Connect with us

Domaće

Cene polietilena porasle do 1.770 dolara po toni zbog krize na Bliskom istoku

Polipropilen skuplji 21% za pet meseci, cene sirovina rastu i do 50% dnevno

Published

on

pexels-photo-5953714

Polipropilen skuplji 21% za pet meseci, cene sirovina rastu i do 50% dnevno

Petrohemijska industrija na Bliskom istoku suočava se sa ozbiljnim poremećajima, što je prouzrokovalo nagli rast cena sirovina na svetskom tržištu i poskupljenje proizvoda od plastike. Zbog rata SAD i Izraela sa Iranom, blokade Ormuskog moreuza i rasta cene nafte i gasa, deo petrohemijskih fabrika u Aziji je smanjio ili obustavio proizvodnju, proglašavajući višu silu. Posledično, došlo je do poskupljenja polimera – polietilena, polipropilena i polistirena, od kojih četvrtina globalnog izvoza dolazi sa Bliskog istoka.

Prerađivačka industrija nalazi se pod pritiskom zbog nestašice sirovina, rasta cena i problema u logistici, što dovodi do toga da firme ne mogu da isporuče robu ili ispune ugovorene obaveze. Dobavljači sirovina poslednjih dana povećavaju cene retroaktivno, a sirovine poskupljuju više puta tokom dana – u nekim slučajevima čak i do 50% dnevno. Često se dešava i da isporuke izostanu.

Mirjana Balog Kormanjoš iz Udruženja za hemijsku, gumarsku i industriju nemetala Privredne komore Srbije navodi da je trenutna situacija na tržištu sirovina za industriju plastike bez presedana: „Kriza na Bliskom istoku, nestašica i veće cene nafte, kao i nemogućnost uvoza nafte i sirovina za industriju plastike sa Bliskog istoka, uzrokovali su naglo povećanje cena prošle nedelje za 35-50%, dok se sada cene formiraju na dnevnom nivou i svakog dana su veće za dodatnih 20% u odnosu na prethodni dan.”

Prema podacima Bloomberga, cena etilena u martu je zbog poskupljenja gasa dostigla 0,67 dolara po kilogramu, najviše od februara 2025. godine. Polietilen na globalnim tržištima trenutno košta između 1.000 i 1.770 dolara po toni, u zavisnosti od regiona i vrste materijala. Business Analytiq navodi da je u martu 2026. cena polietilena niske gustine u Severnoj Americi oko 1.220 dolara po toni, u Evropi približno 1.770 dolara po toni, a u regionu Bliskog istoka oko 1.100 dolara po toni.

Kada je u pitanju polipropilen, podaci Plattsa, S&P Global Energy i Trading Economics pokazuju da je cena porasla sa 980 dolara po toni u novembru 2025. na 1.190 dolara po toni u martu 2026, što predstavlja rast od 21% za pet meseci. U Evropi je cena povećana za 220 evra po toni tokom marta i dostigla 1.200 evra po toni. U Aziji je cena porasla za 330 dolara po toni od početka marta, dok je u zapadnoj Africi zabeležen skok od 39% od početka konflikta.

Razlike u cenama između regiona proizlaze iz različitih energetskih, transportnih i logističkih troškova, kao i iz lokalne ponude i potražnje, te pristupa osnovnim petrohemijskim sirovinama.

Bojan Radovanović iz kompanije Foka, koja se bavi proizvodnjom plastične ambalaže, ističe da je kriza kompleksnija od prethodnih, jer sada nije samo logistika ili energija u pitanju, već sama osnova petrohemijske proizvodnje. „Postoji opšta panika na tržištu, vrlo slična onoj iz perioda korone. Geopolitičke tenzije na Bliskom istoku direktno ugrožavaju dostupnost ključnih sirovina poput polietilena i polipropilena“, navodi Radovanović.

Posebno je kritična situacija kod specijalnih polimera poput EVOH-a, koji je ključan za pakovanje hrane i ima ograničen broj proizvođača, najviše u Aziji, pre svega u Japanu (Kuraray Co, Mitsubishi Chemical Group, Chang Chun Group). U Evropi se uglavnom prerađuje, a retko proizvodi.

Balog Kormanjoš podseća da je tokom rusko-ukrajinske krize 2022. godine došlo do poremećaja tržišta sirovina, ali su cene tada postepeno rasle mesecima i dostigle maksimalnih 30%. „Sada je taj skok veliki u kratkom vremenskom periodu (za neke vrste polimera i 100%) i proizvođači koji imaju sirovine na skladištu čekaju stabilizaciju cena i ne poručuju nove količine po ovako visokim cenama. Sirovine mogu da se kupe, ali je uvoz mali i ograničen, jer se proizvođači nadaju padu cena.”

Proizvođači ne mogu tako brzo da podignu cene svojih gotovih proizvoda, smanjuju proizvodnju, troše zalihe i nadaju se stabilizaciji. Ukoliko dođe do poskupljenja gotovih proizvoda od plastike, s obzirom na to da je plastika prisutna u svim granama industrije, očekuje se lančana reakcija i rast cena hrane i ostalih proizvoda.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Strani investitori najavili 548 projekata u Nemačkoj, pad od 10 odsto

U 2025. godini broj najavljenih investicija pao na najniži nivo od 2009, Nemačka treća u Evropi po broju projekata

Published

on

By

U 2025. godini broj najavljenih investicija pao na najniži nivo od 2009, Nemačka treća u Evropi po broju projekata

Strane kompanije su tokom 2025. godine najavile ukupno 548 novih investicionih projekata u Nemačkoj, što predstavlja pad od 10 odsto u odnosu na 2024. godinu, prema izveštaju revizorske kuće EY. Ovo je najniži broj projekata od 2009. godine, a EY prati ove podatke od 2006. godine.

U analizi se navodi da su u broj investicija uključeni projekti koji podrazumevaju otvaranje novih lokacija i radnih mesta, dok vrednost samih ulaganja nije precizirana. Po broju investicionih projekata, Nemačka se 2025. godine našla na trećem mestu u Evropi, iza Francuske sa 852 projekta i Velike Britanije sa 730 projekata. U Francuskoj i Velikoj Britaniji pad broja projekata bio je izraženiji nego u Nemačkoj.

Na evropskom nivou, strane kompanije su najavile ukupno 5.026 novih investicionih projekata ili proširenja postojećih, što je sedam odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. Među investitorima se nalaze američke, kineske, ali i evropske kompanije koje ulažu u druge evropske države.

Prema rečima Henrika Alersa, šefa EY za Nemačku, ova zemlja zaostaje za konkurentskim evropskim lokacijama kada je reč o reformama poput digitalizacije uprave i pojednostavljenja poreskog sistema. “Porezi u Nemačkoj su veliki, radna snaga i energija su skupe, a birokratija zahtevna. Sve to odvraća investitore”, izjavio je Alers.

On je upozorio da se reputacija Nemačke kao države koja nije sposobna za reforme proširila u svetu, što negativno utiče na njen dugogodišnji imidž snažne i kvalitetne lokacije za ulaganje. Alers je naglasio da su hitne reforme neophodne kako bi se povratila konkurentnost Nemačke na globalnom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Tržište istraživanja javnog mnjenja u Srbiji ostvaruje 40 do 50 miliona evra godišnje

Više od 100 agencija učestvuje na tržištu koje čini 5-10% ukupne marketinške industrije vredne do 600 miliona evra

Published

on

By

Više od 100 agencija učestvuje na tržištu koje čini 5-10% ukupne marketinške industrije vredne do 600 miliona evra

U Srbiji se istraživanjem javnog mnjenja bavi preko 100 agencija, a godišnja vrednost ovog tržišta iznosi između 40 i 50 miliona evra. Iako ovaj sektor predstavlja tek 5-10% ukupnog marketinškog tržišta, koje vredi od 450 do 600 miliona evra godišnje, ima ključnu ulogu u oblikovanju percepcije društvenih kretanja. Prema procenama iz struke, međutim, poverenje u rezultate istraživanja ozbiljno je poljuljano zbog pojave naručenih rezultata i fantomskih agencija, što dovodi do diskreditacije čitave industrije.

Kao ilustracija, podseća se na predsedničke izbore 2012. godine, kada je vodeća agencija za istraživanje javnog mnjenja unapred proglasila Borisa Tadića za pobednika, dok su pojedini mediji na osnovu tih podataka Tomislava Nikolića proglasili gubitnikom na naslovnoj strani. Nakon što je Nikolić ipak pobedio, pomenuta agencija nije izgubila poslove, već se i danas predstavlja kao glavni tumač političkog raspoloženja.

Nikola Jovanović, vlasnik agencije Plum Mark sa 15 godina iskustva, navodi da je situacija u branši haotična i da nema jasnih pravila ni esnafskih udruženja. On ističe da Srbija nema predstavnike u međunarodnim organizacijama poput ESOMAR već 10-15 godina, dok su u Sloveniji i Hrvatskoj standardi transparentni. “Situacija je haotična. Ne zna se ko se sve bavi istraživanjem, po kom cenovniku to naplaćuje, a nema ni esnafskih udruženja. Ja sam član ESOMAR, svetskog udruženja istraživača, u kojem Srbija već 10-15 godina nema nacionalnog predstavnika, niti podnosi izveštaje. Sve je to vrlo transparentno u Sloveniji i Hrvatskoj, koje su po veličini tržišta slične nama”, izjavio je Jovanović.

Prema njegovim rečima, prosečne cene usluga ovih agencija najviše su u Britaniji, a slede SAD i Zapadna Evropa, dok je Srbija ispod tog proseka. Ipak, kod nas su cenovnici često nejasni, a poslovi vezani za istraživanja javnog mnjenja retko se nalaze na portalu javnih nabavki. “Poslovi vezani za istraživanja javnog mnjenja praktično se i ne pojavljuju na portalu javnih nabavki, a kada se to i desi, zna se ko šta dobija”, ističe Jovanović.

Igor Lazarević, konsultant za marketing menadžment, napominje da istraživanja javnog mnjenja čine 5-10% ukupne vrednosti marketinškog tržišta, u kojem oglašavanje ima udeo od oko 60%, a digitalni marketing oko 25 procenata. On upozorava da se istraživanja često svode na površne ankete sa slabim uzorcima, dok kvalitativna i integrisana istraživanja ostaju nedovoljno zastupljena, što dovodi do parcijalnih preporuka sa slabom praktičnom primenom.

Stručnjaci zaključuju da preplitanje politike i struke, kao i nedostatak pravilne regulacije, dovode do narušavanja poverenja i usporavanja razvoja ovog dela industrije u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Evropska komisija snizila prognozu rasta BDP-a evrozone na 0,9 odsto za 2026. godinu

Nova prognoza predviđa inflaciju od 3,0 odsto, dok je rast BDP-a usporio sa 1,3 na 0,9 odsto zbog energetskog šoka

Published

on

By

Nova prognoza predviđa inflaciju od 3,0 odsto, dok je rast BDP-a usporio sa 1,3 na 0,9 odsto zbog energetskog šoka

Evropska komisija objavila je najnoviju ekonomsku prognozu prema kojoj će privredni rast evrozone u 2026. godini iznositi 0,9 odsto, što je pad u odnosu na ranije predviđenih 1,3 odsto za 2025. godinu. Za 2027. godinu očekuje se rast BDP-a od 1,2 odsto. Istovremeno je povećana procena inflacije za 2026. godinu na 3,0 odsto, sa prethodno projektovanih 1,9 odsto.

Pad prognoze rasta prvenstveno je rezultat posledica rata na Bliskom istoku, koji je izazvao drugi veliki energetski šok za evropsku ekonomiju u manje od pet godina, nakon krize nastale ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine. Kao glavni uzrok navode se rast cena nafte i poremećaji u transportu kroz Ormuski moreuz, što je dodatno opteretilo već usporenu privredu.

U saopštenju Evropske komisije ističe se da bi trajanje sukoba na Bliskom istoku moglo biti odlučujući faktor za dalji razvoj situacije. Komisija upozorava da bi nastavak poremećaja mogao da spreči oporavak privrede i tokom 2027. godine. U nepovoljnijem scenariju, prema rečima evropskog komesara za ekonomiju Valdisa Dombrovskisa, privredni rast mogao bi biti približno prepolovljen u odnosu na sadašnje projekcije.

Evropska komisija navodi da će domaća potrošnja ostati ključni pokretač rasta, dok će investicije biti ograničene zbog skupljeg finansiranja, slabijih profita kompanija i povećane neizvesnosti na globalnom tržištu. Istovremeno, slabija spoljna tražnja dodatno će otežati izvozne rezultate evropske privrede.

Evropska centralna banka upozorava da izazovi ne potiču samo sa Bliskog istoka i da je za napredak EU neophodno dalje povezivanje ekonomskog i finansijskog sistema, kao i ulaganje u nove tehnologije. Brisel ponavlja da su potrebne koordinisane mere kako bi se ublažili efekti energetskih šokova i podržao održivi rast u narednim godinama.

Pročitaj još

U Trendu