Domaće

FAO beleži rast cena hrane od 1,6 odsto u aprilu, biljna ulja skuplja 5,9 odsto

Indeks cena hrane FAO dostigao 130,7 poena, žitarice i pirinač takođe u porastu, dok mlečni proizvodi i šećer beleže pad

Published

on

ge213da5625f730a2324aeb33c555813570bfca841b933e6aa07a685702f17cd55c9a6a61549543a0fedd9c75facca68168bf8057a3462f85ed1d468d3b6bc7f3_1280

Indeks cena hrane FAO dostigao 130,7 poena, žitarice i pirinač takođe u porastu, dok mlečni proizvodi i šećer beleže pad

Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) saopštila je da su svetske cene hrane porasle treći mesec zaredom u aprilu, pod uticajem viših cena biljnog ulja i rasta cena žitarica i pirinča usled povećanih troškova energije. Prema izveštaju FAO, referentni indeks svetskih cena prehrambenih proizvoda u aprilu je iznosio 130,7 poena, što predstavlja rast od 1,6 odsto u odnosu na revidirani nivo iz marta i dva procenta više nego u istom periodu prošle godine.

Indeks cena biljnog ulja FAO porastao je za 5,9 odsto u odnosu na mart, dostigavši najviši nivo od jula 2022. godine, na šta su uticale više cene palminog, sojinog, suncokretovog i ulja uljane repice. FAO navodi da je ovaj rast podržan većim cenama nafte i povećanom potražnjom za biogorivom.

Indeks cena žitarica FAO zabeležio je povećanje od 0,8 odsto u odnosu na prethodni mesec, posebno zbog viših cena pšenice i kukuruza. Istovremeno, indeks cena svih vrsta pirinča porastao je za 1,9 odsto, a kao ključni razlog navode se viši troškovi sirove nafte i derivata, koji su uticali na proizvodnju i marketing u zemljama izvoznicama pirinča.

Glavni ekonomista FAO-a, Maksimo Torero, izjavio je: „Globalni poljoprivredno-prehrambeni sistemi nastavljaju da pokazuju otpornost uprkos poremećajima povezanim sa krizom u Ormuskom moreuzu, dok su se biljna ulja suočila sa snažnijim rastom cena uglavnom zbog viših cena nafte i veće potražnje za biogorivom.”

Indeks cena mesa FAO porastao je za 1,2 odsto u odnosu na mart i 6,4 procenta u poređenju sa prethodnom godinom, pogotovo zbog viših cena goveđeg mesa. Nasuprot tome, indeks cena mlečnih proizvoda smanjen je za 1,1 odsto, dok je indeks cena šećera pao za 4,7 odsto pod pritiskom očekivanja o obilnim globalnim zalihama.

FAO je takođe povećao svoju prognozu globalne proizvodnje žitarica za 2025. godinu na 3,04 milijarde tona, što je povećanje od šest miliona tona u odnosu na prethodnu godinu. Prognoza proizvodnje pšenice za 2026. godinu revidirana je nešto niže, na 817 miliona tona.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version