Connect with us

Domaće

Digitalne banke iz Velike Britanije imaju preko 85 miliona korisnika, ali još ne ulaze na srpsko tržište

Revolut sa 70 miliona i Monzo sa 15 miliona korisnika još nisu zatražili dozvolu za rad u Srbiji, dok lokalne banke ubrzano digitalizuju svoje usluge

Objavljeno pre

,

Digitalne banke iz Velike Britanije imaju preko 85 miliona korisnika, ali još ne ulaze na srpsko tržište Foto Izvor: Pixabay / fotoblend

Revolut sa 70 miliona i Monzo sa 15 miliona korisnika još nisu zatražili dozvolu za rad u Srbiji, dok lokalne banke ubrzano digitalizuju svoje usluge

Digitalne banke iz Velike Britanije poput Revoluta i Monza imaju preko 85 miliona korisnika globalno, ali trenutno nisu prisutne na srpskom tržištu. Prema podacima Narodne banke Srbije, nijedna neobanka ili čelendžer banka nije podnela zahtev za dobijanje bankarske licence u Srbiji do danas.

Zašto digitalne banke iz Velike Britanije ne dolaze u Srbiju

Revolut ima više od 70 miliona korisnika širom sveta, dok Monzo broji više od 15 miliona. Ove takozvane čelendžer banke nastale su u Velikoj Britaniji posle finansijske krize 2008. godine, sa ciljem da ponude brže, jednostavnije i povoljnije finansijske usluge u odnosu na tradicionalne banke. Međutim, iako su dostupne u mnogim evropskim zemljama, za sada nijedna nije aktivna u Srbiji.

Narodna banka Srbije navodi da se pravila za čelendžer banke ne razlikuju od onih koja važe za druge strane banke. Prema Zakonu o deviznom poslovanju, građani Srbije mogu koristiti račune u ovim bankama u inostranstvu, ali centralna banka nema podatke koliko rezidenata koristi upravo digitalne banke, već samo vodi evidenciju o ukupnom broju računa u inostranstvu.

Digitalno bankarstvo u Srbiji: rast tradicionalnih banaka

Iako zakon u Srbiji još ne dozvoljava rad potpuno digitalnih banaka, domaće banke ubrzano razvijaju digitalne usluge. Yettel banka je trenutno najbliža modelu digitalne banke u Srbiji, navodi Narodna banka Srbije. Usvajanje izmena Zakona o platnim uslugama iz 2024. godine donelo je otvoreno bankarstvo (open banking) i dve nove vrste pružalaca platnih usluga: informisanje o računu i iniciranje plaćanja.

Otvoreno bankarstvo omogućava korisnicima da, uz saglasnost, podatke o svojim računima dele sa drugim licenciranim finansijskim institucijama. Na taj način otvara se prostor za nove aplikacije i personalizovane finansijske usluge. Većina banaka u Srbiji već omogućava otvaranje računa na daljinu, mobilna i instant plaćanja, digitalno podnošenje zahteva za kredite i elektronsko potpisivanje dokumentacije.

Uticaj dolaska digitalnih banaka iz Velike Britanije na konkurenciju

Dolazak Revoluta ili Monza ne bi značajno promenio osnovne bankarske usluge, ali bi pojačao konkurenciju u međunarodnim plaćanjima, deviznim računima i investicionim proizvodima. Građani i privreda bi dobili širi izbor usluga i pružalaca, što bi unapredilo tržište. S druge strane, britanska neobanka Zopa razmatra ulazak na tržište severne Evrope kroz akvizicije, ali njeno interesovanje za Srbiju nije potvrđeno.

Status korisničke zaštite kod digitalnih banaka

Jedno od ključnih pitanja je nivo zaštite korisnika. Prema izjavi Narodne banke Srbije, presudno je da li banka ima punu bankarsku licencu. Kod čelendžer banaka korisnici uživaju ista prava kao kod tradicionalnih banaka, dok kod neobanki može biti složeniji proces rešavanja potencijalnih problema, što je važno u slučaju zloupotreba. Rizici od sajber prevara i fišinga prisutni su i kod tradicionalnih banaka koje razvijaju digitalne kanale. Dodatne izmene propisa u pripremi imaju za cilj da unaprede zaštitu korisnika prilikom ugovaranja finansijskih usluga na daljinu.

Razlike između neobanki i čelendžer banaka

U javnosti se često mešaju pojmovi neobanka i čelendžer banka, iako predstavljaju različite modele. Neobanke su digitalne platforme koje nude određene finansijske usluge u saradnji sa licenciranim bankama, ali same uglavnom nemaju bankarsku licencu. Čelendžer banke, kao što su Revolut i Monzo, imaju punu bankarsku licencu i podležu istoj regulativi kao i tradicionalne banke. Njihova posebnost je digitalni model poslovanja bez fizičkih filijala, što omogućava brže i jednostavnije procese za korisnike.

Pročitaj još

Domaće

Wolt uvodi podeljeno plaćanje u Srbiji za grupne porudžbine i deli troškove dostave

Nova opcija omogućava korisnicima da plaćaju svoj deo narudžbine direktno u aplikaciji, dok se troškovi usluge i dostave automatski raspodeljuju među učesnicima

Objavljeno pre

,

Objavio:

Wolt uvodi podeljeno plaćanje u Srbiji za grupne porudžbine i deli troškove dostave – podeljeno plaćanje u Wolt aplikaciji

Nova opcija omogućava korisnicima da plaćaju svoj deo narudžbine direktno u aplikaciji, dok se troškovi usluge i dostave automatski raspodeljuju među učesnicima

Wolt je najavio opciju podeljeno plaćanje u Srbiji, omogućavajući korisnicima da svaki član grupe plati svoj deo narudžbine direktno putem aplikacije. Ova inovacija olakšava zajedničko poručivanje hrane, jer više nije neophodno da jedna osoba plaća ceo račun, a zatim ručno prikuplja novac od ostalih učesnika. Podeljeno plaćanje u Wolt aplikaciji pojednostavljuje svakodnevne situacije kao što su ručkovi sa kolegama, studentska okupljanja ili porodične večere, gde korisnici mogu izabrati proizvode i platiti svoj deo bez dodatnih komplikacija.

Podeljeno plaćanje u Wolt aplikaciji: kako funkcioniše

Opcija podeljeno plaćanje u Wolt aplikaciji funkcioniše tako što jedan korisnik izabere restoran i pokrene grupnu porudžbinu, a zatim selektuje opciju „poruči zajedno“ i „svako plaća za sebe“. On deli pozivni link ili QR kod sa prijateljima, porodicom ili kolegama, koji se zatim priključuju porudžbini, biraju šta žele i plaćaju svoj deo direktno u aplikaciji. Troškovi zajedničke narudžbine, uključujući naknade za uslugu i dostavu, automatski se raspodeljuju među svim članovima grupe. Ako kreator porudžbine ima aktivnu Wolt+ pretplatu, svi članovi grupe imaju pravo na pogodnosti kao što su besplatna ili jeftinija dostava. Kada učesnici završe izbor i plaćanje, inicijator potvrđuje porudžbinu i ona se isporučuje na zajedničku adresu. Svaki korisnik dobija potvrdu o svom plaćanju i može ga pratiti u istoriji narudžbina.

Ekonomija grupnog poručivanja i značaj za korisnike

Interni podaci kompanije pokazuju da je prikupljanje novca nakon zajedničkog poručivanja bio jedan od glavnih razloga zašto grupne porudžbine često ostaju nedovršene. Zbog toga je uvođenje podeljenog plaćanja u Wolt aplikaciji značajan korak, jer pojednostavljuje proces i povećava verovatnoću da će narudžbine biti završene. Osim toga, nova opcija omogućava korisnicima veću fleksibilnost i transparentnost u upravljanju zajedničkim troškovima, što je posebno važno u poslovnim okruženjima i među mladima.

Dodatne funkcije i trendovi digitalne dostave

Pored podeljenog plaćanja, Wolt je uveo i druge funkcije koje olakšavaju svakodnevne narudžbine, kao što su slanje hrane na poklon uz ličnu poruku, poručivanje iz dva restorana u okviru jedne dostave i mogućnost zakazivanja narudžbine unapred. Ove inovacije prate širi trend digitalizacije u sektoru dostave hrane, gde se korisničko iskustvo konstantno unapređuje kroz tehnološka rešenja. Na taj način, zajedničko poručivanje postaje jednostavno koliko i individualna narudžbina, a Wolt postavlja nove standarde u optimizaciji grupnih kupovina.

Pročitaj još

Domaće

Forma Ideale povećala broj poseta sajtu na 15 miliona i otvorila 43 salona

Maloprodajni lanac investirao u digitalne kanale i proširio izložbeni prostor na 71.000 m², jačajući poverenje kupaca

Objavljeno pre

,

Objavio:

Forma Ideale povećala broj poseta sajtu na 15 miliona i otvorila 43 salona – poverenje dostupnost i iskustvo

Maloprodajni lanac investirao u digitalne kanale i proširio izložbeni prostor na 71.000 m², jačajući poverenje kupaca

Forma Ideale, vodeći domaći lanac prodaje nameštaja, zabeležio je više od 15 miliona poseta na svom internet sajtu tokom 2025. godine. Kompanija je otvorila i održavala 43 salona u 37 gradova Srbije, čime je ukupna površina izložbeno-skladišnog prostora dostigla 71.000 kvadratnih metara. Digitalni kanal ostvario je više od 40.000 kupovina u istom periodu, što potvrđuje koliko je iskustvo kupovine preko interneta postalo ključni deo poslovanja.

Poverenje, dostupnost i iskustvo kao budućnost maloprodaje

Savremeni potrošači više ne vrednuju kompaniju samo po ceni i izboru proizvoda. Oni sve više traže dostupne informacije, sigurnost tokom procesa kupovine i jednostavno, povezano iskustvo bez obzira na kanal prodaje. Uporedo sa tim, ulaganje u digitalnu infrastrukturu više nije samo tehnička inovacija, već strateška odluka za jačanje odnosa sa kupcima. Forma Ideale je tokom 2025. godine dodatno unapredio svoj model objedinjene maloprodaje. Relokacija salona u Rakovici u savremeniji prostor od 3.000 kvadratnih metara bila je deo nastojanja da se asortiman učini još dostupnijim i preglednijim. Istovremeno, kompanija je lansirala novi internet sajt koji je omogućio bržu i intuitivniju pretragu, kao i lakši pristup informacijama o proizvodima.

Rast digitalnih kanala i razvoj ponude

Kontinuirano unapređenje digitalnih kanala nastavljeno je pokretanjem nove mobilne aplikacije. Aplikacija je integrisala loyalty program, omogućavajući korisnicima jednostavniju i bržu kupovinu, kao i dodatne pogodnosti. U prodajnim salonima, Forma Ideale je proširio ponudu tako da kupci na jednom mestu mogu pronaći nameštaj, laminat, tepihe, rasvetu, dekoraciju i male kućne aparate, čime je iskustvo opremanja doma postalo celovitije. Kao rezultat, praktičnost više nije dodatna vrednost, već očekivani standard.

Priznanja i poverenje potrošača

Dugoročno poverenje potrošača potvrđeno je i sedmim uzastopnim priznanjem „Moj izbor“ u kategoriji nameštaja za Forma Ideale. Ovo priznanje naglašava da su doslednost u kvalitetu, dostupnost informacija i razumevanje potreba kupaca ključni faktori prepoznati na tržištu. Maloprodaja u Srbiji, kao i globalno, sve više zavisi od sposobnosti kompanija da objedine fizičke i digitalne kanale u jedno pouzdano iskustvo.

Strateški značaj investiranja u omnichannel model

Ulaganja u digitalnu infrastrukturu i razvoj prodajne mreže predstavljaju strateški pravac za sve aktere maloprodajnog sektora. Takvi koraci donose kompanijama prednost u prilagođavanju savremenim navikama potrošača. Na taj način, prodavci ne grade samo kratkoročnu prodaju, već i dugoročno poverenje koje je od ključne vrednosti za stabilnost poslovanja u sve dinamičnijem tržišnom okruženju.

Pročitaj još

Domaće

UniCredit Bank Srbija, KfW i EU obezbedili 43 miliona evra za energetsku efikasnost

Kreditna linija namenjena malim i srednjim preduzećima, uz dodatna bespovratna EU sredstva i podršku energetskoj tranziciji

Objavljeno pre

,

Objavio:

UniCredit Bank Srbija, KfW i EU obezbedili 43 miliona evra za energetsku efikasnost – kreditna linija za energetsku efikasnost

Kreditna linija namenjena malim i srednjim preduzećima, uz dodatna bespovratna EU sredstva i podršku energetskoj tranziciji

UniCredit Bank Srbija, u partnerstvu sa nemačkom razvojnom bankom KfW i Evropskom unijom, pokrenula je novu kreditnu liniju od 43 miliona evra za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije u Srbiji. Program, nazvan „Low Carbon Energy Facility“, usmeren je na podršku privredi i javnom sektoru, saopštila je banka. Kreditnu liniju čine sredstva KfW-a od 43 miliona evra i grant EU u iznosu od 4,3 miliona evra koji je obezbeđen kroz Regionalni program energetske efikasnosti.

Podrška malim i srednjim preduzećima kroz povoljne kredite

Krediti su dostupni malim i srednjim preduzećima, ali i kompanijama do 1.000 zaposlenih. Pojedinačni iznosi mogu dostići do milion evra po korisniku, uz grant od 10% vrednosti kredita. Uz odobrenje KfW-a, iznos po klijentu može biti i do tri miliona evra. Sredstva su namenjena za projekte povećanja energetske efikasnosti, instalaciju solarnih panela, prelazak na niskougljenične izvore energije poput biomase i biogasa, kao i druge mere koje doprinose unapređenju poslovnog okruženja i kvaliteta vazduha.

Efekti kreditne linije na privredu Srbije

Inicijativa „Low Carbon Energy Facility“ deo je šire podrške energetskoj tranziciji Srbije i biće sprovedena u periodu od 2025. do 2028. godine. Očekuje se da će kroz ovu kreditnu liniju podršku dobiti oko 300 preduzeća. Na osnovu iskustava iz sličnih programa, procenjuje se da bi projekat mogao doprineti smanjenju potrošnje energije za 34.000 megavat-sati godišnje i smanjenju emisije ugljen-dioksida za približno 24.000 tona godišnje.

Izvršni odbor UniCredit Bank Srbija ističe važnost ovog programa za konkurentnost domaće privrede. „Evropa danas prolazi kroz duboku energetsku i tehnološku transformaciju, a verujemo da je važno da privreda Srbije bude njen aktivan deo, a ne njen posmatrač. Kompanije koje danas ulažu u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije ne rešavaju samo pitanje troškova, već grade održive poslovne modele koji će sutra određivati tržišne lidere. Zato ovu inicijativu vidimo mnogo šire od kreditne linije – kao investiciju u konkurentnost srpske privrede i njenu sposobnost da odgovori na izazove budućnosti”, izjavio je Nikola Vuletić, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Bank.

Međunarodna saradnja i podrška EU

Nemačka razvojna banka KfW naglašava dugogodišnju saradnju sa Srbijom u oblasti energetike. „Nemačka Vlada, preko KfW-a, dugogodišnji je partner Srbije u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Ponosni smo što kroz saradnju sa UniCredit bankom omogućavamo da povoljno finansiranje stigne direktno do malih i srednjih preduzeća, jer upravo takva ulaganja donose merljive koristi — nižu potrošnju energije, manje emisije i otporniju privredu,“ istakla je Melina Albat, menadžerka portfelja u KfW-u.

S druge strane, Evropska unija podržava ovu kreditnu liniju jer omogućava domaćim preduzećima da ulažu u održivo poslovanje i smanje troškove energije. „Evropska unija podržava ovu kreditnu liniju jer donosi konkretne koristi za srpsku privredu — omogućava malim i srednjim preduzećima da ulažu u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, smanje troškove energije i posluju na čistiji i konkurentniji način. Upravo je to ono čemu težimo na Zapadnom Balkanu: održivi razvoj usklađen sa evropskim standardima, od kojeg koristi imaju i građani i privreda,“ izjavio je Mauro di Veroli, šef saradnje Delegacije EU u Republici Srbiji.

Kreditna linija od 43 miliona evra za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije mogla bi biti ključan podsticaj za bržu modernizaciju srpske privrede i širu primenu obnovljivih tehnologija.

Pročitaj još

U Trendu