Connect with us

Domaće

DeepSeek razvija AI čip i planira prikupljanje 7 milijardi dolara kapitala

Kineski startap procenjuje vrednost na 52 do 59 milijardi dolara, uz razvoj sopstvenog procesora za veštačku inteligenciju

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / rrae

Kineski startap procenjuje vrednost na 52 do 59 milijardi dolara, uz razvoj sopstvenog procesora za veštačku inteligenciju

Kineska kompanija DeepSeek, specijalizovana za veštačku inteligenciju, započela je razvoj sopstvenog čipa za AI, sa ciljem da smanji zavisnost od proizvoda kompanija nVidia i Huawei, objavljeno je početkom jula 2026. Razvoj ovog procesora počeo je pre oko godinu dana i nalazi se u ranoj fazi, dok kompanija istovremeno proširuje svoj tim stručnjaka za projektovanje poluprovodnika i sarađuje sa spoljnim partnerima na razvoju i proizvodnji.

Novi AI procesor biće prvenstveno namenjen inferenciji, odnosno izvršavanju već obučenih modela veštačke inteligencije, što je ključan segment komercijalne primene ovih tehnologija. Ovakav potez deo je šireg trenda među vodećim AI kompanijama koje ulažu u razvoj sopstvenih čipova kako bi smanjile troškove infrastrukture, povećale efikasnost i smanjile zavisnost od eksternih dobavljača.

Dodatni podsticaj razvoju domaćeg čipa predstavljaju američka izvozna ograničenja koja kineskim firmama otežavaju pristup naprednim čipovima kompanije nVidia. DeepSeek je poslednjih meseci povećao upotrebu Huawei Ascend procesora, ali teži dugoročnoj tehnološkoj nezavisnosti u sektoru poluprovodnika.

Kompanija istovremeno priprema i prvu rundu prikupljanja kapitala od eksternih investitora, sa ciljem da prikupi oko 7 milijardi dolara (oko 756 milijardi dinara). Procenjena vrednost DeepSeek-a za ovu rundu iznosi između 52 i 59 milijardi dolara (od 5.621 do 6.384 milijardi dinara).

Prema dostupnim informacijama, DeepSeek nastavlja da investira u razvoj i proizvodnju, u skladu sa strategijom samostalnosti i jačanja pozicije na tržištu veštačke inteligencije u Kini.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

MOL grupa izdaje obveznice od 197,6 miliona evra na Varšavskoj berzi

Transakcija u iznosu od 850 miliona poljskih zlota uz kamatnu stopu 6M WIBOR+145 baznih poena i rokom dospelosti pet godina

Published

on

By

Transakcija u iznosu od 850 miliona poljskih zlota uz kamatnu stopu 6M WIBOR+145 baznih poena i rokom dospelosti pet godina

MOL grupa je potpisala dokumente za izdavanje prvoklasnih negarantovanih obveznica na Varšavskoj berzi u ukupnoj vrednosti od 850 miliona poljskih zlota, što odgovara iznosu od 197,6 miliona evra. Ovu informaciju je kompanija objavila na Budimpeštanskoj berzi, navodeći da će obveznice imati promenljivu kamatnu stopu i da će transakcija biti zaključena danas.

Obveznice se emituju uz kamatnu stopu od 6M WIBOR+145 baznih poena. WIBOR je poljska međubankarska referentna kamatna stopa, ekvivalent evropskom euriboru ili srpskom beliboru. Očekuje se da će obveznice biti uključene na ATS Catalyst tržištu koje organizuje Varšavska berza.

Rok dospelosti ovih obveznica iznosi pet godina, što omogućava kompaniji da obezbedi dugoročno finansiranje uz povoljne uslove na regionalnom tržištu kapitala.

MOL grupa ovom emisijom nastavlja svoju strategiju diverzifikacije izvora finansiranja kroz regionalne berze i zaduživanje u lokalnim valutama, što može doprineti većoj stabilnosti i fleksibilnosti u upravljanju dugom. Svi iznosi i uslovi objavljeni su prema zvaničnim informacijama sa berze.

Pročitaj još

Domaće

Francuski vinari očekuju pad prinosa grožđa od 10 odsto zbog rane berbe

Berba u Šampanji počinje oko 15. avgusta, gotovo mesec dana ranije, a proizvodnja vina biće smanjena

Published

on

By

Berba u Šampanji počinje oko 15. avgusta, gotovo mesec dana ranije, a proizvodnja vina biće smanjena

Dugotrajna suša i rekordne temperature tokom juna ozbiljno su uticale na najpoznatije vinogradarske regione Francuske, zbog čega proizvođači vina najavljuju jednu od najranijih berbi zabeleženih u istoriji i pad prinosa grožđa od oko 10 odsto u odnosu na prošlu godinu. Vinogradi u Šampanji, Bordou i Burgundiji pretrpeli su višenedeljnu sušu koja je usporila razvoj grožđa i oštetila mlađe zasade. Meteorološke prognoze ne ukazuju na značajnije padavine koje bi mogle da olakšaju trenutnu situaciju.

Prema procenama vinara, berba u Šampanji mogla bi da počne već oko 15. avgusta, što je gotovo mesec dana ranije nego prethodnih godina. Prinos grožđa se očekuje da bude oko 10 odsto manji, ali deo gubitka mogao bi biti nadoknađen postojećim rezervama vina. U Burgundiji i Bordou gubici bi mogli biti još veći zbog intenzivnog toplotnog talasa, mada vinarima još nedostaju konačne procene.

Stručnjaci navode da kvalitet vina ne mora biti ugrožen, ali visoke temperature i nedostatak vlage mogu dovesti do povećanog sadržaja šećera u grožđu, što utiče na aromu i nivo alkohola. Francuska, kao drugi najveći proizvođač vina na svetu, suočava se sa novim izazovom jer su poslednjih godina klimatske promene sve češće pogađale vinogradarski sektor.

Pročitaj još

Domaće

Federalne rezerve predlažu izmene pravila za sprečavanje pranja novca, javna rasprava 60 dana

Američke banke suočene sa novim predlogom za upravljanje rizikom, fokus na klijentima i aktivnostima sa većim rizikom

Published

on

By

Američke banke suočene sa novim predlogom za upravljanje rizikom, fokus na klijentima i aktivnostima sa većim rizikom

Američka centralna banka Federalne rezerve objavila je predlog za izmene pravila o sprečavanju pranja novca u bankarskom sektoru, sa ciljem da se nadzor usmeri na ključne finansijske rizike. Ove izmene, koje su predstavljene u utorak, predviđaju da banke dodatno usmere resurse na upravljanje rizikom, s posebnim akcentom na klijentima i aktivnostima koje nose povećan rizik od finansijskog kriminala. Predložena pravila biće predmet javne rasprave tokom narednih 60 dana.

Američke banke su zakonski obavezne da sprovode mere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Ipak, prema navodima kritičara, postojeći sistem često stvara poteškoće određenim klijentima, uprkos dobrim namerama. U poslednjih godinu dana regulatori su nastojali da reše deo tih izazova, uključujući i praksu poznatu kao „debanking“, odnosno uskraćivanje bankarskih usluga pojedinim građanima i kompanijama.

Jedan od guvernera Federalnih rezervi, Majkl Bar, izrazio je protivljenje predlogu, navodeći zabrinutost zbog uvođenja standarda koji se odnosi na „značajan ili sistemski“ rizik, jer bi posledice takvog pristupa mogle biti nepredvidive.

Prema ekonomskim analizama, predložene izmene pravila imaju za cilj da osnaže postojeći okvir za borbu protiv pranja novca, ali i da odgovore na kritike zbog dosadašnjih nedostataka u sistemu nadzora i zaštite korisnika bankarskih usluga.

Pročitaj još

U Trendu