Connect with us

Domaće

Evropska metalurška industrija rizikuje gubitak 300.000 radnih mesta zbog uvoza iz Kine

Kineski proizvođači ugrožavaju evropsku metaluršku industriju, a EU pokušava da zaštiti konkurentnost kroz carine i pregovore

Objavljeno pre

,

Evropska metalurška industrija rizikuje gubitak 300.000 radnih mesta zbog uvoza iz Kine – evropska metalurška industrija pred gubitkom 300.000 radnih mesta Foto Izvor: Pixabay / TheOtherKev

Kineski proizvođači ugrožavaju evropsku metaluršku industriju, a EU pokušava da zaštiti konkurentnost kroz carine i pregovore

Evropska metalurška industrija suočava se sa mogućnošću da izgubi 300.000 radnih mesta do kraja 2026. godine. Ovaj podatak objavilo je udruženje Eurometal, upozoravajući na posledice rastućeg uvoza kineskih komponenti u evropske lance snabdevanja. Ključna tema je evropska metalurška industrija pred gubitkom 300.000 radnih mesta, što bi imalo ozbiljan uticaj na privredu EU.

Rast kineskog uvoza i uticaj na tržište rada

Prema procenama udruženja Eurometal, do kraja 2026. godine može biti ugašeno do 300.000 radnih mesta. Kineski proizvođači ostvaruju rekordan trgovinski suficit sa Evropskom unijom, koji iznosi oko milijardu evra dnevno. Zbog toga evropski proizvođači metala gube konkurentsku prednost, jer kineske kompanije ne samo da izvoze gotove proizvode, već sve više učestvuju i u proizvodnji ključnih komponenti za evropske fabrike. Ovakav razvoj događaja dodatno ugrožava radna mesta i fabrike u Evropi.

Ograničenja evropskih mera i reakcija industrije

Evropska unija je do sada uvela carine na kineska električna vozila i povećala carinske stope na čelik. Međutim, industrija smatra da su ove mere nedovoljne, jer se veliki deo kineskog uticaja odnosi upravo na ključne komponente, a ne samo na gotove proizvode. Eurometal će zbog ozbiljnosti situacije organizovati protest ispred sedišta Evropske komisije u Briselu, sa simboličnom povorkom deset kovčega koji predstavljaju ugrožene segmente industrije i radna mesta. S druge strane, kineske kompanije nisu opterećene visokim troškovima energije ili emisijama ugljen-dioksida, što dodatno otežava položaj evropskih proizvođača.

Dugoročne posledice po evropsku ekonomiju

Evropska komisija je već procenila da bi kombinacija visokih troškova energije i globalne konkurencije mogla ugroziti više od milion radnih mesta. Industrija upozorava da gubitak proizvodnje znači i odlazak investicija, tehnologije i stručnog znanja, čime Evropa dugoročno slabi sopstvenu ekonomsku otpornost. Kineska strana odbacuje evropske mere kao protekcionizam i preti protivmerama, dok pregovori između Brisela i Pekinga pokušavaju da spreče dublji trgovinski sukob. Kao rezultat ovih pritisaka, evropska metalurška industrija pred gubitkom 300.000 radnih mesta ostaje jedno od ključnih pitanja za ekonomsku politiku EU u narednim godinama.

Pročitaj još

Domaće

Nove cene MUP dokumenata i tablica od 12. septembra: Putna isprava 5.880 dinara

Građane očekuju izmenjene takse za registarske tablice, vozačke dozvole i lična dokumenta, prema novoj uredbi Vlade Srbije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nove cene MUP dokumenata i tablica od 12. septembra: Putna isprava 5.880 dinara

Građane očekuju izmenjene takse za registarske tablice, vozačke dozvole i lična dokumenta, prema novoj uredbi Vlade Srbije

Vlada Srbije usvojila je novu uredbu kojom se od 12. septembra primenjuju nove cene MUP dokumenata i registarskih tablica. Prema zvanično objavljenim podacima, izrada putne isprave za lica u skladu sa propisima o azilu i privremenoj zaštiti iznosiće 5.880 dinara. Ove promene stupaju na snagu na osnovu izmena uredbe u Službenom glasniku.

Nove takse za lična dokumenta i dozvole

Nove cene MUP dokumenata i tablica obuhvataju i dozvole za privremeni boravak stranaca, jedinstvene dozvole i lične karte za strance, koje iznose po 2.028 dinara. Troškovi izrade vozačke dozvole biće 444 dinara, dok će probna vozačka dozvola koštati 468 dinara. Saobraćajna dozvola sada iznosi 858 dinara, a potvrda o privremenoj registraciji 60 dinara. Kao rezultat novih pravila, registraciona nalepnica za unutrašnju i spoljašnju upotrebu koštaće po 342 dinara. Par registarskih tablica za teške četvorocikle, putnička i teretna vozila, autobuse i trolejbuse iznosiće 1.380 dinara. Duplikat tablica za ova vozila biće 2.730 dinara. Registarske tablice po izboru građana za oldtajmere i posebne zadnje tablice za oldtajmere iznose 13.344 dinara. Par tablica za vozila sa oznakom „TX“ (auto-taksi prevoz) takođe će iznositi 1.380 dinara. Kada je reč o motociklima, teškim i lakim triciklima, mopedima i lakim četvorociklima, jedna registarska tablica košta 696 dinara.

Cena za traktore, probne tablice i legitimacije

Za traktore i radne mašine, građani će izdvajati 960 dinara za par tablica, dok će tablica za priključno vozilo koštati 780 dinara. Probne kartonske tablice za privremeno označavanje vozila „Proba“ iznose 462 dinara za par, a crvene registarske tablice za motorna vozila 1.380 dinara. Novi iznosi odnose se i na legitimacije i dozvole u oblasti privatnog obezbeđenja i oružja. Legitimacija službenika privatnog obezbeđenja i detektivska legitimacija koštaju po 1.020 dinara, dok oružni list sa mikrokontrolerom i dozvola za nošenje oružja koštaju po 1.080 dinara. Kolekcionarska dozvola iznosi 360 dinara. Prema uredbi, od 1. oktobra taksa od 1.920 dinara važiće za izradu lične karte za lice kojem je odobreno pravo na azil.

Uticaj novih cena na građane i poslovanje

Povećanje taksi za MUP dokumenta i tablice trebalo bi da donese usklađivanje sa troškovima izrade i održavanja sistema javnih isprava. Uporedo sa tim, izmena cenovnika može uticati na planiranje troškova građana i pravnih lica pri registraciji vozila ili izradi ličnih dokumenata. S obzirom na to da se iznosi razlikuju po tipu isprave, značajno je što su pojedine kategorije, poput vozila od istorijskog značaja i auto-taksi vozila, jasno definisane u uredbi. Na kraju, nove cene predstavljaju deo šireg regulatornog okvira kojim se uređuje oblast javnih isprava i bezbednosti saobraćaja u Srbiji. Ove promene su objavljene u Službenom glasniku i stupaju na snagu od 12. septembra, što građanima omogućava da se pravovremeno pripreme za izdatke.

Pročitaj još

Domaće

Cene nafte brent na 97 dolara, evropski gas 75 evra, indeks DAX pao 0,24 odsto

Nafta brent dostigla 97 dolara, dok je evropski gas na 75 evra za megavat-sat; berzanski indeksi blago oslabili

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cene nafte brent na 97 dolara, evropski gas 75 evra, indeks DAX pao 0,24 odsto – cena gasa u Evropi

Nafta brent dostigla 97 dolara, dok je evropski gas na 75 evra za megavat-sat; berzanski indeksi blago oslabili

Nafta brent dostigla je cenu od 97 dolara po barelu, dok se cena gasa u Evropi kreće oko 75 evra za megavat-sat. Ova kretanja na energetskom tržištu zabeležena su danas, prema podacima sa evropskih berzi. Investitori prate promene cena i nove informacije koje mogu uticati na dalja očekivanja u vezi sa monetarnom politikom centralnih banaka.

Cene energenata i berzanski indeksi

Fjučersi evropskog prirodnog gasa za isporuku u oktobru na amsterdamskoj berzi TTF iznose 74,7 evra za megavat-sat. Dnevna promena bila je blago negativna, pa je cena oktobarskog TTF fjučersa iznosila 74,755 evra, uz dnevni pad od 0,23 odsto. Brent, međunarodna referentna nafta, trgovala se na 96,91 dolar za barel, sa dnevnim rastom od 0,16 odsto. Na pojedinim kotacijama cena je prelazila 97 dolara.

Kretanje evropskih berzi i valuta

Na tržištu akcija, vodeći evropski indeksi zabeležili su blage promene. Nemački DAX indeks pao je 0,24 odsto i iznosi 25.987,14 poena. Britanski FTSE 100 oslabio je 0,23 odsto na 10.805,67 poena. Francuski CAC 40 pao je za 0,17 odsto i sada iznosi 8.264,87 poena. Vrednost evra prema dolaru iznosi 1,1619 dolara, uz dnevni rast od 0,04 odsto. Ovakve promene na valutnom tržištu često odražavaju promene u očekivanjima investitora u vezi sa kamatnim politikama vodećih centralnih banaka.

Cene zlata i pšenice na svetskim tržištima

Cena zlata na berzama iznosi 4.443,51 dolara za trojsku uncu, uz dnevni pad od 0,74 odsto. Pšenica se trguje po ceni od 731,25 centi za bušel, odnosno 7,3125 dolara za bušel, beležeći pad od 0,20 odsto tokom dana. Ova kretanja su deo šire slike globalnih robnih tržišta, gde se fluktuacije često dešavaju usled promena u ponudi, tražnji i geopolitičkim faktorima.

Tržišni kontekst i značaj za evropsku privredu

Aktuelna cena nafte brent na 97 dolara i cena gasa u Evropi na 75 evra za megavat-sat ukazuju na nastavak volatilnosti na energetskom tržištu. Uporedo sa tim, evropski berzanski indeksi beleže blage padove. Investitori pažljivo prate makroekonomske pokazatelje i najnovije odluke centralnih banaka, jer promene u kamatnim stopama mogu uticati na troškove kapitala i investicione odluke širom kontinenta. U ovakvim uslovima, kretanja na energetskom i robnom tržištu ostaju ključni faktori za evropsku privredu i investicione strategije.

Pročitaj još

Domaće

Cena šećera porasla 40 odsto, pritisak na prehrambenu industriju u regionu

Novi rast cene šećera na svetskim berzama pogađa konditorski sektor, dok Srbija ostaje vodeći proizvođač u Adria regionu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cena šećera porasla 40 odsto, pritisak na prehrambenu industriju u regionu

Novi rast cene šećera na svetskim berzama pogađa konditorski sektor, dok Srbija ostaje vodeći proizvođač u Adria regionu

Cena šećera porasla je za oko 40 odsto od početka godine, što dodatno opterećuje troškove prehrambene industrije u Adria regionu. Ovaj trend dolazi nakon dve godine pada, a prema podacima iz sektora, glavni uzroci su loše vremenske prilike i smanjena setva, što je dovelo do smanjenja ponude na svetskom tržištu. Promena ciklusa posebno pogađa zemlje regiona koje, osim Srbije, veći deo potreba zadovoljavaju uvozom.

Cena šećera na međunarodnim berzama dosegla je vrhunac krajem 2023. godine, kada se cena belog šećera približila 750 dolara za tonu. Nakon toga usledio je pad na oko 350 dolara početkom ove godine, zahvaljujući poboljšanju svetske ponude i manjoj potražnji. Međutim, tokom ove godine, zbog toplotnih talasa i smanjenih zasejanih površina u Evropi i Južnoj Americi, očekuje se slabiji rod, što je podiglo cene za oko 40 odsto.

Rast cene šećera i uticaj na industriju

Prehrambena industrija u Adria regionu, posebno konditorske kompanije poput Atlantic Grupe i Vitaminke, suočava se sa dodatnim pritiskom na marže. Ove kompanije su prethodnih godina već imale povećane troškove zbog rasta cena kafe i kakaoa, dok je niža cena šećera ranije ublažavala ukupne troškove. S obzirom na ovogodišnji rast cene šećera, taj amortizujući efekat više nije prisutan, što može negativno uticati na profitabilnost.

U Adria regionu, Srbija proizvodi oko dva miliona tona šećerne repe godišnje i jedina je zemlja u regionu koja pokriva domaću potražnju i ostvaruje izvozne viškove. Hrvatska godišnje proizvede približno 400.000 tona, dok Slovenija proizvodi oko 9.000 tona. Bosna i Hercegovina i Severna Makedonija nemaju značajniju proizvodnju šećerne repe. Hrvatska je 2025. godine imala najveći prinos, oko 57 tona po hektaru, dok je u Srbiji i Sloveniji prinos iznosio oko 52 tone po hektaru.

Širi kontekst: poljoprivredni indeksi i tržišna kretanja

Rast cene šećera uklapa se u širi trend povećanja cena poljoprivrednih sirovina. Prema Bloomberg Agriculture Spot Indexu, koji prati 10 ključnih poljoprivrednih proizvoda, indeks je u avgustu porastao za više od 13 odsto, što je najveći mesečni rast od jula 2012. godine. Glavni uzroci su poremećaji u izvozu iz crnomorskog regiona, što je podiglo cene pšenice na najviši nivo u poslednje tri godine, kao i zabrinutost zbog loših vremenskih uslova i uticaja El Niña.

Kretanje cene akcija Südzuckera, najvećeg evropskog proizvođača šećera, snažno je povezano sa cenom šećera. Nakon višegodišnjeg pritiska na cenu akcija, ovogodišnji rast cena šećera doveo je do oporavka vrednosti deonica kompanije.

Skuplji šećer mogao bi dodatno da smanji marže FMCG (brzopokretna roba široke potrošnje) kompanija u regionu. Na primer, Atlantic Grupa je prošle godine potrošila skoro 60 miliona evra više na nabavku kafe i kakaoa, dok je deo tog troška ranije bio ublažen nižom cenom šećera. Ove godine, kako se ciklus promenio, kompanije iz sektora mogu očekivati nastavak pritiska na troškove.

Pročitaj još

U Trendu