Connect with us

Domaće

Cena zlata pala ispod 4.000 dolara po unci pod pritiskom jačeg dolara

Spot cena zlata spustila se na 3.943 dolara, dok je srebro palo za 1,4 odsto na 57,75 dolara po unci

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / istara

Spot cena zlata spustila se na 3.943 dolara, dok je srebro palo za 1,4 odsto na 57,75 dolara po unci

Cena zlata pala je ispod psihološki važne granice od 4.000 američkih dolara po unci tokom prošle sedmice, prvi put od novembra 2025. godine, prema ekonomskim analizama. Ovaj pad privukao je pažnju domaćih i globalnih investitora, budući da se zlato tradicionalno posmatra kao sigurno utočište kapitala u vreme ekonomske i političke neizvesnosti. Jačanje američkog dolara i očekivanja o zadržavanju restriktivne monetarne politike Federalnih rezervi Sjedinjenih Američkih Država glavni su razlozi za pad, navodi se u izveštaju od 24. juna.

Zlato, kojim se mahom trguje u američkoj valuti, postaje skuplje za investitore izvan SAD kada dolar jača, dok više kamatne stope umanjuju njegovu privlačnost jer zlato ne donosi prinos kao obveznice ili depoziti. Spot cena zlata kretala se 1. jula oko 3.979 dolara po unci, nakon što je u prethodnoj trgovinskoj sesiji dostigla najniži nivo u poslednjih sedam meseci od 3.943 dolara.

Pad zlata ispod 4.000 dolara ima i snažan psihološki efekat na tržište, jer predstavlja cenovni prag koji pažljivo prate investitori. Kratkoročne promene često vode do pojačane prodaje među špekulativnim učesnicima, dok dugoročni investitori ovakve korekcije mogu videti kao priliku za kupovinu po nižim cenama. Ipak, osnovna funkcija zlata ostaje očuvanje kupovne moći u dugom roku, posebno u uslovima inflacije i valutne nestabilnosti.

Srebro je poslednjih dana beležilo još izraženiju volatilnost. Cena srebra pala je 1. jula za 1,4 odsto, na 57,75 dolara po unci, prateći pad i ostalih plemenitih metala. Zbog svoje dvostruke investicione i industrijske uloge, tržište srebra reaguje osetljivije na kretanje dolara, kamatnih stopa i očekivanja privredne aktivnosti. U periodima slabijeg tržišnog sentimenta, srebro često beleži veći pad u odnosu na zlato.

Za domaća domaćinstva i individualne investitore, trenutna korekcija predstavlja podsetnik da se dugoročna vrednost zlata ne meri kretanjem u jednoj sedmici ili mesecu, već njegovom sposobnošću da čuva vrednost imovine tokom promenljivih ekonomskih ciklusa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cene nekretnina u Evropskoj uniji porasle 5,1 odsto, stanarine u Hrvatskoj skočile 21,9 odsto

Evrostat: U prvom kvartalu 2026. rast cena nekretnina veći od rasta stanarina u 19 zemalja EU

Published

on

By

Evrostat: U prvom kvartalu 2026. rast cena nekretnina veći od rasta stanarina u 19 zemalja EU

Prema najnovijim podacima Evrostata, cene stambenih nekretnina u Evropskoj uniji porasle su za 5,1 odsto na godišnjem nivou u prvom kvartalu 2026. godine, dok je rast u evrozoni iznosio 4,7 odsto. U odnosu na četvrti kvartal 2025, cene stanova i kuća u EU porasle su za 1,2 odsto, dok je u evrozoni zabeležen rast od jedan odsto.

Stanarine su takođe zabeležile rast: na godišnjem nivou u Evropskoj uniji porasle su za tri odsto, a kvartalno za 0,7 odsto. Analiza nacionalnih podataka pokazuje da je u 19 država članica EU rast cena nekretnina bio veći od rasta kirija u poređenju sa prosekom iz 2025. godine.

Najveći godišnji rast cena stambenih nekretnina prijavile su Portugalija sa 10,3 odsto, Bugarska sa 9,4 odsto i Slovačka sa 9,1 odsto. S druge strane, pad cena zabeležen je samo u Francuskoj, gde su cene pale za 0,5 odsto, i Finskoj, gde je zabeležen pad od 1,8 odsto.

Kada je reč o stanarinama, porast je zabeležen u svim članicama EU osim Slovenije, gde su stanarine pale za 0,9 odsto, dok u Finskoj nije bilo promena. Najveći rast kirija zabeležen je u Hrvatskoj, gde su stanarine porasle za 21,9 odsto u odnosu na prosek iz 2025. godine. Bugarska je druga sa rastom od 6,4 odsto, a Grčka sa pet odsto godišnjeg rasta.

Prema podacima Evrostata, tržište nekretnina u Evropskoj uniji karakterišu različiti trendovi u pojedinačnim državama, ali je zajednički rast cena nekretnina i stanarina evidentan u većini članica tokom posmatranog perioda.

Pročitaj još

Domaće

Bugarska berza povećala promet za 96 odsto posle uvođenja evra

Ukupan promet dostigao 449 miliona evra, broj transakcija porastao 41,01 odsto u prvih šest meseci 2026.

Published

on

By

Ukupan promet dostigao 449 miliona evra, broj transakcija porastao 41,01 odsto u prvih šest meseci 2026.

Bugarska berza zabeležila je rast prometa od 96 odsto u prvoj polovini 2026. godine, neposredno nakon uvođenja evra kao zvanične valute, pri čemu je ukupan promet dostigao 449 miliona evra. Bugarska je počela sa upotrebom evra 1. januara 2026, a od 1. februara ova valuta postala je jedino zakonsko sredstvo plaćanja u zemlji. Iako je deo građana bio skeptičan prema zameni nacionalne valute, vlasti su nastojale da simboliku evra približe Bugarskoj, koristeći nacionalne motive na kovanicama.

U junu 2026. godine zabeležen je skok obima trgovanja od 105 odsto u odnosu na maj, sa ukupnim prometom od 141,2 miliona evra. Tokom istog meseca realizovano je 8.741 transakcija, što predstavlja rast od 31,17 odsto u poređenju sa prethodnim mesecom. U prvih šest meseci broj transakcija povećan je za 41,01 odsto u odnosu na isti period 2025. godine.

Referentni indeks SOFIX porastao je u junu za 1,10 odsto na 1.258,62 poena, dok je od početka godine zabeležio rast od 8,84 odsto. Indeks BGBX40 ojačao je u junu za 1,20 odsto i od početka godine porastao je 6,67 odsto na 217,41 poen. Indeks BGTR30 beleži mesečni rast od 2,54 odsto i rast od 6,68 odsto od početka godine, dostigavši 1.061,39 poena.

Prema ekonomskim analizama, ovakvi rezultati ukazuju na pozitivan uticaj uvođenja evra na tržište kapitala u Bugarskoj. Smanjenje valutnog rizika i veće poverenje investitora, posebno stranih, doprineli su povećanom prometu i broju transakcija na berzi.

Pročitaj još

Domaće

Kontejnerski transport poskupeo 239 odsto, vozarine premašile 6.100 dolara

Vozarine od Kine do SAD skočile sa 1.800 na više od 6.100 dolara, uprkos padu potražnje i kineskom izvozu nižem za 50 odsto

Published

on

By

Vozarine od Kine do SAD skočile sa 1.800 na više od 6.100 dolara, uprkos padu potražnje i kineskom izvozu nižem za 50 odsto

Promptne cene kontejnerskog transporta na ruti Kina–zapadna obala SAD porasle su sa 1.800 dolara u martu na više od 6.100 dolara u junu, što predstavlja rast od 239 odsto, pokazuju podaci FreightWaves-a. Iako bi ovakav skok sugerisao povećanje potražnje, obim uvoza iz Kine zabeležio je pad od 50 odsto nakon tarifnog haosa i “Dana oslobođenja” u aprilu, dok su ukupne količine i dalje ispod prošlogodišnjeg nivoa.

Analitičar Kreg Fuler objašnjava da je rast cena posledica koncentracije tržišne moći među vodećim međunarodnim pomorskim prevoznicima, a ne porasta tražnje. “Ove visoke promptne cene nisu odraz veće potražnje. Zapravo, potražnja je primetno manja u poređenju sa istim periodom prošle godine”, izjavio je Fuler.

Deset najvećih okeanskih prevoznika drže oko 90 odsto globalnog kapaciteta kontejnerskog transporta. Za poređenje, OPEC kontroliše približno 35 odsto svetskog snabdevanja naftom. Prevoznici koriste alijanse koje im omogućavaju da koordiniraju raspored brodova i povlače kapacitete sa tržišta kad cene počnu da padaju, čime efektivno upravljaju nivoom cena.

Osim tržišne koncentracije, dodatni pritisak dolazi od rasta troškova goriva. Cena nafte skočila je na oko 115 dolara po barelu, a zatim pala na 70 dolara, ali se taj pad nije proporcionalno odrazio na niže cene transporta za klijente.

Značajno je da među deset najvećih svetskih kontejnerskih kompanija nema nijedne iz Sjedinjenih Američkih Država. Američki klijenti nailaze na domaćeg operatera tek na 29. mestu globalne rang-liste, što znači da rast cena najviše koristi strane kompanije, uključujući i one povezane sa kineskom vladom. “To je porez koji svesno plaćamo”, ističe analitičar.

Iako je potražnja za transportom blago porasla nakon aprila, ne očekuje se značajan rast ili zagušenja u američkim lukama. Uvoznici i špediteri suočavaju se sa višestrukim izazovima: rastom međunarodnih vozarina, skokom cena skladišta zbog popunjenih kapaciteta i povećanjem troškova domaćeg drumskog transporta i doplata za gorivo.

Na tržištu SAD, period oko Dana nezavisnosti donosi tradicionalno dodatne potrese. Očekuje se da će stopa odbijanja ugovorenih drumskih tura dostići ili premašiti 17,5 odsto, dok se promptne cene na drumskom tržištu naglo povećavaju zbog smanjenja dostupnosti vozača i otkazivanja primarnih transportnih planova. U takvim situacijama, platforme poput RXO-a omogućavaju interventne kapacitete i podršku tržištu.

Pročitaj još

U Trendu