Connect with us

Domaće

Dugotrajna suša smanjuje proizvodnju struje i hrane širom Evrope

Nizak vodostaj Dunava i ekstremne vrućine ugrožavaju energetiku i poljoprivredu, rastu troškovi transporta i rizik od poskupljenja hrane

Objavljeno pre

,

Dugotrajna suša smanjuje proizvodnju struje i hrane širom Evrope Foto Izvor: Pixabay / pen_ash

Nizak vodostaj Dunava i ekstremne vrućine ugrožavaju energetiku i poljoprivredu, rastu troškovi transporta i rizik od poskupljenja hrane

Evropa se ovog leta suočava sa ozbiljnim posledicama koje donosi dugotrajna suša i ekstremne vrućine. Nizak vodostaj Dunava paralizuje rečni transport i smanjuje proizvodnju električne energije, dok proizvodnja hrane trpi zbog loših klimatskih uslova. Posebno su pogođene zemlje Podunavlja, uključujući Srbija, gde su logistički i energetski izazovi sve izraženiji.

Uticaj suše na energetiku i rečni transport

Nizak vodostaj Dunava, najvažnijeg plovnog puta regiona, značajno otežava transport robe. Brodovi sada mogu prevoziti samo deo uobičajenog tereta, što povećava troškove i produžava vreme isporuke. To remeti lance snabdevanja milionima tona žitarica, uglja, rude i nafte širom centralne i jugoistočne Evrope. Smanjena nosivost barži povećava logističke troškove za izvoznike i uvoznike u Srbiji, a pojedine kompanije već smanjuju proizvodnju zbog otežanog dopremanja sirovina. Uporedo sa tim, rečna turistička krstarenja su na nekim deonicama obustavljena ili preusmerena. Kao rezultat, sektor logistike i trgovine trpi dodatne gubitke, što se može direktno odraziti i na rast potrošačkih cena.

Nuklearna i hidroenergetska postrojenja pod pritiskom

Osim toga, dugotrajna suša utiče na rad nuklearnih i hidroelektrana u regionu. Nuklearna elektrana Černavoda u Rumuniji, koja učestvuje sa oko petine u domaćoj proizvodnji električne energije, bila je prinuđena da privremeno ugasi oba reaktora zbog rekordno niskog nivoa Dunava. Vlasti su morale ukloniti stene iz korita reke da bi povećale dotok vode do postrojenja. Slično, nuklearna elektrana Paks u Mađarskoj, koja proizvodi više od 40 procenata električne energije te države, poslednjih dana radi sa smanjenim kapacitetom. Ako se vodostaj i dalje bude smanjivao, postoji mogućnost potpunog gašenja. Zbog toga je povećana potreba za uvozom struje, upravo u trenutku kada je potrošnja rekordna zbog visokih temperatura i pojačanog rada klima uređaja.

Pad proizvodnje hidroelektrana i stabilnost sistema

Srbija takođe oseća posledice smanjenih dotoka vode. Proizvodnja najveće hidroelektrane je značajno smanjena, dok potrošnja električne energije raste zbog višenedeljnih tropskih dana. Industrijski pogoni i logistički centri beleže povećane troškove rashlađivanja, što dodatno opterećuje mrežu. Prema rečima Dragan Rakić, glavnog dispečera u Elektromrežama Srbije, sistem je stabilan i funkcioniše bez zastoja. On je naglasio: „Naš region je naročito pogođen i mi nismo isključeni iz čitave priče, ali prenosni sistem je stabilan i sve funkcioniše u najboljem redu.“ Rakić je dodao da je EMS u stalnom kontaktu sa operatorima susednih sistema radi razmene informacija i zajedničkog održavanja stabilnosti.

Pad prinosa i rizik od rasta cena hrane

U isto vreme, poljoprivreda trpi možda i najveće posledice. Suša i visoke temperature smanjile su prinose kukuruza, suncokreta, šećerne repe, voća i povrća u jugoistočnoj Evropi. Požari dodatno uništavaju obradive površine i šumske komplekse u Grčkoj, Italiji, Španiji, Portugalu i na Balkanu. Manja proizvodnja gotovo po pravilu dovodi do rasta cena hrane, a analitičari upozoravaju da bi troškovi osiguranja takođe mogli porasti. Predsednik Srbija Aleksandar Vučić izjavio je da zemlji trenutno ne preti opasnost od nestanka električne energije, ali je istakao da je situacija teška i neizvesna. Zbog toga je važno pratiti razvoj vremenskih prilika i spremiti se za moguće nove izazove u energetskom i prehrambenom sektoru.

Pročitaj još

Domaće

OpenAI najavio početak AI singularnosti, Altman: Tehnologija menja svetsku ekonomiju

Izvršni direktor kompanije tvrdi da je proces AI singularnosti već započeo, uz moguće ekonomske posledice i izazove za tržište rada

Objavljeno pre

,

Objavio:

Izvršni direktor kompanije tvrdi da je proces AI singularnosti već započeo, uz moguće ekonomske posledice i izazove za tržište rada

OpenAI, vodeća tehnološka kompanija u oblasti veštačke inteligencije, objavila je da je čovečanstvo ušlo u fazu poznatu kao „AI singularnost“. Prema rečima Sema Altmana, izvršnog direktora kompanije, ovaj trenutak označava početak perioda u kojem veštačka inteligencija počinje da nadmašuje ljudsku inteligenciju. Altman je u nedavnoj izjavi istakao da je „ovo neverovatno pozitivan i dobar trenutak za svet“ i smatra da AI singularnost već menja svetsku ekonomiju.

AI singularnost i uticaj na tržište rada

Pojam AI singularnost odnosi se na prekretnicu u kojoj tehnološki razvoj postaje toliko brz da ga ljudi više ne mogu kontrolisati ili predvideti. Ovu ideju je prvi put popularizovao britanski matematičar Irving Džon Gud, a kasnije su je dodatno razvili Vernor Vindž i Rej Kurcvajl. Kurcvajl je procenio da bi singularnost mogla nastupiti 2045. godine, dok je Dario Amodei, direktor kompanije Anthropic, pomenuo 2027. kao moguć trenutak. Međutim, prema Altmanu, proces je već otpočeo. On smatra da AI singularnost neće biti iznenadni događaj, već postepeni prelaz koji je već započet. Zbog toga bi ekonomske promene mogle postati očigledne tek sa vremenskom distancom.

Izazovi, rizici i ekonomske posledice

Osim pozitivnih aspekata, AI singularnost nosi i ozbiljne izazove. Ilon Mask, direktor kompanija Tesla i SpaceX, u više navrata je upozoravao na opasnosti nekontrolisanog razvoja veštačke inteligencije. Mask je naveo da bi AI mogla biti opasnija od nuklearnog oružja i da postoji rizik od gubitka kontrole nad tehnologijom. S druge strane, veliki jezički modeli, poput onih koji pokreću ChatGPT, i dalje zavise od ljudskog nadzora i imaju ograničenja. Naučnici ističu da današnji AI sistemi ne mogu samostalno stvoriti nove naučne oblasti niti se konstantno unapređivati bez intervencije čoveka.

Tehnološka singularnost i šira tržišna slika

Jedan od poznatih misaonih eksperimenata, „maksimizator spajalica“ švedskog filozofa Nika Bostroma, ukazuje na moguće ekstreme – superinteligentni AI sa nejasno definisanim ciljevima mogao bi koristiti sve resurse, uključujući i ljude, za ostvarenje zadatka. I Sem Altman priznaje da postoje ozbiljni izazovi u pogledu bezbednosti i usklađivanja AI sistema sa ljudskim vrednostima. Prema njegovom mišljenju, značajne promene na tržištu rada i u globalnoj ekonomiji mogu se očekivati i pre eventualne pojave superinteligencije. Kao rezultat, AI bi mogla u narednim godinama promeniti način na koji se obavljaju intelektualni poslovi, od analize podataka do automatizacije složenih procesa. S obzirom na istorijske promene koje su donele industrijska revolucija i internet, stručnjaci smatraju da bi AI singularnost mogla označiti početak nove ekonomske epohe. Da li će te promene biti korisne ili rizične za čovečanstvo, ostaje da se vidi.

Pročitaj još

Domaće

Evropske berze rastu, cena nafte brent dostiže 80,16 dolara uz optimizam zbog Ormuza

Indeksi DAX, CAC 40 i FTSE u plusu, a vrednost evra i cena zlata beleže rast na tržištu kapitala

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropske berze rastu, cena nafte brent dostiže 80,16 dolara uz optimizam zbog Ormuza

Indeksi DAX, CAC 40 i FTSE u plusu, a vrednost evra i cena zlata beleže rast na tržištu kapitala

Evropske berze započele su trgovanje u pozitivnom trendu, dok cena nafte brent dostiže 80,16 dolara po barelu. Ove promene prate rast indeksa i optimizam investitora zbog očekivanja dogovora o otvaranju Ormuskog moreuza, što bi moglo stabilizovati globalno tržište energenata. Prema poslednjim podacima, nafta WTI beleži rast od 0,28 odsto i iznosi 75,996 dolara po barelu.

Rast evropskih indeksa i ključni ekonomski pokazatelji

Nemački DAX porastao je za 0,55 odsto, dok je francuski CAC 40 zabeležio rast od 0,05 odsto. S druge strane, britanski FTSE indeks povećan je za 0,39 odsto, a ruski MOEX za 0,86 odsto. Ovi pokazatelji odražavaju optimizam na tržištima, naročito nakon izjave američkog ministra finansija da bi Sjedinjene Američke Države i Iran mogli postići dogovor o otvaranju Ormuskog moreuza. Kao rezultat, trgovci pažljivo prate kretanja cena energenata i berzanskih indeksa.

Cena nafte brent i kretanja na tržištu valuta i sirovina

Cena nafte brent porasla je za 0,79 odsto na 80,160 dolara po barelu, dok je WTI ojačala za 0,28 odsto. Pored toga, evropski fjučersi gasa za septembar na amsterdamskoj berzi TTF prodaju se po ceni od 54,865 evra za megavat-sat. Vrednost evra na Foreks berzi iznosi 1,15397 dolara, što predstavlja blagi rast u odnosu na prethodni period. Cena zlata se takođe povećala i sada je 4.168,25 dolara za trojsku uncu, dok je cena pšenice 6,3914 dolara za bušel.

Analiza tržišnih kretanja i korporativne vesti

Investitori prate objavu podataka o francuskoj industrijskoj proizvodnji, prodaji novih automobila u Velikoj Britaniji i izveštajima o indeksu cena proizvođača u evrozoni. Takođe, u fokusu su i kompozitni PMI indeksi iz celog regiona. Na korporativnom nivou, očekuju se izveštaji o zaradi kompanija kao što su Simens enerdži, Infineon i Glenkor, što dodatno utiče na sentiment investitora.

Globalni berzanski trendovi i uticaj na tržište kapitala

Američki berzanski indeksi pokazali su snažan rast. Dow Jones je porastao za 1,71 odsto na 54.085,88 poena, S&P 500 za 1,79 odsto na 7.736,52 poena, a Nasdaq za 2,59 odsto na 26.584,99 poena. Ova kretanja ukazuju na globalni optimizam na tržištima kapitala. S obzirom na pozitivne izglede za dogovor između Amerike i Irana o Ormuskom moreuzu, cena nafte brent stabilizuje se oko 80 dolara, što direktno utiče na evropske berze i energetsku sigurnost regiona.

Pročitaj još

Domaće

Kripto sektor pretrpeo gubitak od 116 miliona dolara zbog napada na hladni novčanik

Hakeri za 41 minut iskoristili ranjivost u Coldcard sistemu i ukrali bitkoine u vrednosti od 116 miliona dolara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kripto sektor pretrpeo gubitak od 116 miliona dolara zbog napada na hladni novčanik – napad u kripto sektoru

Hakeri za 41 minut iskoristili ranjivost u Coldcard sistemu i ukrali bitkoine u vrednosti od 116 miliona dolara

Kripto sektor pretrpeo je ozbiljan udarac kada su hakeri, u napadu koji je trajao svega 41 minut, uspeli da ukradu bitkoine vredne 116 miliona dolara iz sistema poznatog po visokom stepenu bezbednosti – hladnog novčanika. Incident, koji je zabeležen prošlog četvrtka, pokazuje da ni hladni novčanici nisu imuni na napad u kripto sektoru, iako su dizajnirani da privatne ključeve čuvaju van mreže i tako minimiziraju rizik od neovlašćenog pristupa. Izvor podataka je kompanija Galaxy Research, specijalizovana za blokčejn analitiku.

Ranjivost hladnih novčanika i način napada

Hladni novčanici predstavljaju uređaje koji čuvaju kriptovalute offline, čime se smanjuje verovatnoća krađe putem interneta. Međutim, poslednji napad pokazao je ranjivost u softveru Coldcard, koja postoji još od 2021. godine. Umesto potpuno nasumične generacije „seed“ fraza od 12 do 24 reči, pojedini novčanici su počeli da koriste predvidljive obrasce. Kao rezultat, napadači su uspeli da isprobavaju moguće kombinacije na običnim računarima bez potrebe za instalacijom malvera ili phishing tehnikama. Ferdinando Ametrano, izvršni direktor kompanije CheckSig, objasnio je da su napadači na ovaj način pronašli odgovarajuće seed fraze i ispraznili novčanike, bez fizičkog pristupa uređajima. Ova situacija dodatno ističe rizik od napada u kripto sektoru, čak i kada korisnici koriste najsigurnije poznate metode čuvanja.

Trendovi krađa i promena ciljeva napadača

Statistika iz sektora pokazuje da najveće krađe sve više potiču iz sofisticiranih napada na pojedinačne mete sa velikim iznosima. Tokom 2025. godine, tri najveća hakerska napada činila su čak 69 odsto ukupnih gubitaka u kripto industriji. Osim toga, lični novčanici postali su glavna meta, pa je njihov udeo u ukupnim krađama porastao sa 7,3 odsto u 2022. godini na 44 odsto u 2024. godini. Uporedo sa tim, kompanije, vlade i pojedinci koji su do sada verovali u sigurnost hladnih novčanika, sada se suočavaju sa potrebom za dodatnim merama zaštite i ažuriranjem svojih sistema. Napad u kripto sektoru ovakvih razmera podseća na važnost redovne provere softverskih ranjivosti i stalnog unapređenja bezbednosnih protokola. Važno je napomenuti da incident ovog tipa može imati uticaj na poverenje korisnika u decentralizovane finansije i ukupnu stabilnost kripto tržišta.

Pročitaj još

U Trendu