Connect with us

Domaće

Cene nafte Brent porasle na 95,653 dolara, evropski indeksi u padu

Sirova nafta skočila 6,34 odsto na 89,108 dolara, dok je evro oslabio na 1,17642 dolara, berze reaguju padom

Published

on

pexels-photo-6546299

Sirova nafta skočila 6,34 odsto na 89,108 dolara, dok je evro oslabio na 1,17642 dolara, berze reaguju padom

Evropske berze su danas zabeležile pad usled značajnog rasta cena nafte Brent, koja je prešla prag od 95,653 dolara po barelu, dok je sirova nafta dostigla 89,108 dolara, što predstavlja skok od 6,34 odsto. U istom periodu, cena Brent nafte porasla je za 5,8 odsto. Ove promene na tržištu usledile su nakon eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, što je izazvalo zabrinutost među investitorima.

Na amsterdamskoj berzi TTF, evropski fjučersi gasa za maj otvoreni su po ceni od 42,250 evra za megavat-sat. Istovremeno, indeks Frankfurtske berze DAX pao je za 1,45 odsto na 24.352,50 poena, francuski CAC 40 za 1,21 odsto na 8.323,10 poena, a britanski FTSE 100 za 0,63 odsto na 10.604,95 poena. Iznimku predstavlja moskovski MOEX, koji je porastao za 0,42 odsto na 2.734,95 poena.

Na valutnom tržištu, evro je danas oslabio prema dolaru i iznosi 1,17642 dolara. Cena zlata zabeležila je pad na 4.793,82 dolara za trojsku uncu, dok je pšenica poskupela na 5,9831 dolar za bušel (27,216 kg).

Prethodnih dana, geopolitičke tenzije su dodatno pojačane izjavama američkog predsednika Donalda Trampa, koji je saopštio da je američki razarač sa vođenim raketama onesposobio iranski teretni brod u Omanskom zalivu, a potom ga i zaplenio. Istovremeno, Iran je otvorio vatru na komercijalne brodove u pokušaju da zaustavi prolazak kroz pomorski prolaz, dok su Sjedinjene Američke Države uvele pomorsku blokadu za brodove koji ulaze i izlaze iz iranskih luka.

Zvanični Teheran ocenjuje tekuću blokadu kao kršenje prekida vatre, što je i razlog otkazivanja planiranih pregovora u Islamabadu. Iran je u petak proglasio Ormuški moreuz ponovo otvorenim, ali je već do subote saobraćaj kroz ovu ključnu rutu opet bio ograničen, uz tvrdnju da SAD nisu ispunile svoje obaveze.

Na američkom tržištu, berzanski indeks Dau Džons zatvorio je prošlu sedmicu rastom od 1,79 odsto na 49.447,43 poena, S&P 500 je porastao za 1,2 odsto na 7.126,06 poena, dok je Nasdaq ojačao za 1,52 odsto na 24.468,48 poena.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Evropska unija odobrila Srbiji više od milijardu evra bespovratnih sredstava kroz investicioni okvir

Više od milijardu evra i 57 miliona evra za tehničku podršku namenjeno malim i srednjim preduzećima u okviru EU nedelje mogućnosti 2026

Published

on

By

Više od milijardu evra i 57 miliona evra za tehničku podršku namenjeno malim i srednjim preduzećima u okviru EU nedelje mogućnosti 2026

Treće izdanje EU nedelje mogućnosti zvanično je otvoreno 20. aprila 2026. u Evropskoj kući u Beogradu, gde su predstavnici Evropske unije i Vlade Srbije istakli značajne rezultate saradnje. Tokom naredna četiri dana, građani, preduzetnici, mladi i predstavnici civilnog društva imaće priliku da se informišu o aktuelnim programima i fondovima EU, uključujući Evropski institut za inovacije i tehnologije (EIT), Open4business, Digital Europe i Horizon Europe. Događaj je svečano otvorio ambasador EU u Srbiji Andreas fon Bekerat, koji je naglasio da je Evropska unija najveći donator, trgovinski partner i izvor stranih direktnih investicija za Srbiju. Kako je izjavio fon Bekerat: „EU nedelja mogućnosti je dokaz za to: tokom četiri dana, u tri grada, približavamo programe EU građanima, uz jednu jasnu poruku – prilike su stvarne, one su ovde i namenjene su vama. Svaki fond, svaki program i svaka inicijativa koje predstavljamo ove nedelje postoje zato što Evropska unija vidi Srbiju kao buduću članicu.”

Posebno je istaknuta podrška malim i srednjim preduzećima, za koje je kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan Srbiji do sada odobreno više od milijardu evra bespovratnih sredstva, uz dodatnih 57 miliona evra za tehničku podršku. Miroslav Gačević, pomoćnik ministra za evropske integracije, naglasio je da proces evropskih integracija već donosi konkretne koristi građanima Srbije i „posebno važna oblast o kojoj će danas biti reči jeste podrška malim i srednjim preduzećima, koji predstavljaju okosnicu srpske privrede.”

Na prvom danu događaja, fokus je bio na inovacijama i biznisu, sa temama kao što su finansijska podrška, lična iskustva korisnika evropskih fondova i aktuelni pozivi za projekte. Dr Auvo Kajkonen iz Evropske investicione banke, glavni savetnik i vodeći sektorski inženjer, govorio je o značaju dubokih tehnologija i veštačke inteligencije za konkurentnost i inovacije u Evropi: „Mnogi ljudi misle da će duboke tehnologije postati važne tek u budućnosti, za 10 ili 20 godina, međutim to nije tako. Već sada, veštačka inteligencija oblikuje konkurentnost u Evropi”, istakao je Kajkonen.

EU nedelja mogućnosti prvi put je organizovana 2023. godine, a dosadašnja dva izdanja privukla su na hiljade građana, preduzetnika i kulturnih radnika. Evropska unija ostaje najveći donator, trgovinski partner i izvor stranih direktnih investicija u Republici Srbiji, sa snažnim fokusom na modernizaciju, zelenu tranziciju i podršku inovativnoj privredi.

Pročitaj još

Domaće

NIS pregovara o prodaji, Vlada insistira na punom kapacitetu Rafinerije Pančevo

Ministarka energetike naglašava crvene linije u pregovorima sa MOL grupom, fokus na preuzimanju obaveza

Published

on

By

Ministarka energetike naglašava crvene linije u pregovorima sa MOL grupom, fokus na preuzimanju obaveza

Naftna industrija Srbije (NIS) trenutno je u procesu složenih pregovora o prodaji sa mađarskom kompanijom MOL, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović nakon sastanka sa predsednikom i izvršnim direktorom MOL grupe Hernadijem Žoltom. Ministarka je naglasila da su razgovori teški i da postoje crvene linije koje Srbija ne može da pređe.

Prema njenim rečima, ključni uslov Srbije jeste da Rafinerija u Pančevu nastavi da radi u punom kapacitetu. Takođe, Vlada Srbije zahteva da MOL preuzme ili zameni sve obaveze koje je NIS imao iz ranijih perioda, a koje su od suštinske važnosti za zemlju. Ministarka je ovu informaciju objavila na svom zvaničnom Instagram nalogu, ističući važnost nastavka stabilnog poslovanja i očuvanja energetskog sektora.

Razgovori između predstavnika MOL-a i zvaničnika Srbije biće nastavljeni u narednim danima u Beogradu. Istovremeno, MOL će voditi zasebne pregovore i sa Gaspomneftom i Gaspromom, što ukazuje na višestruku složenost procesa i značaj za regionalno tržište nafte i gasa.

“Naš cilj je da Rafinerija u Pančevu nastavi da radi u punom kapacitetu, ali i da MOL preuzme ili zameni obaveze na koje se NIS obavezao u prošlosti, a koje su od važnosti za Srbiju”, izjavila je Dubravka Đedović Handanović.

Očekuje se da će dalji tok pregovora definisati buduće odnose u kompaniji i uticati na energetsku stabilnost zemlje, dok će ishod zavisiti od spremnosti svih strana da ispune postavljene ekonomske i strateške zahteve.

Pročitaj još

Domaće

Nemačke kompanije povećale investicije na plus 0,2 poena u martu

Industrija beleži rast investicionih očekivanja sa minus 6,9 na plus 0,1 poen, ali energetski sektor i dalje u minusu

Published

on

By

Industrija beleži rast investicionih očekivanja sa minus 6,9 na plus 0,1 poen, ali energetski sektor i dalje u minusu

Nemačke kompanije blago su povećale svoje investicione planove za 2026. godinu, što potvrđuju novi podaci Ifo instituta iz Minhena. Vrednost Ifo indeksa investicionih očekivanja porasla je u martu sa decembarskih minus 3,1 poen na plus 0,2 poena, dok se oporavak odvija neujednačeno zbog rasta troškova energije i globalne neizvesnosti.

Najveći doprinos rastu optimizma dolazi iz industrije gde su očekivanja porasla sa minus 6,9 poena na plus 0,1 poen. Automobilska industrija beleži najizraženiji napredak, sa plus 2,9 na plus 14,8 poena, dok je mašinska industrija iz negativne zone prešla na plus 2,1 poen. Nasuprot tome, investiciona očekivanja u sektorima sa visokom potrošnjom energije ostala su gotovo nepromenjena na minus 9 poena u poređenju sa decembrom.

Hemijska industrija dodatno je pogoršala svoja očekivanja, sa minus 15,8 na minus 16,2 poena, što ukazuje na nastavak strukturnih izazova. Paralelno sa investicijama u osnovna sredstva, kompanije povećavaju ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i u softver i digitalna rešenja, što se povezuje sa ubrzanom primenom veštačke inteligencije, navodi Ifo institut.

U sektoru trgovine i dalje vlada pesimizam, sa indeksom investicionih očekivanja na minus 9,6 poena, dok su usluge zabeležile blagi rast sa plus 1,1 na plus 2,8 poena.

Uprkos poboljšanju investicionih planova, Ifo institut upozorava da rast cena energije i geopolitičke tenzije, uključujući posledice rata na Bliskom istoku, i dalje predstavljaju ključne faktore neizvesnosti koji ograničavaju ekonomski oporavak privrede Nemačke.

Pročitaj još

U Trendu