Connect with us

Domaće

Evropska centralna banka uključuje 36 banaka i fintech kompanija u test digitalnog evra

Pilot faza projekta počinje u drugoj polovini 2027. godine i trajaće 12 meseci uz više od 50 prijava

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / fotoblend

Pilot faza projekta počinje u drugoj polovini 2027. godine i trajaće 12 meseci uz više od 50 prijava

Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da je izabrala 36 pružalaca platnih usluga, uključujući banke i finansijsko-tehnološke kompanije, za učešće u pilot projektu digitalnog evra. Među izabranima su Unikredit, Dojče banka, Rajfajzen banka, Nova Ljubljanska banka (NLB) i Pireus banka, kao i fintech platforme Revolut, Strajp, Satispej i Neksi pejments. Pilot projekat digitalnog evra planiran je da započne u drugoj polovini 2027. godine i trajaće 12 meseci, sa ciljem testiranja tehničkih funkcija, svakodnevne upotrebe i korisničkog iskustva pre eventualnog zvaničnog uvođenja nove evropske digitalne valute.

ECB je navela da je na poziv za učešće stiglo više od 50 prijava, što prema oceni ove institucije ukazuje na snažno interesovanje privatnog sektora za razvoj evropskog platnog sistema. „Veliko interesovanje tržišta pokazuje spremnost privatnog sektora da aktivno učestvuje u projektu digitalnog evra i doprinese jačanju evropskog platnog sistema“, izjavio je član Izvršnog odbora ECB-a Pjero Ćipolone, koji predsedava radnoj grupi za digitalni evro.

Tokom pilot faze koristiće se beta verzija digitalnog evra, koja će po funkcijama i tehnologiji biti veoma slična verziji predviđenoj nacrtom evropskog zakonodavstva. U testiranju će učestvovati zaposleni u Evropskoj centralnoj banci i nacionalnim centralnim bankama evrozone, kao i odabrani trgovci, uključujući elektronske prodavnice, restorane i kafiće. Korisnici će testirati različite vrste plaćanja: transfere između građana, plaćanja u prodavnicama i onlajn kupovinu.

Pročitaj još

Domaće

Kineska ekonomija ostvarila rast BDP-a od 4,7 odsto u prvih šest meseci 2026.

Industrijska proizvodnja porasla 5,4 odsto, spoljna trgovina dostigla 25,47 biliona juana

Objavljeno pre

,

Objavio:

Industrijska proizvodnja porasla 5,4 odsto, spoljna trgovina dostigla 25,47 biliona juana

Kineska ekonomija zabeležila je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,7 odsto u prvoj polovini 2026. godine, ostajući u okviru ciljanog raspona rasta od 4,5 do 5 odsto, pokazuju najnoviji podaci Nacionalnog biroa za statistiku Kine. Ukupni BDP dostigao je 69,57 biliona juana (oko 8,59 biliona evra), uprkos izazovima kao što su geopolitičke tenzije i usporavanje globalne ekonomije.

U drugom kvartalu 2026. godine, kineska privreda ostvarila je međugodišnji rast od 4,3 odsto, nakon što je u prvom tromesečju zabeležen rast od 5 odsto. Prema oceni zamenika direktora Nacionalnog biroa za statistiku Mao Šengjonga, kineska ekonomija je u prvoj polovini godine zadržala stabilan trend, a ključni makroekonomski indikatori ostali su u predviđenim okvirima.

U istom periodu, industrijska proizvodnja većih kineskih kompanija porasla je za 5,4 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je promet u maloprodaji povećan za 2,7 odsto. S druge strane, ulaganja u osnovna sredstva su opala za 5,7 odsto, što ukazuje na zaostajanje investicione aktivnosti u poređenju sa rastom industrijske proizvodnje.

Visokotehnološke industrije i dalje su glavni pokretač rasta. Proizvodnja u sektoru opreme povećana je za 9,3 odsto, dok je visokotehnološka proizvodnja zabeležila rast od 13,3 odsto, znatno iznad proseka ukupne industrije. Spoljna trgovina dala je značajan doprinos, sa rastom ukupne robne razmene od 16,9 odsto na godišnjem nivou, dostigavši 25,47 biliona juana (oko 3,14 biliona evra), što predstavlja rekord za prvo polugodište.

Poseban rast zabeležen je u trgovini računarskom opremom, elektronskim komponentama i delovima za računare, koja je porasla 56,6 odsto i dostigla 5,13 biliona juana (oko 633 milijarde evra).

Kineski ekonomski analitičari ističu da primena veštačke inteligencije, razvoj domaćih tehnologija i širenje saradnje sa zemljama iz inicijative „Pojas i put“ obezbeđuju nove izvore dugoročnog privrednog rasta.

Pročitaj još

Domaće

OMV dobila kredit od 450 miliona evra za izgradnju postrojenja za zeleni vodonik

Evropska investiciona banka finansira 75% investicije vredne 600 miliona evra, kapacitet 23.000 tona godišnje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska investiciona banka finansira 75% investicije vredne 600 miliona evra, kapacitet 23.000 tona godišnje

Austrijska energetska kompanija OMV obezbedila je kredit od 450 miliona evra od Evropske investicione banke za izgradnju velikog postrojenja za proizvodnju zelenog vodonika u Bruku na Lajti, Donja Austrija. Ovo je do sada najveće pojedinačno finansiranje EIB-a za energetski sektor u Austriji, a kredit pokriva skoro tri četvrtine ukupne investicije, čija je vrednost procenjena na oko 600 miliona evra.

Novo postrojenje, čija je izgradnja već u toku, biće opremljeno elektrolizerom snage 140 megavata koji će koristiti električnu energiju iz obnovljivih izvora. Očekuje se da počne sa radom do kraja 2027. godine. Godišnji kapacitet proizvodnje iznosiće do 23.000 tona zelenog vodonika, što će ovo postrojenje svrstati među pet najvećih u Evropi i biti najveće u Austriji.

Proizvedeni zeleni vodonik biće transportovan cevovodom dugim 22 kilometra do OMV-ove rafinerije u Švehatu. Tamo će postepeno zamenjivati vodonik dobijen iz fosilnih goriva u procesu prerade nafte. Ova promena omogućava smanjenje direktnih emisija ugljen-dioksida u rafineriji za oko 150.000 tona godišnje, odnosno približno 10% trenutnih emisija.

Projekat predstavlja osnovu i za buduću proizvodnju održivog avionskog goriva i drugih proizvoda sa niskim emisijama ugljenika. Potpredsednik EIB-a Karl Nehamer izjavio je da je zeleni vodonik jedan od ključnih elemenata evropske energetske tranzicije. Finansijski direktor OMV-a Rajnhard Florej istakao je: „Kredit predstavlja potvrdu poverenja u strategiju transformacije kompanije i njen plan dekarbonizacije industrijskih procesa.“

Pročitaj još

Domaće

Kineske banke obustavljaju trgovinu zlatnim sertifikatima, rezerve zlata premašile 2.300 tona

Kina otvara sistem za kliring zlata u Hongkongu 24. jula, tržišna cena zlata doseže 5.300 dolara po unci

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kina otvara sistem za kliring zlata u Hongkongu 24. jula, tržišna cena zlata doseže 5.300 dolara po unci

Kineske finansijske institucije, među kojima su Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC) i Poštanska štedionica, najavile su da će od 24. jula obustaviti usluge trgovine zlatnim sertifikatima, čime će građanima biti omogućena isključivo kupovina fizičkog zlata. Ova odluka prati otvaranje novog sistema za kliring i poravnanje u zlatu u Hongkongu, koji radi u saradnji sa berzom zlata u Šangaju, a predviđeno je da trezori sistema imaju kapacitet veći od 2.000 tona zlata.

Kineska centralna banka, koja prema procenama poseduje oko 2.300 tona zlata, poslednjih godina intenzivno uvećava rezerve ovog metala, prateći trend koji sprovode i druge zemlje Bliskog istoka, Istočne Evrope i Afrike. Zlato je sada postalo najveći posed centralnih banaka, pretekavši dolarske obveznice. Ovaj rast potražnje za zlatom tumači se kao reakcija na zloupotrebe međunarodnih sistema plaćanja, kao i zbog rizika od blokada i sankcija kojima su izložene transakcije u dolarima, a posebno nakon zamrzavanja strane dolarske imovine državama poput Avganistana, Sirije, Irana i Rusije.

Jedan od ključnih razloga za smanjenje poverenja u dolar je i velika zaduženost Sjedinjenih Američkih Država, koje trenutno oko 20 odsto godišnjeg poreza troše samo na kamate po dugu od gotovo 40 biliona dolara (40.000 milijardi dolara). Od 2020. do danas, dolar je zbog inflacije izgubio oko 23 odsto svoje vrednosti, što je dodatno podstaklo građane i investitore da svoje rezerve usmere u zlato.

Povod za ograničenje trgovine zlatnim sertifikatima bila je velika potražnja za zlatom u januaru, kada je tržišna cena ovog metala dostigla više od 5.300 američkih dolara za uncu. U tom periodu, desetine hiljada građana u Kini su, usled prognoza o padu dolara i nestabilnosti u svetu, kupovali fizičko i papirno zlato. Nakon naglog pada cene zlata za oko petinu, mnogi mali investitori su pretrpeli značajne gubitke, pa su vlasti odlučile da ograniče trgovinu kako bi zaštitile građane od nestabilnosti ovog tržišta.

Ograničavanje trgovine zlatnim sertifikatima ima za cilj suzbijanje spekulacija i stvaranje pouzdanog tržišta zlata koje će se bazirati na fizičkim zlatnim polugama. Sertifikati predstavljaju samo papirnati dokaz o vlasništvu i nose rizik od izdavanja bez pokrića i mogućih falsifikata. Novi sistem za kliring i poravnanje zlata u Hongkongu omogućiće formiranje cene zlata koja će realnije odražavati stanje na azijskom tržištu, nezavisno od uticaja Londona i Njujorka, i baziraće se na trgovini stvarnim zlatom.

Očekuje se da će ove promene doprineti daljoj internacionalizaciji kineske valute i smanjiti zavisnost svetskih finansijskih tokova od američkog dolara.

Pročitaj još

U Trendu