Connect with us

Domaće

Evropske avio-kompanije traže izmene kvote od 1,2 odsto eSAF do 2030. godine

Proizvodnja eSAF-a pokriva samo 0,7 odsto tražnje, kazne za dobavljače goriva do 9 milijardi evra

Published

on

pexels-photo-33300361

Proizvodnja eSAF-a pokriva samo 0,7 odsto tražnje, kazne za dobavljače goriva do 9 milijardi evra

Evropske avio-kompanije, uključujući Lufthanzu, Er Frans-KLM i Rajaner, planiraju ove nedelje da zatraže od Evropske unije ublažavanje propisa o obaveznoj upotrebi klimatski prihvatljivog sintetičkog kerozina (eSAF), navodi se u ekonomskim analizama. Povod za inicijativu je predviđena kvota od 1,2 odsto eSAF za 2030. godinu, za koju avio-kompanije smatraju da može biti odložena ili ukinuta zbog visokih troškova i male dostupnosti goriva.

Prema procenama udruženja A4E, koje okuplja vodeće evropske avio-prevoznike, očekivana proizvodnja eSAF-a do 2030. pokriće samo 0,7 odsto ukupne potražnje u sektoru. Kao posledica ovog nesklada, dobavljači goriva mogli bi se suočiti sa kaznama od sedam do devet milijardi evra, što bi, prema industriji, na kraju plaćali putnici kroz više cene karata.

Izvršni direktor Lufthanze Karsten Špor izjavio je ranije da evropske kompanije imaju nepovoljniji položaj zbog strožih klimatskih propisa u poređenju sa konkurencijom iz Persijskog zaliva. “Neophodno je veće ekonomsko balansiranje EU klimatskih propisa za avio-industriju”, naglasio je Špor.

A4E ističe da trenutni predlozi nisu u skladu sa realnim mogućnostima proizvodnje eSAF-a i aktuelnim troškovima, dok ekološke organizacije upozoravaju da bi odustajanje od kvote moglo ugroziti ciljeve klimatske tranzicije. Odluka Evropske unije o eventualnom odlaganju ili izmeni kvote očekuje se u narednim nedeljama, dok avio-industrija nastavlja lobiranje za fleksibilnije i ekonomski održive obaveze.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Evropske centralne banke preporučuju 70 do 100 evra gotovine za vanredne situacije

Švedska banka savetuje 1.000 kruna (100 evra) po osobi, gotovina čini 52 odsto plaćanja u evrozoni

Published

on

By

Švedska banka savetuje 1.000 kruna (100 evra) po osobi, gotovina čini 52 odsto plaćanja u evrozoni

Centralne banke širom Evrope ponovo naglašavaju značaj gotovine kao rezervnog sredstva plaćanja u kriznim situacijama i preporučuju domaćinstvima da drže između 70 i 100 evra gotovine kod kuće. Švedska centralna banka predložila je građanima da imaju oko 1.000 švedskih kruna, odnosno približno 100 evra po odrasloj osobi, što bi prema njihovoj proceni pokrilo osnovne potrebe za nedelju dana u slučaju prekida digitalnih plaćanja.

U godišnjem izveštaju Evropske centralne banke za 2024. godinu navedeno je da je gotovina i dalje najčešće korišćeno sredstvo plaćanja na fizičkim prodajnim mestima u evrozoni, čineći 52 odsto svih transakcija, što je pad u odnosu na 59 odsto iz 2022. godine. Banka Slovenije ističe da gotovina čini 64 odsto plaćanja u zemlji, dok je pravo na korišćenje gotovine u decembru 2025. godine zaštićeno i ustavom, dodatkom člana 74a.

Švedska centralna banka savetuje domaćinstvima da polako povećavaju rezerve gotovine i ne oslanjaju se isključivo na digitalne metode plaćanja. Preporučuje se kombinacija fizičkih bankarskih kartica, mobilnih plaćanja i kartica različitih banaka kako bi se smanjio rizik od potpunog prekida transakcija. Takođe, švedski regulatori naglašavaju važnost održavanja infrastrukture za gotovinska plaćanja, kao što su rad bankomata, transport gotovine i njeno prihvatanje u prodavnicama.

Više nordijskih zemalja, uključujući Finsku i Norvešku, upozorilo je na ranjivost elektronskih plaćanja u slučaju sajber-napada ili prekida infrastrukture i preporučilo građanima da imaju određenu količinu gotovine za vanredne situacije. U tim zemljama razvijaju se i rešenja za kartična plaćanja bez internet veze kako bi osnovne kupovine bile moguće i tokom poremećaja u digitalnim mrežama.

Prema podacima Evropske centralne banke, tokom poslednjih godina, od pandemije kovida 19 do početka rata u Ukrajini, povećana je potražnja za gotovinom jer je stanovnici vide kao siguran i odmah dostupan oblik novca. Banka Slovenije navodi da je bankarski sistem u zemlji ostao stabilan tokom neizvesnih perioda, a ističe se da gotovina ima dodatne prednosti jer se svuda prihvata kao sredstvo plaćanja i čuva vrednost.

Za razliku od pomenutih evropskih zemalja, Narodna banka Srbije ne preporučuje građanima pravljenje posebnih zaliha gotovine i nije odredila iznos koji bi trebalo imati kod kuće. Prema navodima centralne banke, finansijski sistem Srbije funkcioniše stabilno, a građanima je obezbeđen nesmetan pristup gotovini i svim bankarskim uslugama.

Pročitaj još

Domaće

Internet trgovina u Srbiji dostigla 110,6 miliona transakcija u 2025. godini

Broj onlajn kupovina porastao 34,3 odsto, vrednost dinarskih transakcija 237,4 milijarde dinara

Published

on

By

Broj onlajn kupovina porastao 34,3 odsto, vrednost dinarskih transakcija 237,4 milijarde dinara

Prema podacima Narodne banke Srbije, tokom 2025. godine u Srbiji je realizovano rekordnih 110,6 miliona internet kupovina, odnosno više od 303.000 transakcija dnevno. U poređenju sa 2024. godinom, kada je zabeleženo 82,4 miliona onlajn kupovina, rast iznosi 34,3 odsto. U srednjoročnom periodu, u odnosu na 2020. godinu, broj internet transakcija porastao je 5,2 puta, sa 21,2 miliona na 110,6 miliona. Više od dve trećine internet kupovina u 2025. godini (71 odsto) obavljeno je u domaćoj valuti, dok je evro imao udeo od 21,5 odsto, američki dolar 5,5 odsto, britanska funta 0,3 odsto, švajcarski franak 0,1 odsto, a ostale valute 1,7 odsto.

Na kraju 2025. godine registrovano je 5.632 domaće internet prodavnice, što je povećanje za 906 u odnosu na prethodnu godinu. Broj internet prodavnica je 2,8 puta veći nego na kraju 2020, kada ih je bilo nešto više od 2.000. Broj dinarskih kupovina porastao je za 39,1 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok je vrednost ovih transakcija povećana za 46,3 odsto i iznosila je 237,4 milijarde dinara.

U pogledu kupovina u stranim valutama, broj transakcija u evrima porastao je 44,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu (sa 16,5 miliona na 23,8 miliona), dok je njihova ukupna vrednost zabeležila rast od 39,3 odsto (sa 735,2 miliona na 1.024,1 milion evra). Istovremeno, broj internet kupovina u američkim dolarima pao je za 23,3 odsto (sa 7,9 miliona na 6,1 milion), ali je njihova vrednost porasla za 12,5 odsto (sa 217,4 miliona na 244,5 miliona dolara).

Podaci Narodne banke Srbije pokazuju da su dinar, evro i američki dolar tokom 2025. godine činili 98 odsto svih internet kupovina izvršenih platnim karticama i elektronskim novcem, što potvrđuje dominaciju ovih valuta na domaćem tržištu onlajn trgovine.

Pročitaj još

Domaće

Banka Engleske otpušta 446 radnika, smanjenje kadrova za osam odsto

Otpremnine do 150.000 funti, ukupni trošak 36 miliona funti; očekuju se uštede od 35 miliona već naredne godine

Published

on

By

Otpremnine do 150.000 funti, ukupni trošak 36 miliona funti; očekuju se uštede od 35 miliona već naredne godine

Banka Engleske će tokom narednih meseci smanjiti broj zaposlenih za osam odsto, u cilju smanjenja troškova u predstojećoj fiskalnoj godini. Prema dostupnim informacijama, 446 radnika napustiće instituciju kroz program dobrovoljnog odlaska, među kojima je i 16 zaposlenih iz najviših platnih razreda, uključujući direktore i rukovodioce sektora.

Izvori navode da će 75 zaposlenih dobiti maksimalnu otpremninu od 150.000 funti (oko 174.000 evra), dok prosečna isplata iznosi oko 81.000 funti (94.000 evra). Ukupni trošak otpremnina procenjuje se na 36 miliona funti. Iako će ovi rezovi kratkoročno povećati izdatke, Banka Engleske očekuje da će uštede iznositi oko 35 miliona funti već u narednoj finansijskoj godini.

Troškovi zarada u Banci Engleske su od dolaska guvernera Endrua Bejlija 2020. godine porasli za 55 odsto i premašili 450 miliona funti, delom zbog ulaganja u modernizaciju i unapređenje analitičkih modela. Banka je bila izložena kritikama zbog procena inflacije nakon izbijanja rata u Ukrajini 2022. godine, što je povećalo pritisak na reforme i racionalizaciju troškova.

Pročitaj još

U Trendu