Connect with us

Domaće

Deloitte istraživanje: 69 odsto generacije Z bira posao prema dostupnosti stanovanja

Više od polovine mladih odlaže važne životne odluke zbog finansijskih pritisaka, dok 74 odsto već koristi veštačku inteligenciju na poslu

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Cedric fauntleroy

Više od polovine mladih odlaže važne životne odluke zbog finansijskih pritisaka, dok 74 odsto već koristi veštačku inteligenciju na poslu

Najnovije globalno istraživanje kompanije Deloitte za 2026. godinu, koje obuhvata više od 22.500 ispitanika iz generacije Z i milenijalaca iz 44 zemlje, pokazuje da finansijski pritisci i dostupnost stanovanja značajno utiču na profesionalne odluke mladih. Prema podacima, čak 69% pripadnika generacije Z i 64% milenijalaca ističe da dostupnost i priuštivost stanovanja direktno utiču na izbor posla i poslodavca, dok je više od polovine mladih (55% generacije Z i 52% milenijalaca) zbog finansijske situacije odložilo važne životne odluke poput osnivanja porodice, nastavka školovanja ili pokretanja sopstvenog biznisa.

Istraživanje takođe beleži rast optimizma: 53% pripadnika generacije Z i 45% milenijalaca očekuje poboljšanje finansijske situacije tokom naredne godine. Kada je reč o profesionalnim ambicijama, svega 6% ispitanika iz obe generacije navodi da im je glavni cilj da postanu lideri, dok većina daje prednost postepenom napredovanju (44% generacije Z i 45% milenijalaca) ili horizontalnim promenama radi sticanja iskustva (21% generacije Z i 19% milenijalaca). Briga zbog stresa i sagorevanja na poslu prisutna je kod 50% generacije Z i 49% milenijalaca, a preveliku odgovornost navodi 50% generacije Z i 48% milenijalaca. O narušavanju balansa između posla i privatnog života govori 41% generacije Z i 46% milenijalaca.

I pored toga, želja za liderskim pozicijama i dalje postoji: 76% pripadnika generacije Z i 67% milenijalaca zainteresovani su za više rukovodeće pozicije u budućnosti. Tehnološke promene dodatno oblikuju tržište: čak 74% ispitanika iz obe generacije koristi veštačku inteligenciju svakodnevno na poslu, što je rast u odnosu na prethodnu godinu kada je AI koristilo 57% generacije Z i 56% milenijalaca. AI koristi 79% mladih za učenje i razvoj, 72% generacije Z i 69% milenijalaca za traženje profesionalnih saveta, dok 67% generacije Z i 65% milenijalaca koristi AI za lakše suočavanje sa stresom.

Međutim, trećina ispitanika (67% generacije Z i 65% milenijalaca) smatra da njihove organizacije nisu spremne za izazove koje donosi veštačka inteligencija, a oko trećina navodi da alati za rad sa AI nisu dovoljno razvijeni ili dostupni (33% generacije Z i 32% milenijalaca). Digitalno preopterećenje postaje ozbiljan izazov, pa 58% generacije Z i 54% milenijalaca navodi zamor zbog stalnih notifikacija i promena digitalnih alata.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Poreska uprava utvrdila obavezu za frilensere iz 2021. godine, otplata u 120 rata

Frilenseri koji su ostvarili prihode od 1. januara do 31. decembra 2021. dobijaju rešenja, prva rata dospeva 17. avgusta 2026.

Published

on

By

Frilenseri koji su ostvarili prihode od 1. januara do 31. decembra 2021. dobijaju rešenja, prva rata dospeva 17. avgusta 2026.

Poreska uprava Republike Srbije donela je rešenja o utvrđivanju poreske obaveze za fizička lica – frilensere koji su u periodu od 1. januara do 31. decembra 2021. godine ostvarili prihode po osnovu ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava, kao i naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem. Rešenja će biti dostavljena obveznicima poštom tokom narednih dana. Prema zvaničnoj informaciji, frilenseri su dužni da prvu ratu utvrđene obaveze uplate najkasnije do 17. avgusta 2026. godine.

Utvrđene poreske obaveze plaćaju se u 120 jednakih mesečnih iznosa, pri čemu prvi iznos dospeva za plaćanje 15. dana u mesecu koji sledi mesecu nakon donošenja rešenja poreskog organa. Ove obaveze su utvrđene na osnovu podataka poslovnih banaka o ostvarenim prihodima fizičkih lica u 2021. godini.

Za sve dodatne informacije, poreski obveznici mogu se obratiti zaposlenima u Kontakt centru Poreske uprave na brojeve telefona: 0700 700 007 ili 011 69 69 069, kao i neposredno na šalterima „Vaš poreznik“ u filijalama Poreske uprave.

Pročitaj još

Domaće

Komisija za zaštitu konkurencije uvodi rok od 30 dana za plaćanje poljoprivrednih proizvoda

Plaćanja za kvarljive proizvode ograničena na 30 dana, otkazivanje porudžbina najkasnije 30 dana pre isporuke

Published

on

By

Plaćanja za kvarljive proizvode ograničena na 30 dana, otkazivanje porudžbina najkasnije 30 dana pre isporuke

Komisija za zaštitu konkurencije donela je Uputstvo kojim detaljno reguliše ocenu nepoštenih trgovačkih praksi u lancu snabdevanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, kao deo novog Zakona o trgovačkim praksama za određenu vrstu proizvoda. Prema ovom Uputstvu, koje stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srbije, za kvarljive poljoprivredne i prehrambene proizvode plaćanje ne može biti kasnije od 30 dana od isteka perioda isporuke ili izdavanja računa, dok je za ostale proizvode maksimalni rok 60 dana. Ovi rokovi se ne mogu produžavati ni uz saglasnost dobavljača niti pozivanjem na poslovnu praksu ili komercijalne razloge.

Takođe, kupcima je zabranjeno otkazivanje narudžbina kvarljivih proizvoda u periodu kraćem od 30 dana pre ugovorene isporuke, osim u slučajevima više sile. Komisija će u svakom pojedinačnom slučaju procenjivati da li je dobavljač imao realnu mogućnost da robu plasira drugom kupcu ili je sav tržišni rizik neopravdano prebačen na njega.

Uputstvo razvrstava nepoštene trgovačke prakse na one sa “crne liste”, koje su zabranjene u svim okolnostima, i one sa “sive liste”, dozvoljene samo ako su ispunjeni zakonom propisani uslovi. Na “crnoj listi” su zahtevi da dobavljači finansiraju proširenje ili renoviranje prodajne mreže trgovca, snose troškove dodatnih kontrola kvaliteta kada je proizvod ispravan, plaćaju robu koja je propala nakon što je prešla u vlasništvo kupca ili prihvate multilateralne kompenzacije i prenos dugova na treća lica. Posebno je naglašeno da kupci moraju da potvrde ugovor u pisanom obliku na zahtev dobavljača, a kao pisani trag priznaju se i elektronska komunikacija, potvrde porudžbina i druga relevantna dokumentacija.

Na “sivoj listi” se nalaze prakse kao što su vraćanje neprodate robe, naplata skladištenja, naknada za ulistavanje proizvoda, dodatno promotivno izlaganje, marketinške aktivnosti, dostavljanje podataka o prodaji i prenošenje troškova promotivnih akcija na dobavljače. U tim slučajevima kupac mora dokazati da je usluga pružena, da ju je dobavljač tražio ili prihvatio i da je naknada srazmerna stvarnim troškovima.

Uputstvo uvodi i precizne kriterijume za ocenu značajnog smanjenja narudžbina, pri čemu se smanjenje veće od 20% u odnosu na prosečne mesečne narudžbine ili ugovorene količine smatra značajnim ako ozbiljno utiče na planiranje proizvodnje ili dovodi do viška zaliha i neiskorišćenih kapaciteta kod dobavljača.

Zabranjena je i komercijalna odmazda, odnosno svaki oblik pritiska ili kažnjavanja dobavljača zbog korišćenja zakonskih prava ili odbijanja da prihvati nepoštene uslove poslovanja, što uključuje uklanjanje proizvoda iz ponude, smanjenje narudžbina, odlaganje prijema robe i uskraćivanje marketinške podrške. Kako je navedeno u Uputstvu, Komisija će detaljno analizirati sve relevantne okolnosti, sadržinu ugovora i poslovnu dokumentaciju pri oceni da li je došlo do nepoštene trgovačke prakse.

Pročitaj još

Domaće

Komisija za zaštitu konkurencije uvodi rok od 30 dana za plaćanje kvarljivih proizvoda

Nova pravila zabranjuju otkazivanje narudžbina manje od 30 dana pre isporuke i ograničavaju smanjenje narudžbina na 20 odsto

Published

on

By

Nova pravila zabranjuju otkazivanje narudžbina manje od 30 dana pre isporuke i ograničavaju smanjenje narudžbina na 20 odsto

Komisija za zaštitu konkurencije donela je Uputstvo kojim se precizno određuje način ocene nepoštenih trgovačkih praksi u lancu snabdevanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, a dokument detaljno razrađuje primenu Zakona o trgovačkim praksama i način utvrđivanja nepravilnosti u postupanju kupaca. Uputstvo, koje je objavljeno u Službenom glasniku, razvrstava nepoštene prakse na “crnu listu”, koja obuhvata zabranjene radnje u svim okolnostima, i na “sivu listu”, u kojoj su prakse dozvoljene samo ako su ispunjeni zakonom definisani uslovi. Takođe, dokument reguliše i zabranu komercijalne odmazde prema dobavljačima.

Među najvažnijim pravilima navodi se da kupci za kvarljive poljoprivredne i prehrambene proizvode ne smeju ugovarati ili vršiti plaćanje kasnije od 30 dana od isteka perioda isporuke ili izdavanja računa, dok je za ostale proizvode maksimalni rok 60 dana. Ovi rokovi ne mogu biti produženi ni uz saglasnost dobavljača, niti pozivanjem na dosadašnju poslovnu praksu ili komercijalne razloge.

Kupcima je zabranjeno i otkazivanje narudžbina kvarljivih proizvoda manje od 30 dana pre ugovorene isporuke, osim u slučajevima više sile. Čak i kada je otkazivanje učinjeno ranije, Komisija će procenjivati da li je dobavljač imao realnu mogućnost da proizvode plasira drugom kupcu ili je sav tržišni rizik prebačen na dobavljača.

Uputstvo precizira i da kupci ne mogu jednostrano menjati rokove isporuke, količine, cenu, način plaćanja ili druge bitne elemente ugovora bez pisane saglasnosti dobavljača. Pristanak koji je dat pod pritiskom ili iz straha od gubitka saradnje neće se smatrati dobrovoljnim.

Na “crnoj listi” su i zahtevi da dobavljači finansiraju proširenje ili renoviranje prodajne mreže trgovca, snose troškove dodatnih kontrola kvaliteta kada je proizvod ispravan, plaćaju robu koja je propala nakon što je prešla u vlasništvo kupca ili da prihvate multilateralne kompenzacije i prenos dugova na treća lica. Kupci takođe ne smeju odbiti da potvrde ugovor u pisanom obliku ukoliko to dobavljač zatraži, a kao pisani trag priznaju se i elektronska komunikacija, potvrde porudžbina ili druga dokumentacija iz koje su jasno vidljivi cena, količina i rokovi plaćanja.

Na “sivoj listi” nalaze se prakse koje su dozvoljene samo pod jasno definisanim uslovima, kao što su vraćanje neprodate robe, naplata skladištenja, naknada za ulistavanje proizvoda, dodatno promotivno izlaganje, marketinške aktivnosti i dostavljanje podataka o prodaji. U svim tim slučajevima, kupac mora dokazati da je usluga zaista pružena, da ju je dobavljač tražio ili prihvatio i da je naknada srazmerna stvarnim troškovima.

Dokument definiše smanjenje narudžbina većim od 20 odsto u odnosu na prosečne mesečne narudžbine ili ugovorene količine kao značajno, ako takvo smanjenje ozbiljno utiče na planiranje proizvodnje ili dovodi do viška zaliha i neiskorišćenih kapaciteta kod dobavljača.

Posebno poglavlje posvećeno je zabrani komercijalne odmazde, pa se neprihvatljivim smatra svaki oblik pritiska ili kažnjavanja dobavljača zbog korišćenja zakonskih prava ili odbijanja da prihvati nepoštene uslove poslovanja. To može obuhvatiti uklanjanje proizvoda iz ponude, smanjenje narudžbina, odlaganje prijema robe, uskraćivanje marketinške podrške ili druge mere koje mogu ugroziti poslovanje dobavljača.

Komisija će u svakom pojedinačnom slučaju analizirati sve relevantne okolnosti, uključujući sadržinu ugovora, poslovnu dokumentaciju i ponašanje ugovornih strana, kako bi utvrdila da li je došlo do nepoštene trgovačke prakse. Uputstvo stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

Pročitaj još

U Trendu