprava Addiko banke povukla je prethodnu preporuku da akcionari prihvate RBI-jevu ponudu i sada ne preporučuje ni prihvatanje ni odbijanje ni jedne od dve konkurentske ponude. Prema podacima objavljenim 30. juna, RBI je do 29. juna dobio ukupno 9.890.151 izjava o prihvatanju, što čini 50,72% svih izdatih akcija Addika. Taj udeo nije promenjen u odnosu na prethodnu nedelju.

NLB je svoju ponudu od početnih 29 evra po akciji, objavljenu 13. maja, povisio u dva navrata – prvo na 33,5 evra, a zatim na 37 evra, čime je značajno nadmašio ponudu austrijskog konkurenta. Međutim, uprava Addika ukazuje na to da uspeh NLB-ove ponude i dalje zavisi od toga da je prihvati najmanje 75% akcionara, što u ovom trenutku ostaje neizvesno. NLB, za razliku od RBI-ja, javno ne objavljuje podatke o stepenu prihvatanja svoje ponude, a i pored zahteva, te informacije nisu dostavljene ni upravi Addika.

Obe ponude biće otvorene do 22. jula, što predstavlja prelomni trenutak za budućnost Addiko banke koja posluje u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, s ukupno 900.000 klijenata i 155 filijala. Za Crnu Goru i region, ishod transakcije ima poseban značaj, jer RBI u slučaju uspešnog preuzimanja planira prodaju Addiko banaka u Srbiji, BiH i Crnoj Gori srpskoj Alta Group, dok bi zadržao poslovanje u Hrvatskoj i Sloveniji. Alta Group već poseduje 9,63% akcija Addika i svoj udeo uključila je u RBI-jevu ponudu.

NLB najavljuje integraciju Addikovih banaka na tržištima gde već posluje, kao i procenu troškova i koristi integracije banaka izvan Evropske unije. Akvizicija bi NLB-u omogućila i indirektan ulazak na tržište Hrvatske, gde je trenutno prisutan samo kroz lizing sektor. Ovo je drugi pokušaj NLB-a da preuzme Addiko, nakon neuspešne ponude iz 2024. godine.

Među najvećim akcionarima Addiko banke su S-Quad Handels- und Beteiligungs sa 9,99%, AIK Banka i Gorenjska Banka (obe u okviru AIK Grupe) sa ukupno 9,69%, Alta Group sa 9,63% i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa 8,40%. Konačna odluka akcionara očekuje se do 22. jula, kada ističe rok za prihvatanje obe ponude.

Pročitaj još

Domaće

Opservatorija Rubin pokrenula LSST projekat sa kamerom od 3.200 megapiksela i 10 terabajta podataka dnevno

Desetogodišnje istraživanje Univerzuma obuhvatiće najmanje 800 fotografija svake tačke neba, otkrivajući više od 11.000 novih asteroida

Published

on

By

Desetogodišnje istraživanje Univerzuma obuhvatiće najmanje 800 fotografija svake tačke neba, otkrivajući više od 11.000 novih asteroida

Opservatorija Vera C. Rubin u Čileu zvanično je započela desetogodišnji naučni program Legacy Survey of Space and Time (LSST), u okviru kojeg će tokom naredne decenije biti snimljena najdetaljnija i najobuhvatnija mapa južnog neba do sada. U projekat su uključene i dve institucije iz Srbije – Katedra za astronomiju Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Astronomska opservatorija u Beogradu, koje su dale značajan doprinos ovom međunarodnom poduhvatu.

Opservatorija Rubin, finansirana od strane Nacionalne naučne fondacije SAD (NSF) i Ministarstva energetike SAD (DOE), otvorena je u junu 2025. godine, a zvanični početak rada projekta LSST usledio je godinu dana kasnije. Tokom narednih 10 godina, opservatorija će neprekidno posmatrati nebo koristeći kameru rezolucije 3.200 megapiksela, koja svakih 40 sekundi pravi novi snimak. Zahvaljujući kombinaciji velikog ogledala i širokog vidnog polja, biće kreiran time-lapse univerzuma u ultra visokoj rezoluciji.

Svakodnevno će se prikupljati oko deset terabajta podataka, dok će svaka tačka neba južne hemisfere biti fotografisana najmanje 800 puta. Tokom ovog procesa, generisaće se milioni upozorenja o novim ili promenljivim objektima, što omogućava astronomima širom sveta pristup podacima u gotovo realnom vremenu. Već u prvoj fazi rada, opservatorija je otkrila više od 11.000 do tada nepoznatih asteroida, uključujući i one koji prolaze blizu Zemlje.

Srpske institucije doprinose razvoju softverskih sistema baziranih na veštačkoj inteligenciji za analizu ogromnih količina podataka i prepoznavanje retkih i promenljivih signala. Astronomska opservatorija u Beogradu koristi teleskop Milutin Milanković na Vidojevici, sa ogledalom prečnika 1,4 metra, za prateća posmatranja LSST projekta.

Po završetku desetogodišnjeg ciklusa, biće formirana baza podataka sa milijardama astronomskih objekata i bilionima pojedinačnih merenja. Ova baza postaće ključni izvor za buduća astronomska istraživanja i omogućiti nova otkrića u narednim decenijama. Projekat LSST otvara novo poglavlje u istraživanju svemira i pruža najpotpuniji uvid u dinamičku prirodu Univerzuma.

Pročitaj još

Domaće

Metal Investments Europe ulaže u fabriku aluminijumske žice od 5.785 kvadrata u Majuru

Beogradska kompanija planira godišnji kapacitet od 54.000 tona, javna rasprava o uticaju na životnu sredinu zakazana za 15. jul

Published

on

By

Beogradska kompanija planira godišnji kapacitet od 54.000 tona, javna rasprava o uticaju na životnu sredinu zakazana za 15. jul

Kompanija Metal Investments Europe d.o.o. iz Beograda podnela je zahtev za izgradnju proizvodnog kompleksa u Majuru, nadomak Šapca, saopštilo je Ministarstvo zaštite životne sredine. Projekat predviđa izgradnju fabrike za proizvodnju aluminijumske žice sa pratećim objektima i infrastrukturom, dok je centralni objekat proizvodna hala bruto površine 5.613,94 kvadratna metra, uz dodatne objekte ukupne površine 5.785,20 kvadrata.

Prema zvaničnoj Studiji o proceni uticaja na životnu sredinu, planirani proizvodni proces obuhvatiće topljenje aluminijuma, obradu rastopa, kontinuirano livenje, valjanje, mehaničku obradu i završno pakovanje. Tehnologija će omogućiti proizvodnju aluminijumske žice visoke čistoće, sa više od 99,7 odsto aluminijuma, namenjene pre svega za elektroprovodnike, ali i za legure iz serija 1000, 6000 i 8000.

Projektovani maksimalni kapacitet postrojenja iznosi 7,5 tona na sat, dok je procenjeni godišnji kapacitet, pri radu u tri smene tokom 300 dana godišnje, do 54.000 tona aluminijumske žice. Fabrika će koristiti CCR liniju za kontinuirano livenje i valjanje, čime će biti moguće proizvesti više tipova aluminijumske žice za elektroenergetsku i industrijsku primenu, uključujući legure EC 1350 i 1370, kao i legure iz serija 6000 i 8000.

U sklopu investicije predviđeni su dodatni objekti i infrastruktura, poput portirnice, vagarske kućice, podzemnog rezervoara za vodu, dizel-električnog agregata, merno-regulacione gasne stanice, kolske vage, internih saobraćajnica i prateće komunalne infrastrukture.

Javna rasprava i prezentacija Studije o proceni uticaja na životnu sredinu biće održana 15. jula u prostorijama gradske uprave Šabac, sa početkom u 11 časova. Uvid u dokumentaciju je moguć svakog radnog dana od 11 do 13 časova u prostorijama Ministarstva na Novom Beogradu, kao i u gradskoj upravi Šabac, i na zvaničnom sajtu Ministarstva, u roku od 40 dana od objave obaveštenja.

Zainteresovana javnost može podneti primedbe i mišljenja na Studiju u pisanom obliku Ministarstvu zaštite životne sredine. Projekat Metal Investments Europe predstavlja značajnu investiciju u metalski sektor Srbije, s fokusom na proizvodnju aluminijumske žice za elektroenergetsku i industrijsku upotrebu.

Pročitaj još

U Trendu