Connect with us

Domaće

Bugarska obnovila snabdevanje rafinerije Lukoil Neftohim Burgas sirovom naftom od 1. jula

Dogovor sa kompanijom Litasko omogućava nastavak punog snabdevanja, što je ključno za energetsku bezbednost i distributivni lanac u regionu jugoistočne Evrope

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / dimitrisvetsikas1969

Dogovor sa kompanijom Litasko omogućava nastavak punog snabdevanja, što je ključno za energetsku bezbednost i distributivni lanac u regionu jugoistočne Evrope

Vlada Bugarske postigla je sporazum sa švajcarskom kompanijom Litasko o obnovi punog snabdevanja sirovom naftom za rafineriju Lukoil Neftohim Burgas, počev od 1. jula. Prema navodima bugarske vlade, ovaj dogovor od izuzetnog je značaja za energetsku bezbednost zemlje, s obzirom na to da rafinerija ima ključnu ulogu u proizvodnji i distribuciji naftnih derivata na bugarskom i regionalnom tržištu.

Informacija je objavljena tokom vanrednog brifinga u Savetu ministara, nakon sastanka bugarskog premijera Rumena Radeva sa predstavnicima kompanija Litasko i Lukoil. Potpredsednica Litaska, Ina Darijus, potvrdila je da je kompanija zvanično ukinula ograničenja koja je prethodno uveo švajcarski sud. Darijus je istakla da su razgovori sa bugarskom vladom bili otvoreni i konstruktivni, kao i da Litasko traži dugoročno rešenje koje će štititi poslovne interese, ali i podržati energetski sektor Bugarske.

Sporazum dolazi u trenutku kada je rafinerija pod pojačanim nadzorom bugarske države, nakon što su američke sankcije ruskom Lukoilu dovele do izmena u upravljanju kompanijom i iniciranja procesa prodaje njenih bugarskih aktiva. Bugarski zvaničnici ocenjuju da je nastavak snabdevanja neophodan za stabilnost tržišta derivata i normalno funkcionisanje energetskog sektora u jugoistočnoj Evropi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

MGSI pokreće međunarodni tender za rehabilitaciju puteva vredan 33 milijarde dinara

Javna nabavka obuhvata četiri partije, rok za podnošenje ponuda je 14. avgust u 12 sati

Published

on

By

Javna nabavka obuhvata četiri partije, rok za podnošenje ponuda je 14. avgust u 12 sati

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) raspisalo je međunarodni tender za rehabilitaciju lokalnih puteva u Srbiji, sa ukupnom procenjenom vrednošću radova od 33 milijarde dinara, kako je objavljeno na Portalu javnih nabavki. Rok za podnošenje ponuda ističe 14. avgusta u 12 sati, a predviđeno je zaključivanje okvirnih sporazuma sa više privrednih subjekata.

Ova javna nabavka podeljena je na četiri partije, pokrivajući rehabilitaciju puteva u severnoj, istočnoj, južnoj i zapadnoj Srbiji. Cilj je angažovanje više izvođača kako bi se obezbedila brža i efikasnija realizacija infrastrukturnih radova širom zemlje.

MGSI je naglasilo da su ovakvi infrastrukturni poduhvati ključni za ravnomeran razvoj svih regiona i unapređenje saobraćajne povezanosti. Tenderom se otvara mogućnost učešća domaćih i međunarodnih kompanija koje ispunjavaju uslove iz konkursne dokumentacije.

Kako je objavljeno, svi zainteresovani ponuđači mogu podneti svoje ponude do 14. avgusta, do 12 časova. Detalji o kriterijumima i dokumentaciji dostupni su na Portalu javnih nabavki.

Očekuje se da će realizacija ovih radova doprineti poboljšanju kvaliteta lokalnih puteva i unapređenju bezbednosti u saobraćaju na teritoriji čitave Srbije.

Pročitaj još

Domaće

NLB podigao ponudu na 37 evra po akciji u trci za Addiko banku

Slovenačka banka povećala cenu nakon što je RBI prikupio 50,72% akcija, odluka akcionara očekuje se do 22. jula

Published

on

By

Slovenačka banka povećala cenu nakon što je RBI prikupio 50,72% akcija, odluka akcionara očekuje se do 22. jula

Slovenačka banka NLB povećala je svoju ponudu za preuzimanje Addiko banke na 37 evra po akciji, nakon što je austrijski RBI ranije prikupio 50,72% izdatih akcija Addika uz ponudu od 26,5 evra po akciji. Uprava Addiko banke povukla je prethodnu preporuku da akcionari prihvate RBI-jevu ponudu i sada ne preporučuje ni prihvatanje ni odbijanje ni jedne od dve konkurentske ponude. Prema podacima objavljenim 30. juna, RBI je do 29. juna dobio ukupno 9.890.151 izjava o prihvatanju, što čini 50,72% svih izdatih akcija Addika. Taj udeo nije promenjen u odnosu na prethodnu nedelju.

NLB je svoju ponudu od početnih 29 evra po akciji, objavljenu 13. maja, povisio u dva navrata – prvo na 33,5 evra, a zatim na 37 evra, čime je značajno nadmašio ponudu austrijskog konkurenta. Međutim, uprava Addika ukazuje na to da uspeh NLB-ove ponude i dalje zavisi od toga da je prihvati najmanje 75% akcionara, što u ovom trenutku ostaje neizvesno. NLB, za razliku od RBI-ja, javno ne objavljuje podatke o stepenu prihvatanja svoje ponude, a i pored zahteva, te informacije nisu dostavljene ni upravi Addika.

Obe ponude biće otvorene do 22. jula, što predstavlja prelomni trenutak za budućnost Addiko banke koja posluje u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, s ukupno 900.000 klijenata i 155 filijala. Za Crnu Goru i region, ishod transakcije ima poseban značaj, jer RBI u slučaju uspešnog preuzimanja planira prodaju Addiko banaka u Srbiji, BiH i Crnoj Gori srpskoj Alta Group, dok bi zadržao poslovanje u Hrvatskoj i Sloveniji. Alta Group već poseduje 9,63% akcija Addika i svoj udeo uključila je u RBI-jevu ponudu.

NLB najavljuje integraciju Addikovih banaka na tržištima gde već posluje, kao i procenu troškova i koristi integracije banaka izvan Evropske unije. Akvizicija bi NLB-u omogućila i indirektan ulazak na tržište Hrvatske, gde je trenutno prisutan samo kroz lizing sektor. Ovo je drugi pokušaj NLB-a da preuzme Addiko, nakon neuspešne ponude iz 2024. godine.

Među najvećim akcionarima Addiko banke su S-Quad Handels- und Beteiligungs sa 9,99%, AIK Banka i Gorenjska Banka (obe u okviru AIK Grupe) sa ukupno 9,69%, Alta Group sa 9,63% i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa 8,40%. Konačna odluka akcionara očekuje se do 22. jula, kada ističe rok za prihvatanje obe ponude.

Pročitaj još

Domaće

Opservatorija Rubin pokrenula LSST projekat sa kamerom od 3.200 megapiksela i 10 terabajta podataka dnevno

Desetogodišnje istraživanje Univerzuma obuhvatiće najmanje 800 fotografija svake tačke neba, otkrivajući više od 11.000 novih asteroida

Published

on

By

Desetogodišnje istraživanje Univerzuma obuhvatiće najmanje 800 fotografija svake tačke neba, otkrivajući više od 11.000 novih asteroida

Opservatorija Vera C. Rubin u Čileu zvanično je započela desetogodišnji naučni program Legacy Survey of Space and Time (LSST), u okviru kojeg će tokom naredne decenije biti snimljena najdetaljnija i najobuhvatnija mapa južnog neba do sada. U projekat su uključene i dve institucije iz Srbije – Katedra za astronomiju Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Astronomska opservatorija u Beogradu, koje su dale značajan doprinos ovom međunarodnom poduhvatu.

Opservatorija Rubin, finansirana od strane Nacionalne naučne fondacije SAD (NSF) i Ministarstva energetike SAD (DOE), otvorena je u junu 2025. godine, a zvanični početak rada projekta LSST usledio je godinu dana kasnije. Tokom narednih 10 godina, opservatorija će neprekidno posmatrati nebo koristeći kameru rezolucije 3.200 megapiksela, koja svakih 40 sekundi pravi novi snimak. Zahvaljujući kombinaciji velikog ogledala i širokog vidnog polja, biće kreiran time-lapse univerzuma u ultra visokoj rezoluciji.

Svakodnevno će se prikupljati oko deset terabajta podataka, dok će svaka tačka neba južne hemisfere biti fotografisana najmanje 800 puta. Tokom ovog procesa, generisaće se milioni upozorenja o novim ili promenljivim objektima, što omogućava astronomima širom sveta pristup podacima u gotovo realnom vremenu. Već u prvoj fazi rada, opservatorija je otkrila više od 11.000 do tada nepoznatih asteroida, uključujući i one koji prolaze blizu Zemlje.

Srpske institucije doprinose razvoju softverskih sistema baziranih na veštačkoj inteligenciji za analizu ogromnih količina podataka i prepoznavanje retkih i promenljivih signala. Astronomska opservatorija u Beogradu koristi teleskop Milutin Milanković na Vidojevici, sa ogledalom prečnika 1,4 metra, za prateća posmatranja LSST projekta.

Po završetku desetogodišnjeg ciklusa, biće formirana baza podataka sa milijardama astronomskih objekata i bilionima pojedinačnih merenja. Ova baza postaće ključni izvor za buduća astronomska istraživanja i omogućiti nova otkrića u narednim decenijama. Projekat LSST otvara novo poglavlje u istraživanju svemira i pruža najpotpuniji uvid u dinamičku prirodu Univerzuma.

Pročitaj još

U Trendu