Connect with us

Domaće

Evropska centralna banka zadržala kamate na 2 odsto, moguć rast u aprilu

Prosečna inflacija u evrozoni prognozirana na 2,6 odsto u 2026. godini, moguća recesija u slučaju poremećaja snabdevanja energijom

Published

on

pexels-photo-10786498

Prosečna inflacija u evrozoni prognozirana na 2,6 odsto u 2026. godini, moguća recesija u slučaju poremećaja snabdevanja energijom

Evropska centralna banka (ECB) zadržala je sve tri ključne kamatne stope nepromenjene, uključujući referentnu kamatnu stopu na depozite od 2 odsto, kamatu na glavne operacije refinansiranja od 2,15 odsto i kamatu na graničnu kreditnu liniju od 2,4 odsto, dok je upozorila na potencijalne ekonomske rizike izazvane ratom na Bliskom istoku. Prema navodima upućenih izvora, ECB bi mogla da poveća kamatne stope već na sastanku 29. i 30. aprila, ukoliko porast cena energenata, poremećaji u snabdevanju i sekundarni inflatorni efekti dodatno poguraju inflaciju.

Iako još nije doneta konačna odluka, pojedini članovi ECB-a smatraju da je realnije očekivati promenu kamata u junu, s obzirom na to da tokom aprilskog sastanka neće biti objavljene nove makroekonomske projekcije. Investitori trenutno predviđaju najmanje dva povećanja kamata do kraja godine, uz procenjenu verovatnoću od oko 60 odsto da će doći do povećanja od 25 baznih poena već u aprilu.

Prema najnovijim projekcijama ECB, koje uključuju podatke do 11. marta, očekuje se da će prosečna inflacija u evrozoni iznositi 2,6 odsto u 2026, 2 odsto u 2027. i 2,1 odsto u 2028. godini. U najnepovoljnijem scenariju, inflacija bi mogla da dostigne 6,3 odsto u prvom kvartalu 2027, uz moguć ulazak privrede evrozone u recesiju tokom 2026. godine. Ovaj scenario podrazumeva ozbiljne poremećaje u snabdevanju energijom, kao i oštećenje energetske infrastrukture, bez monetarnog ili fiskalnog odgovora.

Kao primer uticaja aktuelnih dešavanja na života građana, izdvajaju se podaci iz Finske – cena benzina i dizela premašila je dva evra po litru, a kamatne stope vezane za jednogodišnji Euribor skočile su na više od 2,5 odsto, što povećava mesečne troškove kredita za desetine evra. Cene mlaznog goriva gotovo su udvostručene, što se reflektuje na cene avio-karata kod kompanija kao što su SAS i Finnair. Porast cena fosilnih goriva povećava i troškove hrane i transporta, dok su poljoprivrednici dodatno opterećeni prekidima u transportu đubriva.

Analitičari upozoravaju da će nastavak rasta cena i troškova dodatno smanjiti kupovnu moć potrošača i povećati opterećenje za preduzeća.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Broj registrovanih vozila u Srbiji porastao 4,2 odsto tokom 2025. godine

Najveći rast beleže motocikli i mopedi, dok je broj radnih vozila opao za 15,5 odsto

Published

on

By

Najveći rast beleže motocikli i mopedi, dok je broj radnih vozila opao za 15,5 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj drumskih motornih i priključnih vozila registrovanih u Republici Srbiji tokom 2025. godine povećan je za 4,2 odsto u poređenju sa prethodnom godinom. Rast je zabeležen kod skoro svih kategorija vozila, osim kod radnih vozila, gde je zabeležen pad od 15,5 odsto.

Registrovanje mopeda poraslo je za 8,9 odsto, motocikala za 13,3 odsto, putničkih automobila za 3,9 odsto, autobusa za 3,2 odsto, teretnih vozila za 3,8 odsto, dok je broj priključnih vozila povećan za 5,7 odsto u odnosu na 2024. godinu.

Kod teretnih vozila koja su prvi put registrovana, najviše su zastupljena ona sa nosivošću do 999 kilograma, a dominantan pogonski energent je dizel. Kod putničkih automobila novije generacije, vozila sa motorima do 1.999 cm3 su najzastupljenija, a vozila na benzin čine veći udeo u odnosu na dizelaše.

Ukupan broj saobraćajnih nezgoda sa nastradalim licima u 2025. godini smanjen je za 0,2 odsto u odnosu na 2024. godinu. Više od dve trećine, odnosno 74,7 odsto, nesreća sa nastradalima dogodilo se u naseljenim mestima. Broj nastradalih lica tokom 2025. godine smanjen je za 0,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Ovi podaci ukazuju na nastavak rasta broja vozila na drumovima Srbije, uz blagi pad broja saobraćajnih nezgoda i nastradalih lica.

Pročitaj još

Domaće

Srbija beleži pad broja stanovnika za milion u poslednje dve decenije

Ukupan broj stanovnika iznosi 6,87 miliona, a do polovine veka očekuje se smanjenje za 20 odsto

Published

on

By

Ukupan broj stanovnika iznosi 6,87 miliona, a do polovine veka očekuje se smanjenje za 20 odsto

Srbija je u poslednjih dvadeset godina zabeležila smanjenje broja stanovnika za milion, čime je ukupna populacija sada 6,87 miliona, prema podacima iznetim na konferenciji Srpske akademije nauka i umetnosti 20. marta 2026. godine. Prema procenama, do polovine ovog veka očekuje se da broj stanovnika opadne za još jednu petinu.

Demografska kretanja su posledica ekonomskih i društvenih faktora, a ne njihov uzrok, istaknuto je na skupu. Na konferenciji su predstavljeni i podaci da danas svega 3 odsto svetske populacije čine migranti, dok je pre jednog veka mobilnost radne snage bila znatno veća. U svetu trenutno ima blizu 300 miliona međunarodnih migranata, dok je u Kini isti broj unutrašnjih migranata, a svega šest miliona Kineza živi van svoje zemlje.

Unutrašnje migracije u Srbiji su izraženije od međunarodnih, a najveći priliv stanovništva beleže Beograd i Novi Sad, dok su pogranični i planinski regioni u Južnoj i Istočnoj Srbiji, kao i delovi Šumadije i Zapadne Srbije, pogođeni odlaskom mladih. Odliv mladih ljudi između 25 i 34 godine, koji su skoro deset godina mlađi od prosečne starosti stanovništva, dovodi do dodatnog starenja populacije i nižeg fertiliteta u tim regionima u poređenju sa republičkim prosekom.

Žene, posebno one sa sela, češće menjaju prebivalište u potrazi za obrazovanjem i boljim mogućnostima, što u urbanim centrima kao što su Beograd, Novi Sad i Niš dovodi do većeg broja žena nego muškaraca. Demografski stručnjaci ističu da populacione politike koje ne uzimaju u obzir ekonomsku i društvenu realnost imaju minorne efekte, što potvrđuje i situacija u regionu Balkana.

Predsednik Društva demografa Srbije Vladimir Nikitović izjavio je: „Demografski procesi su posledica svih drugih dešavanja u zemlji. Na rast ili opadanje migracija najviše utiču političke i ekonomske promene u društvu.” On je dodao da dosadašnje strategije i sredstva izdvojena za populacione politike daju minimalne rezultate.

Depopulacija je, prema izveštajima, prvenstveno posledica velikih regionalnih razlika i nedovoljne valorizacije domaće radne snage, što se ogleda i u činjenici da se za slabo plaćena fizička zanimanja najčešće angažuju strani radnici.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije smanjuje akcize na gorivo za 61 odsto, gubitak budžeta 1,2 milijarde evra

Poljoprivrednici plaćaju dizel 181 dinar, iz rezervi oslobođeno 40.000 tona nafte i derivata

Published

on

By

Poljoprivrednici plaćaju dizel 181 dinar, iz rezervi oslobođeno 40.000 tona nafte i derivata

Vlada Republike Srbije uvela je dodatne mere u sektoru energetike, uključujući novo smanjenje akcize na gorivo za još 40 odsto, čime ukupno smanjenje dostiže 61 odsto, saopšteno je 20. marta 2026. godine. Ove promene znače da će akciza na benzin i dizel iznositi oko 28 dinara umesto dosadašnjih 72, odnosno 74 dinara. Predsednik Aleksandar Vučić istakao je da je zakonsko ograničenje smanjenja 20 odsto, ali je Vlada pronašla način da smanji dodatnih 40 odsto kroz drugi zakon.

Prema izjavama predsednika, država godišnje prihoduje oko dve milijarde evra od akciza na derivate, što predstavlja najveći pojedinačni prihod od akciza. Implementacijom novih mera, budžet će mesečno ostajati bez oko 100 miliona evra, odnosno između 1,2 i 1,3 milijarde evra na godišnjem nivou, ukoliko ovakva situacija potraje. “Gotovo ćemo se odreći naših prihoda državnih da bismo držali ovu cenu i držaćemo je u nedeljama pred nama. Osim ako ne ode nafta na 200. Onda ne znam. Tražićemo rešenje. Gotovo da se u potpunosti odričemo naših prihoda”, naglasio je Vučić.

Smanjenje akcize odnosi se na sve korisnike, dok će poljoprivrednici u narednih sedam dana dizel plaćati 181 dinar po litru, što je 31 dinar manje od redovne cene. Nakon tog perioda, cena može biti povećana najviše do 184 dinara. Dodatna mera Vlade odnosi se na puštanje 40.000 tona nafte i derivata iz državnih rezervi, kako bi se zadovoljile potrebe domaćeg tržišta. Rezerve će biti obnovljene kada se cene na svetskom tržištu stabilizuju na povoljnijem nivou.

Vučić je naglasio da su prihodi od akciza ključni za finansiranje državnih projekata i isplatu plata u sektorima zdravstva, policije i vojske. “To su najviši akcizni prihodi za našu zemlju. Od toga finansiramo puteve, škole, od toga isplaćujemo plate zdravstvenim radnicima, i policiji, i vojsci, i svima drugim”, rekao je predsednik.

Ove mere predstavljaju odgovor na aktuelne izazove na tržištu nafte i rast cena, s ciljem očuvanja stabilnosti cena goriva i podrške domaćoj poljoprivredi.

Pročitaj još

U Trendu