Connect with us

Domaće

Električna vozila čine samo 1 odsto tržišta polovnih automobila u Srbiji

Samo 40 odsto kupaca može da izdvoji 5.000 evra za vozilo, dok 99 odsto polovnih automobila stiže iz Evrope

Published

on

pexels-photo-35736769

Samo 40 odsto kupaca može da izdvoji 5.000 evra za vozilo, dok 99 odsto polovnih automobila stiže iz Evrope

Tržište električnih i hibridnih automobila u Evropi beleži snažan rast, ali taj trend za sada ne prati Srbija. Prema podacima sa portala Polovni automobili, tek 1 odsto ukupnog prometa polovnih automobila u Srbiji čine električna vozila. U anketi sprovedenoj među 8.000 potencijalnih kupaca, 40 odsto ispitanika navelo je da može da izdvoji 5.000 evra za automobil.

Rastuće cene nafte usled sukoba na Bliskom istoku podstakle su povećanu potražnju za električnim automobilima u Evropi, sa skokom i do 50 odsto u pojedinim zemljama tokom samo jednog meseca. Evropska unija je već donela regulative kojima se od 2035. godine zabranjuje proizvodnja automobila sa konvencionalnim motorima na unutrašnje sagorevanje.

“Ova globalna situacija može dodatno ubrzati proces elektrifikacije, što se već primećuje u sektoru polovnih vozila na evropskom tržištu,” izjavio je Petar Veličković sa portala Polovni automobili. On je dodao da u Srbiji potražnja za polovnim električnim vozilima nije porasla, a najveći izazovi su nepoverenje, sumnje u dugovečnost i cenu popravke baterije, kao i ograničen broj stanica za punjenje vozila. “Električni automobili, iako su kineski proizvođači cenovno pristupačniji, i dalje su van domašaja većine kupaca u Srbiji,” naveo je Veličković.

Srpsko tržište je u velikoj meri zavisno od polovnih automobila iz Evrope, odakle dolazi čak 99 odsto vozila. Veličković ističe da je neophodan strateški pristup jer će elektrifikacija postepeno promeniti ponudu, pogotovo kako se evropski proizvođači sve više orijentišu na hibride i električna vozila. U Evropi, hibridi su najprodavaniji među novim automobilima, dok električna vozila čine između 15 i 20 odsto prodaje novih automobila.

Petar Veselinović sa Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu naglašava da je potražnja za električnim i hibridnim vozilima u fabrici Stellantis u Kragujevcu u 2025. godini porasla za 126 odsto. Fabrika je pre izbijanja rata proizvodila 500 vozila dnevno i sada radi u tri smene, uz trostruko povećanje broja zaposlenih. Veselinović smatra da će “Stellantis” nastaviti da povećava proizvodnju zbog sve veće tražnje na evropskom i svetskom tržištu električnih i hibridnih automobila.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Frikom lansirao dve nove vrste sladoleda King Bliss i King Infinity na srpskom tržištu

Nova premium izdanja donose kombinaciju bourbon vanile, kokosa i badema, dostupna na svim prodajnim mestima u Srbiji

Published

on

By

Nova premium izdanja donose kombinaciju bourbon vanile, kokosa i badema, dostupna na svim prodajnim mestima u Srbiji

Kompanija Frikom predstavila je 17. aprila 2026. godine dva nova premium sladoleda pod brendom King – King Bliss i King Infinity. Ovi proizvodi proširuju postojeći King portfolio i namenjeni su potrošačima koji traže vrhunske ukuse i inovativne kombinacije sastojaka, navodi se u saopštenju kompanije.

King Bliss karakteriše bogato punjenje od kokosa, smešteno unutar kremastog sladoleda od vanile, sa slojem vafla, sve preliveno belom čokoladom i komadićima kokosa. Ova kombinacija namenjena je ljubiteljima egzotičnih ukusa i nežnih tekstura.

Sa druge strane, King Infinity donosi kremastu bourbon vanilu u kombinaciji sa mlečnom čokoladom i komadićima badema, stvarajući balans između klasičnog i modernog pristupa, sa fokusom na bogatstvo teksture i prepoznatljiv King stil.

“Sa novim proizvodima želeli smo da istovremeno odgovorimo na dve snažne preferencije potrošača, potrebu za osveženom klasikom i potražnju za egzotičnijim, mekšim ukusima. King Infinity ostaje veran večnom ukusu bourbon vanile, dok King Bliss širi granice portfolija nežnom notom kokosa i inovativnim mekanim punjenjem”, istakli su iz Frikoma.

Oba nova izdanja dostupna su na svim prodajnim mestima širom Srbije i namenjena su potrošačima koji žele da običnu pauzu pretvore u posebno iskustvo uživanja, navodi se u saopštenju.

Pročitaj još

Domaće

Frilenseri u Srbiji do 30. aprila prijavljuju prihode za prvi kvartal 2026.

Poreska prijava na Obrascu PP OPO-K dostupna elektronski i u papirnoj formi, automatska uplatnica sa QR kodom olakšava plaćanje

Published

on

By

Poreska prijava na Obrascu PP OPO-K dostupna elektronski i u papirnoj formi, automatska uplatnica sa QR kodom olakšava plaćanje

Fizička lica u Srbiji koja ostvaruju prihode na osnovu ugovorene naknade za rad i od autorskih i srodnih prava, a na koje se porez plaća putem samooporezivanja, poznata kao frilenseri, dužna su da do 30. aprila podnesu poreske prijave za prvi kvartal 2026. godine. Prijava se podnosi na Obrascu PP OPO-K, elektronski putem portala ePorezi ili u papirnom obliku, neposredno ili poštom nadležnoj filijali Poreske uprave, kao i preko portala Frilenseri.

Poreska uprava navodi da sistem omogućava automatsko generisanje uplatnice sa svim potrebnim podacima i QR kodom odmah nakon uspešne prijave, što omogućava brzo i jednostavno plaćanje, uključujući i korišćenje aplikacija za elektronsko bankarstvo (mBanking). Kada je poreska prijava podneta elektronskim putem i dobije konačni status “proknjižena”, podnosilac dobija podatke o nalogu za plaćanje, a nalog sa QR kodom može se koristiti za direktnu uplatu poreske obaveze.

Poreska uprava posebno ističe da u slučaju nepodnošenja poreske prijave u propisanom roku obveznik podleže obavezi plaćanja kamate, kao i prekršajnoj odgovornosti. Detaljna uputstva o postupku prijave dostupna su na adresi frilenseri.purs.gov.rs/prijavi-porez.html.

Pročitaj još

Domaće

Delez Srbija zabeležio pad neto dobiti od 85 odsto, profit 9 miliona evra u 2025.

Prihodi kompanije porasli na 1,4 milijarde evra, marža pala na 0,6 odsto zbog ograničenja marži i bojkota potrošača

Published

on

By

Prihodi kompanije porasli na 1,4 milijarde evra, marža pala na 0,6 odsto zbog ograničenja marži i bojkota potrošača

Kompanija Delez Srbija završila je 2025. fiskalnu godinu sa neto dobiti od oko 9 miliona evra, što je pad od 85 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Stopa neto dobiti iznosila je 0,6 odsto, što je značajno manje nego 2024. godine kada je bila 4,4 odsto. Ovakav rezultat posledica je negativnih efekata Uredbe o ograničenju marži, kao i bojkota kupovine koji su potrošači sprovodili tokom prve polovine godine zbog visokih cena.

Prihodi Delez Srbija u 2025. godini porasli su na oko 1,4 milijarde evra, što je povećanje za oko 7 miliona evra u odnosu na 2024. godinu, odnosno nominalni rast prodaje od 0,5 odsto. Istovremeno, nabavna vrednost prodate robe porasla je za oko 30 miliona evra, što ukazuje na to da je rast troškova robe premašio rast prihoda od prodaje.

U saopštenju kompanije navodi se i da je prosečna godišnja inflacija redovnih maloprodajnih cena iznosila 0,3 odsto, dok je međugodišnja inflacija cena hrane u Srbiji, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosila 2,7 odsto. “To znači da su naše prodajne cene rasle višestruko sporije od kretanja cena hrane na tržištu”, navela je kompanija.

Delez Srbija je u četvrtom kvartalu 2025. godine zatvorio 25 prodavnica i sproveo niz mera prilagođavanja novim uslovima na tržištu. U prethodnoj, 2024. godini, kompanija je ostvarila prihod od 1,4 milijarde evra, dok je neto profit bio veći od 63 miliona evra, tek nešto manji nego u 2023. godini.

Kompanija je početkom 2026. godine podnela zahtev za međunarodnu arbitražu protiv države Srbije zbog ograničenja trgovačkih marži. U Delezu navode da su za 2026. godinu fokusirani na stabilizaciju poslovanja, postepeni nastavak investicija i uspostavljanje dugoročno održivog operativnog modela u skladu sa novim tržišnim okvirima. Uredba o maržama prestala je da važi od 1. marta, a izmenjeni su i pojedini zakoni koji regulišu trgovačke prakse, čime su odnosi troškova i prihoda trgovaca dodatno uređeni.

Pročitaj još

U Trendu