Connect with us

Domaće

DS Smith prodaje industrijski kompleks u Belišću za 19 miliona evra

Prostor površine 255.000 kvadratnih metara na tržištu, ulaganje od 15 miliona evra u drugu fabriku ambalaže

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Paolo Rossa

Prostor površine 255.000 kvadratnih metara na tržištu, ulaganje od 15 miliona evra u drugu fabriku ambalaže

Kompanija DS Smith iz Velike Britanije prodaje bivšu Fabriku papira u Belišću, Hrvatska, po ceni od 19 miliona evra, nakon što je klao firma ugašena u novembru prethodne godine. Prodaja obuhvata veliki industrijski kompleks ukupne površine 255.000 kvadratnih metara, sa 13.725 kvadratnih metara zatvorenih objekata, uključujući radionice, proizvodne hale i objekat za pripremu sirovina.

Kompleks se nalazi u industrijskoj zoni grada Belišća i oglašen je preko internet platforme Njuškalo, uz posredovanje kompanije CBRE, jedne od vodećih svetskih agencija za nekretnine. Lokacija je opremljena razvijenom infrastrukturom visokog kapaciteta, uključujući snažne energetske i gasne priključke, što omogućava brzu prenamenu i pokretanje novih proizvodnih delatnosti ili energetskih projekata, poput data centara.

Iz kompanije DS Smith navode da njihova druga fabrika ambalaže u Belišću nastavlja da radi i da je u toku investicija vredna 15 miliona evra. Industrijska oprema iz kompleksa koji se prodaje biće uklonjena pre realizacije transakcije, čime se budućem vlasniku omogućava prilagođavanje prostora sopstvenim potrebama.

Ova lokacija decenijama je bila sinonim za razvoj papirne industrije i privredni rast Belišća, a sada otvara mogućnost za nove investitore da iskoriste postojeću infrastrukturu i razvijene kapacitete za nove projekte. Kompanija DS Smith preuzela je Fabriku papira u Belišću 2015. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Bentli lansira prvi električni SUV sa dometom preko 480 kilometara u septembru

Kompanija najavila model ‘torkal’ sa zvaničnom premijerom 23. septembra, manji od modela bentajga

Published

on

By

Kompanija najavila model ‘torkal’ sa zvaničnom premijerom 23. septembra, manji od modela bentajga

Britanski proizvođač luksuznih automobila Bentli najavio je da će prvi potpuno električni model, nazvan ‘torkal’, imati zvaničnu premijeru 23. septembra. Novi električni SUV biće dug oko pet metara i biće manji od postojećeg modela bentajga, preneto je u zvaničnom saopštenju. Bentli je potvrdio da će domet novog električnog vozila premašiti 480 kilometara, dok podaci o snazi motora, kapacitetu baterije i brzini punjenja još nisu objavljeni.

Naziv ‘torkal’ inspirisan je prirodnim rezervatom u Andaluziji u Španiji, poznatim po neobičnim krečnjačkim stenama, dok ime potiče i od latinske reči ‘torquere’, što znači ‘uvijati’, čime se aludira na veliki obrtni moment električnog pogona. Prema dostupnim informacijama, novi model će imati osvetljenu prednju masku sa 3D svetlosnim elementima, a enterijer će kombinovati zakrivljeni centralni ekran i fizičke komande.

Generalni direktor Bentlija Frank-Štefen Valizer izjavio je da novi ‘torkal’ postavlja nove standarde u segmentu luksuznih automobila i ocenio da bi mogao da bude ‘najbolje promišljen automobil u istoriji kompanije’. Premijera ovog modela predstavlja važan korak u strategiji elektrifikacije britanskog proizvođača luksuznih vozila.

Pročitaj još

Domaće

Javni dug Srbije dostigao 41,14 milijardi evra, u maju 43,7 odsto BDP-a

Na kraju aprila dug iznosio 39,21 milijardu evra, dok je u 2025. bio 39,34 milijarde evra ili 44,4% BDP-a

Published

on

By

Na kraju aprila dug iznosio 39,21 milijardu evra, dok je u 2025. bio 39,34 milijarde evra ili 44,4% BDP-a

Javni dug Republike Srbije na kraju maja 2026. godine iznosio je 41,14 milijardi evra, što predstavlja 43,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija. U poređenju sa prethodnim mesecom, na kraju aprila javni dug je bio 39,21 milijardu evra, odnosno 41,6% BDP-a.

Na kraju 2025. godine, ukupan javni dug Srbije iznosio je 39,34 milijarde evra i činio je 44,4 odsto BDP-a. Ovi podaci pokazuju blagi rast javnog duga u apsolutnom iznosu tokom prvih pet meseci 2026. godine, uz istovremeno smanjenje relativnog učešća u BDP-u u odnosu na kraj prethodne godine.

Prema navodima Ministarstva finansija, kretanje javnog duga odražava ekonomske tokove i dinamiku zaduživanja, a svi podaci su dostupni na zvaničnim portalima institucija. Dodatni komentari ili projekcije nisu objavljeni.

Pročitaj još

Domaće

Centralna banka Crne Gore uvodi instant plaćanja do 1.000 evra, transakcije za 10 sekundi

Sredstva dostupna 24 sata dnevno, banke moraju omogućiti kreditne transfere u roku od 10 sekundi

Published

on

By

Sredstva dostupna 24 sata dnevno, banke moraju omogućiti kreditne transfere u roku od 10 sekundi

Centralna banka Crne Gore (CBCG) i bankarski sektor završili su ključne infrastrukturne, tehničke i operativne pripreme za uvođenje regionalnog sistema instant plaćanja TIPS Clone, a početak rada planiran je za 20. jul. Predloženim izmenama i dopunama Zakona o platnom prometu stvaraju se regulatorni uslovi, dok je CBCG naglasila da je potrebno okončati zakonodavnu proceduru kako bi sistem mogao da startuje.

Novi sistem omogućava da novac bude dostupan primaocu za svega nekoliko sekundi, 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji. Predlog zakona precizira da sredstva moraju biti na raspolaganju primaocu najkasnije deset sekundi od prijema naloga. Ukoliko banka platioca u tom roku ne dobije potvrdu da je transakcija izvršena, sredstva moraju biti odmah vraćena korisniku. Maksimalni iznos za instant plaćanja iznosiće 1.000 evra po transakciji.

Pokretanje TIPS Clone sistema predstavlja nastavak modernizacije platnog prometa u Crnoj Gori, koja je prošle godine pristupila jedinstvenom evropskom području plaćanja (SEPA), što omogućava međunarodna plaćanja po EU pravilima. Uvođenjem instant plaćanja, domaći platni promet postaće brži, efikasniji i dostupniji u svakom trenutku.

Najznačajnija novina izmena zakona je uvođenje instant kreditnih transfera. Sve banke i drugi pružaoci platnih usluga koji nude standardne kreditne transfere biće u obavezi da omoguće i instant izvršavanje putem svih elektronskih kanala. Banke neće smeti da naplaćuju instant transfere više od običnih kreditnih transfera iste vrste, dok korisnici mogu sami da odrede maksimalan iznos koji žele da pošalju.

Poseban akcenat stavljen je na bezbednost – u skladu sa evropskom Uredbom (EU) 2024/886, uvodi se obavezna provera primaoca plaćanja (Verification of Payee – VoP). Banka mora proveriti da li se ime primaoca podudara sa IBAN brojem, a u slučaju neslaganja korisnik će biti obavešten pre izvršenja transakcije. Ova provera biće besplatna, a za njeno nepoštovanje banke mogu biti kažnjene novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 evra.

Izmene zakona uvode i dodatne obaveze za pružaoce platnih usluga u delu provere korisnika radi primene ciljanih finansijskih sankcija, kao i nove zahteve za izveštavanje CBCG. Domaće platne institucije i institucije za elektronski novac dobijaju mogućnost direktnog učešća u platnim sistemima sa konačnošću poravnanja.

Zakonskim rešenjem prenose se i buduća pravila za izvršavanje SEPA i drugih prekograničnih plaćanja koja će važiti nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, dok se domaći regulatorni okvir dodatno usklađuje sa evropskim pravilima o digitalnoj operativnoj otpornosti finansijskog sektora, što uključuje upravljanje informaciono-komunikacionim rizicima, bezbednost sistema, prijavljivanje incidenata i licenciranje nebankarskih pružalaca platnih usluga.

Prema obrazloženju Ministarstva finansija, novi sistem doneće građanima i privredi sredstva gotovo trenutno i viši nivo zaštite od prevara i pogrešnih uplata, bez dodatnih troškova. Banke i ostali pružaoci moraće da prilagode svoju informacionu infrastrukturu novim zahtevima i bezbednosnim proverama, što zahteva ulaganja, ali se ocenjuje kao neophodna investicija za punu interoperabilnost sa evropskim platnim prostorom i razvoj novih digitalnih servisa kao što su plaćanja QR kodom, “request to pay” i proxy registar.

Pročitaj još

U Trendu