Connect with us

Domaće

FAO beleži rast cena hrane od 1,6 odsto u aprilu, biljna ulja skuplja 5,9 odsto

Indeks cena hrane FAO dostigao 130,7 poena, žitarice i pirinač takođe u porastu, dok mlečni proizvodi i šećer beleže pad

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Stocksnap

Indeks cena hrane FAO dostigao 130,7 poena, žitarice i pirinač takođe u porastu, dok mlečni proizvodi i šećer beleže pad

Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) saopštila je da su svetske cene hrane porasle treći mesec zaredom u aprilu, pod uticajem viših cena biljnog ulja i rasta cena žitarica i pirinča usled povećanih troškova energije. Prema izveštaju FAO, referentni indeks svetskih cena prehrambenih proizvoda u aprilu je iznosio 130,7 poena, što predstavlja rast od 1,6 odsto u odnosu na revidirani nivo iz marta i dva procenta više nego u istom periodu prošle godine.

Indeks cena biljnog ulja FAO porastao je za 5,9 odsto u odnosu na mart, dostigavši najviši nivo od jula 2022. godine, na šta su uticale više cene palminog, sojinog, suncokretovog i ulja uljane repice. FAO navodi da je ovaj rast podržan većim cenama nafte i povećanom potražnjom za biogorivom.

Indeks cena žitarica FAO zabeležio je povećanje od 0,8 odsto u odnosu na prethodni mesec, posebno zbog viših cena pšenice i kukuruza. Istovremeno, indeks cena svih vrsta pirinča porastao je za 1,9 odsto, a kao ključni razlog navode se viši troškovi sirove nafte i derivata, koji su uticali na proizvodnju i marketing u zemljama izvoznicama pirinča.

Glavni ekonomista FAO-a, Maksimo Torero, izjavio je: „Globalni poljoprivredno-prehrambeni sistemi nastavljaju da pokazuju otpornost uprkos poremećajima povezanim sa krizom u Ormuskom moreuzu, dok su se biljna ulja suočila sa snažnijim rastom cena uglavnom zbog viših cena nafte i veće potražnje za biogorivom.”

Indeks cena mesa FAO porastao je za 1,2 odsto u odnosu na mart i 6,4 procenta u poređenju sa prethodnom godinom, pogotovo zbog viših cena goveđeg mesa. Nasuprot tome, indeks cena mlečnih proizvoda smanjen je za 1,1 odsto, dok je indeks cena šećera pao za 4,7 odsto pod pritiskom očekivanja o obilnim globalnim zalihama.

FAO je takođe povećao svoju prognozu globalne proizvodnje žitarica za 2025. godinu na 3,04 milijarde tona, što je povećanje od šest miliona tona u odnosu na prethodnu godinu. Prognoza proizvodnje pšenice za 2026. godinu revidirana je nešto niže, na 817 miliona tona.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Jedanaest srpskih kompanija nastupa na Korejskom uvoznom sajmu 2026. godine

Sporazum o sveobuhvatnom ekonomskom partnerstvu otvara tržište Koreje za srpske prehrambene proizvode i investicije

Published

on

By

Sporazum o sveobuhvatnom ekonomskom partnerstvu otvara tržište Koreje za srpske prehrambene proizvode i investicije

Jedanaest kompanija iz Srbije, pretežno iz sektora prehrambene industrije, alkoholnih pića, hrane za kućne ljubimce i proizvodnje posuđa i opreme za domaćinstvo, predstavljeno je na Korejskom uvoznom sajmu u Seulu 2026. godine. Nastup je organizovan u saradnji Privredne komore Srbije (PKS), Korejske asocijacije uvoznika (KOIMA) i Ambasade Republike Srbije u Seulu, potvrđeno je tokom zvaničnih sastanaka privrednih delegacija.

Srbija i Republika Koreja uspešno su završile pregovore o Sporazumu o sveobuhvatnom ekonomskom partnerstvu (CEPA), čime se otvara novo poglavlje ekonomskih odnosa dve zemlje. Potvrđeno je učešće Republike Koreje na specijalizovanoj izložbi EKSPO 2027, a planirana je intenzivnija saradnja srpskih i korejskih kompanija tokom naredne godine.

Predsednik PKS Marko Čadež tokom posete Seulu sastao se sa predstavnicima korejskih privrednih institucija i kompanija. Na sastanku sa Ministarstvom trgovine Južne Koreje predstavljene su mogućnosti srpske privrede, za koju je ocenjeno da je još uvek nedovoljno poznata korejskim investitorima. Takođe, sa predsednicom KOIMA-e Juon Jang razmatrane su mogućnosti uključivanja srpskih proizvođača u distributivne lance velikih korejskih konglomerata. Jang je istakla da na korejskom tržištu postoji prostor za uvoz sušenog i zamrznutog voća iz Srbije, alkoholnih pića i drugih prehrambenih proizvoda.

Korejska agencija za investicije i promociju trgovine (KOTRA) istakla je da je korejsko tržište sve otvorenije za srpske proizvode, kao i za saradnju na transferu tehnologija i zajedničkim investicionim projektima. Dogovorena je poseta korejske privredne delegacije Srbiji do kraja godine radi neposrednog povezivanja kompanija i razmene poslovnih kontakata.

Održan je i sastanak sa potencijalnim korejskim investitorima iz hemijske industrije, koji su prepoznali Srbiju kao jednog od lidera regionalne privrede i jednu od najbrže rastućih ekonomija u Evropi. Korejske kompanije pokazale su interesovanje za zajednička ulaganja sa srpskim partnerima.

Privredna komora Srbije nastaviće institucionalnu podršku domaćim kompanijama zainteresovanim za korejsko tržište. Osim nastupa na Korejskom uvoznom sajmu, planiran je i organizovani nastup na sajmu Seoul Food, najvećoj specijalizovanoj izložbi prehrambene industrije u Aziji, što će omogućiti dodatnu promociju srpskih proizvoda i jačanje poslovnih veza sa korejskim partnerima.

Pročitaj još

Domaće

Ministarstvo poljoprivrede omogućava kreditnu podršku agraru do 30. juna, krediti do 18 miliona dinara

Rok za podnošenje zahteva za kreditnu podršku traje do 30. juna, kamatna stopa od jedan do tri odsto godišnje

Published

on

By

Rok za podnošenje zahteva za kreditnu podršku traje do 30. juna, kamatna stopa od jedan do tri odsto godišnje

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je da je javni poziv za podnošenje zahteva za kreditnu podršku agraru otvoren do 30. juna 2026. godine. Zahtevi se podnose putem poslovnih banaka koje imaju ugovor sa Ministarstvom, a maksimalan iznos kredita iznosi do šest miliona dinara za fizička lica i preduzetnike, odnosno do 18 miliona dinara za pravna lica. Prvi javni poziv za odobrenje kreditne podrške raspisan je 10. marta, dok je iz resornog ministarstva najavljeno da je drugi poziv planiran za drugu polovinu 2026. godine.

Kreditna sredstva su namenjena za finansiranje različitih aktivnosti u agraru, uključujući razvoj stočarstva, ratarstva, voćarstva, vinogradarstva, povrtarstva i cvećarstva, kao i za nabavku poljoprivredne mehanizacije, opreme i hrane za životinje. Takođe, sredstva se mogu koristiti za kupovinu kvalitetnih priplodnih junica i krava starosti do pet godina, kao i određene vrste mehanizacije i opreme u biljnoj proizvodnji.

Pravo na kreditnu podršku imaju nosioci komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, preduzetnici i zemljoradničke zadruge, pod uslovom da su upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava i da imaju aktivan status i obnovljenu registraciju za 2026. godinu. Krediti se odobravaju u dinarima, sa rokom otplate do tri godine, odnosno do pet godina za pojedine namene, uz fiksnu kamatnu stopu na godišnjem nivou.

Za većinu korisnika kamata iznosi tri odsto na godišnjem nivou, dok je za mlade poljoprivrednike do 40 godina, žene i nosioce gazdinstava u područjima sa otežanim uslovima rada kamata jedan odsto. Ova povlašćena kamatna stopa od jedan odsto važi i za nabavku kvalitetnih priplodnih junica i krava, dok je za nabavku đubriva kamata nula odsto.

Detaljne informacije o uslovima i načinu prijave dostupne su na zvaničnoj veb prezentaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprave za agrarna plaćanja.

Pročitaj još

Domaće

Ifo barometar poslovne klime u Nemačkoj porastao na 85,6 bodova u junu

Indeks poslovne klime skočio za 0,6 bodova, što je 0,1 odsto iznad očekivanja uz optimizam zbog mogućeg kraja rata u Iranu

Published

on

By

Indeks poslovne klime skočio za 0,6 bodova, što je 0,1 odsto iznad očekivanja uz optimizam zbog mogućeg kraja rata u Iranu

Nemačke kompanije zabeležile su rast optimizma u junu, nakon što je Ifo barometar poslovne klime porastao za 0,6 bodova i dostigao nivo od 85,6, što je 0,1 odsto iznad očekivanja instituta Ifo. Ovaj pomak dolazi nakon najave mogućeg sporazuma između SAD i Irana, koji je doveo do pada cene nafte i stvorio ekonomsko olakšanje za domaće firme.

Istraživanje Ifo instituta, koje svakog meseca obuhvata oko 9.000 nemačkih preduzeća iz svih sektora, pokazuje da kompanije trenutno stanje ocenjuju povoljnije u odnosu na prethodni mesec, dok su poslovni izgledi za naredni period i dalje pod uticajem neizvesnosti na globalnom planu.

Predsednik Ifo instituta, Klemens Fist, izjavio je da privreda oseća blago popuštanje neizvesnosti i da se nada smirivanju globalne političke situacije. “U nemačkim kompanijama konačno se lakše diše,” ocenio je Tomas Gicel, glavni ekonomista VP banke, ističući da je pad cene nafte usled najave dogovora SAD i Irana doneo ekonomsko olakšanje.

Ekonomista Deutsche Banke, Robin Vinkler, smatra da će proći još nekoliko nedelja pre nego što preduzeća zaista poveruju u popuštanje tenzija na Bliskom istoku. Analitičar DZ banke, Kristof Svonke, navodi da se poslovna klima popravlja na početku leta upravo zbog signala popuštanja u odnosima Vašington–Teheran i očekivanja stabilizacije tržišta nafte.

Glavni ekonomista Deka banke, Ulrih Kater, ocenjuje da reforme socijalnih sistema mogu pozitivno uticati na privredu u narednim mesecima i povećati šanse za ekonomski zaokret. “Budi se nada da će nemačka privreda, posle verovatno prilično slabog drugog kvartala zbog cene energenata, postepeno oživeti u drugoj polovini godine,” izjavio je analitičar Commerzbank, Ralf Solvena.

Ifo barometar ostaje ključni indikator stanja nemačke privrede, dok kompanije očekuju da stabilizacija političkih i ekonomskih prilika doprinese nastavku konjunkturnog oporavka.

Pročitaj još

U Trendu