Connect with us

Domaće

Eichbaum prestaje sa radom posle 350 godina, 240 radnika ostaje bez posla

Proizvodnja nemačkog piva pala na 7,8 milijardi litara u 2025. godini, pad od 6 odsto u odnosu na 2024.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / cottonbro studio

Proizvodnja nemačkog piva pala na 7,8 milijardi litara u 2025. godini, pad od 6 odsto u odnosu na 2024.

Jedna od najstarijih nemačkih pivara, Eichbaum iz Manhajma, osnovana 1679. godine, prestaje sa radom nakon što je pokušaj spasavanja kompanije propao krajem oktobra 2025. godine. Prema dostupnim informacijama, Eichbaum je tada podneo zahtev za stečaj Okružnom sudu u Majnhajmu, a neuspeh pregovora o preuzimanju doveo je do obustave proizvodnje i gubitka posla za oko 240 radnika.

Kompanija više nije imala dovoljno sredstava za nastavak pregovora niti za otplatu kredita, a poslednja nada za spas bila je prodaja brenda „karamalz“ kompaniji Veltins. Uprkos sprovedenim merama restrukturisanja, Eichbaum je nastavio da posluje sa gubicima i nije mogao da vraća kredite. „I pored provedenih mera restrukturisanja, i dalje poslujemo s gubitkom i nismo u mogućnosti da vraćamo kredite. Zbog ekonomskih i pravnih razloga, pokretanje prestanka rada postalo je jedina opcija“, naveli su iz kompanije.

Problemi sa likvidnošću dodatno su pojačani padom izvozne prodaje i slabijom potražnjom na domaćem tržištu poslednjih godina. Prema podacima Sindikata prehrambene industrije, pića i ugostiteljstva (NGG), potencijalnim dolaskom investitora moglo se sačuvati gotovo 100 radnih mesta, ali do dogovora nije došlo.

Gradonačelnik Manhajma, Kristijan Speht, izrazio je razočaranje zbog neuspelog pokušaja spašavanja: „Kraj je danas došao kao veliko iznenađenje, jer je postojala potpuno pripremljena ponuda koja bi omogućila Eichbaumu nastavak rada. Veoma sam razočaran što s poveriocima nije pronađeno rešenje kojim bi se sprečilo sada neizbežno zatvaranje.“

Eichbaum je bila jedna od najvećih i najefikasnijih pivara u Baden-Virtembergu, sa godišnjom proizvodnjom od preko 1,8 miliona hektolitara piva i više od 16 različitih vrsta, uz rad na privatnim robnim markama. Sva piva pravljena su po nemačkom zakonu o čistoti piva, što je kompanija isticala kao ključan deo kvaliteta.

Zatvaranje pivare deo je šireg trenda u nemačkoj pivarskoj industriji. Proizvodnja piva u Nemačkoj pala je u 2025. godini na 7,8 milijardi litara, što je 6 odsto manje nego u 2024. i predstavlja najniži nivo od početka merenja 1993. godine. U periodu od 2014. do 2024. beleži se pad potrošnje za više od 15 odsto, dok je po glavi stanovnika potrošnja pala ispod 100 litara, sa ranijih više od 120 litara.

Domaća potrošnja čini 80 odsto ukupne proizvodnje, a izvoz je pao na nivo od 1,4–1,5 milijardi litara godišnje. Promena navika potrošača, smanjena konzumacija alkohola, starenje stanovništva i konkurencija od strane kraft-pivara i bezalkoholnih pića uticali su na negativne trendove u sektoru.

Pročitaj još

Domaće

Privredna komora Srbije digitalizuje ATA karnete, 5.107 izdatih u 2025. godini

Vrednost robe sa ATA karnetima premašila 6,5 milijardi dinara, od 2028. samo digitalni dokumenti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vrednost robe sa ATA karnetima premašila 6,5 milijardi dinara, od 2028. samo digitalni dokumenti

Privredna komora Srbije i Republički sekretarijat za javne politike najavili su potpunu digitalizaciju izdavanja i upotrebe ATA karneta od 2027. godine, omogućavajući brže i jeftinije poslovanje za kompanije. Prema podacima platforme ATA Carnet Core Međunarodne trgovinske komore, Srbija je realizovala više od 300 digitalnih transakcija za samo mesec dana, prednjačeći među 30 evropskih država sa digitalnim sistemom za privremeni uvoz robe.

Sporazum o saradnji, koji podrazumeva razvoj elektronskog sistema za izdavanje ATA karneta, potpisali su zamenik direktora Republičkog sekretarijata za javne politike Ninoslav Kekić i zamenik predsednika Privredne komore Srbije za međunarodnu saradnju i razvoj Mihailo Vesović. Nova digitalna platforma „e-ATA” povezaće privredu i Komoru sa domaćim i međunarodnim carinskim organima, čime će se dodatno ubrzati prekogranično poslovanje.

Kekić je izjavio: „Potpisanim sporazumom dodatno učvršćujemo višegodišnju saradnju na pojednostavljenju administrativnih postupaka za privredu. Digitalizacija ATA karneta omogućiće kompanijama da postupke obavljaju brže, jednostavnije i uz manje troškove. Naš cilj je da javne usluge budu dostupne elektronski, u svakom trenutku i uz najviše bezbednosne i međunarodne standarde.”

Tokom 2025. godine u Srbiji je izdato 5.107 ATA karneta, dok je vrednost robe privremeno izvezene uz njihovu upotrebu premašila 6,5 milijardi dinara. Sa ovim karnetima realizovano je više od 10.000 putovanja. Prema planu, digitalni ATA karneti biće obavezni za prvu grupu od 30 zemalja od 1. juna 2026. godine, uključujući članice Evropske unije, Švajcarsku, Norvešku i Veliku Britaniju. Tranzicioni period traje do kraja 2027, a od 1. januara 2028. godine predviđa se potpuni prelazak na digitalne karnete i transakcije.

Mihailo Vesović je naglasio: „Digitalna transformacija doneće srpskoj privredi brže i jednostavnije prekogranično poslovanje. Eliminisanjem papirologije ubrzava se izdavanje dokumenata, dok će direktna integracija sa carinom skratiti zadržavanje robe na graničnim terminalima. Za kompanije to znači niže troškove i veću bezbednost, jer elektronski sistem isključuje rizik od gubitka, oštećenja ili falsifikovanja dokumenata.”

Digitalna obrada ATA transakcija u Upravi carina Republike Srbije planirana je najkasnije do kraja prvog kvartala 2027. godine, a puštanje sistema „e-ATA” u rad očekuje se do 15. januara 2027. godine. ATA karnet važi u više od 80 zemalja i omogućava privremeni izvoz i uvoz robe sa rokom važenja do godinu dana. Digitalizacija ATA karneta deo je projekta „Digitalizacija poslovnog okruženja u Srbiji – D4BE“, koji sprovodi Republički sekretarijat za javne politike uz finansijsku podršku Evropske unije.

Pročitaj još

Domaće

JP Morgan Chase povećao prihod od trgovanja akcijama na 6,03 milijarde dolara u drugom kvartalu

Ukupni prihodi od trgovanja dostigli 12,1 milijardu dolara, prodaja udela u kompaniji Visa donela 4,6 milijardi dolara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ukupni prihodi od trgovanja dostigli 12,1 milijardu dolara, prodaja udela u kompaniji Visa donela 4,6 milijardi dolara

JP Morgan Chase, najveća američka banka, ostvarila je rekordnu kvartalnu dobit u drugom kvartalu 2026. godine, zahvaljujući snažnom rastu prihoda od trgovanja akcijama i jednokratnom prihodu od prodaje dela udela u kompaniji Visa. Prihodi od trgovanja akcijama dostigli su 6,03 milijarde dolara, što predstavlja rast od 86 odsto u odnosu na isti period prošle godine i premašuje najviša očekivanja analitičara. Ukupni prihodi od trgovanja iznosili su 12,1 milijardu dolara, čime je oboren prethodni rekord iz prvog kvartala 2026. godine.

Jednokratni prihod od prodaje dugogodišnjeg udela u kompaniji Visa iznosio je oko 4,6 milijardi dolara, što je dodatno poboljšalo rezultate banke. Pored toga, JP Morgan Chase je ostvario značajan uspeh i u segmentu investicionog bankarstva, gde su kvartalni prihodi od naknada iznosili 3,28 milijardi dolara, što je za 30 odsto više nego u istom kvartalu prethodne godine i iznad očekivanja tržišta.

Prema ekonomskim analizama, rast prihoda je rezultat intenzivnih aktivnosti na tržištu kapitala, uključujući rekordnu inicijalnu javnu ponudu (IPO) kompanije SpaceX tokom juna 2026. godine. Izvršni direktor JP Morgan Chase-a, Džejmi Dajmon, upozorio je da i pored rekordnih rezultata postoje značajni rizici za globalnu ekonomiju. „Ispod površine su razni rizici, među kojima su geopolitičke tenzije i ratovi, uporna inflacija, veliki budžetski deficiti i visoke cene imovine“, izjavio je Dajmon.

Rezultati JP Morgan Chase-a potvrđuju snažnu poziciju banke na tržištu kapitala, uz istovremeno ukazivanje na složenost globalnog ekonomskog okruženja u narednim mesecima.

Pročitaj još

Domaće

Osiguranje zajedničkih prostora pokriva samo 5 odsto zgrada u Srbiji

Premija osiguranja i dalje neprivlačna za većinu, saglasnost potrebna od dve trećine stanara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Premija osiguranja i dalje neprivlačna za većinu, saglasnost potrebna od dve trećine stanara

Osiguravajuće kuće u Srbiji nude polise za zajedničke prostore u stambenim zgradama već deset godina, ali procenjuje se da je svega oko 5% zajedničke imovine u zgradama osigurano, pokazuju podaci iz sektora. Iako su štete od oluja, požara, poplava i kvarova instalacija česte, većina stanara ne vidi zajedničku imovinu kao svoju do trenutka kada nastane šteta, čiji trošak obično premašuje iznos mesečne premije osiguranja.

Prema rečima profesionalnih upravnika, za osiguranje zajedničkih prostora potrebna je odluka dve trećine stanara, što je teško postići jer se svaka šteta ne odnosi jednako na sve vlasnike stanova. Stanari često doživljavaju premiju osiguranja kao dodatni namet, pa radije ulaze u rasprave oko finansiranja popravki nego što se odlučuju za polisu. Fondovi stambenih zajednica su ograničeni i često ne pokrivaju iznenadne troškove kvarova ili drugih šteta.

Prema Zakonu o stanovanju i održavanju zgrada, u Srbiji nije obavezno osiguranje zajedničkih prostorija, već je ono dobrovoljno. Zakon predviđa da stambena zajednica može zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima usled neodržavanja ili nepravilnog održavanja zgrade. U slučaju štete, odgovornost snosi stambena zajednica, a ukoliko ona ne nadoknadi štetu u predviđenom roku, vlasnici posebnih delova zgrade odgovaraju supsidijarno. Ako se ne može utvrditi poreklo štete, odgovornost dele stambena zajednica i vlasnici stanova solidarno.

Iako su najavljene izmene Zakona kojima bi osiguranje od odgovornosti prema trećim licima postalo obavezno, te izmene još nisu usvojene. Predsednik Udruženja profesionalnih upravnika Beograda Bojan Nikolić navodi da je u Srbiji osigurano možda oko 5% zajedničkih prostorija i ističe: „Stanari plaćanje premije osiguranja doživljavaju kao novi namet. Zajednički prostor za njih je ‘nečija’ imovina. Ako bi i deo stanara pristao da plati polisu, teško je postići potrebnu većinu.“

Nikolić navodi primer zgrade gde je zbog strujnog udara pregoreo motor lifta, ali je zahvaljujući polisu osiguranja osiguravajuća kuća pokrila 90% troškova, dok su stanari platili 10%, u skladu sa ugovorom. On dodaje da fondovi stambenih zajednica nisu dovoljni za pokrivanje većih šteta i da je potrebno dodatno izdvajanje novca.

Uslugu osiguranja zajedničkih prostorija od pre nekoliko godina nude i posrednici, kao što je firma Beohost, koja održava 400 zgrada u Beogradu i nudi osiguranje preko DDOR Novi Sad. Vlasnik Beohosta, Uroš Đaković, ističe da su cene prilagođene i da u nekim slučajevima osiguranje može biti besplatno za stambene zajednice koje zaključe ugovor o upravljanju. Trošak polise može biti pokriven prihodima od reklama, antena i drugih uređaja postavljenih na zgradi.

Iako je usluga prisutna na tržištu već deset godina, osiguravajuće kuće i posrednici ističu potrebu za dodatnom edukacijom građana o prednostima ovakve investicije, uz podršku profesionalnih upravnika.

Pročitaj još

U Trendu