Connect with us

Domaće

Bugarska berza povećala promet za 96 odsto posle uvođenja evra

Ukupan promet dostigao 449 miliona evra, broj transakcija porastao 41,01 odsto u prvih šest meseci 2026.

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Pexels

Ukupan promet dostigao 449 miliona evra, broj transakcija porastao 41,01 odsto u prvih šest meseci 2026.

Bugarska berza zabeležila je rast prometa od 96 odsto u prvoj polovini 2026. godine, neposredno nakon uvođenja evra kao zvanične valute, pri čemu je ukupan promet dostigao 449 miliona evra. Bugarska je počela sa upotrebom evra 1. januara 2026, a od 1. februara ova valuta postala je jedino zakonsko sredstvo plaćanja u zemlji. Iako je deo građana bio skeptičan prema zameni nacionalne valute, vlasti su nastojale da simboliku evra približe Bugarskoj, koristeći nacionalne motive na kovanicama.

U junu 2026. godine zabeležen je skok obima trgovanja od 105 odsto u odnosu na maj, sa ukupnim prometom od 141,2 miliona evra. Tokom istog meseca realizovano je 8.741 transakcija, što predstavlja rast od 31,17 odsto u poređenju sa prethodnim mesecom. U prvih šest meseci broj transakcija povećan je za 41,01 odsto u odnosu na isti period 2025. godine.

Referentni indeks SOFIX porastao je u junu za 1,10 odsto na 1.258,62 poena, dok je od početka godine zabeležio rast od 8,84 odsto. Indeks BGBX40 ojačao je u junu za 1,20 odsto i od početka godine porastao je 6,67 odsto na 217,41 poen. Indeks BGTR30 beleži mesečni rast od 2,54 odsto i rast od 6,68 odsto od početka godine, dostigavši 1.061,39 poena.

Prema ekonomskim analizama, ovakvi rezultati ukazuju na pozitivan uticaj uvođenja evra na tržište kapitala u Bugarskoj. Smanjenje valutnog rizika i veće poverenje investitora, posebno stranih, doprineli su povećanom prometu i broju transakcija na berzi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Više od 600 švajcarskih kompanija investiralo 2,3 milijarde evra u Srbiji

Bilateralna robna razmena premašila milijardu evra u 2024. godini, Srbija postaje regionalni centar za inovacije

Published

on

By

Bilateralna robna razmena premašila milijardu evra u 2024. godini, Srbija postaje regionalni centar za inovacije

U poslednjoj deceniji više od 600 švajcarskih kompanija prisutno je na tržištu Srbije, a ukupne direktne investicije iz Švajcarske dostigle su oko 2,3 milijarde evra, pokazuju ekonomske analize. Bilateralna robna razmena između dve zemlje prvi put je 2024. godine prešla prag od milijardu evra, što se tumači kao signal stabilnog rasta i sve većeg poverenja investitora.

U specijalnom izdanju švajcarskog poslovnog lista ocenjuje se da Srbija više nije zemlja niskih troškova proizvodnje, već se pomera naviše u lancu vrednosti, sa snažnim inovacionim ekosistemom, industrijskom bazom i rastućim IT sektorom. Ambasador Srbije u Švajcarskoj Ivan Trifunović ističe da je Švajcarska među najvažnijim investicionim partnerima Srbije i da je imidž zemlje jeftine radne snage zastareo. “Srbija se sve više pozicionira kao mesto za inovacije, istraživanje, tehnologiju i naprednu industrijsku proizvodnju”, izjavio je Trifunović.

Prema navodima, Srbija je poslednjih deset godina ostvarila “ekonomski kvantni skok”, a Beograd je predstavljen kao dinamičan IT centar. Informaciono-komunikacioni sektor označen je kao jedan od glavnih pokretača rasta i izvoza, dok je kvalitet srpskih inženjera i tehničkih stručnjaka posebno istaknut. Švajcarske kompanije ističu blizinu Srbije, mogućnost rada na engleskom jeziku i usklađenost sa zapadnoevropskim standardima poslovanja. Let između Ciriha i Beograda traje oko 80 minuta, a nedeljno postoji oko 50 letova između ova dva regiona.

Sektori sa najvećim potencijalom za saradnju uključuju proizvodnju, mašinsku industriju, prehrambeni sektor, infrastrukturu, logistiku, energetiku, zaštitu životne sredine, IT, digitalne usluge, obrazovanje i dualno stručno osposobljavanje. Posebna pažnja posvećena je biotehnologiji i projektu Bio4 kampusa u Beogradu, koji treba da postane regionalni centar za biotehnologiju, biomedicinu, bioinformatiku i veštačku inteligenciju.

Švajcarski list navodi da Srbija razvija intenzivnu saradnju sa kompanijama Roche, Novartis i bazelskim startapom Swiss Rockets, što doprinosi povezivanju sa Bazelom, jednim od svetskih centara za nauke o životu. Predsednik Švajcarske Gi Parmelan poručio je da Srbija i Švajcarska imaju “snažne temelje i nove šanse”, podsećajući da srpska zajednica u Švajcarskoj broji oko 130.000 ljudi i predstavlja “živi most” između dve države.

Uz to, specijalni tekst posvećen je predstojećem Ekspu 2027 u Beogradu, koji će biti održan pod sloganom “Play for Humanity – Sport and Music for All”. Švajcarska je prva zvanično potvrdila učešće na ovom događaju, koji se posmatra kao katalizator za dalji razvoj infrastrukture, inovacija i investicija u Srbiji.

Godina 2024. obeležava 110 godina diplomatskih odnosa Srbije i Švajcarske, uz vidljiv uspon bilateralnih veza, posebno nakon aprilske državne posete predsednika Švajcarske Konfederacije Gija Parmelana Beogradu.

Pročitaj još

Domaće

Žene imaju višu stopu nezaposlenosti za 0,2 procentna poena na globalnom nivou

Na Bliskom istoku rodni jaz u nezaposlenosti iznosi +8%, a u Severnoj Africi +9,4%, dok su muškarci nezaposleniji samo u Istočnoj Aziji

Published

on

By

Na Bliskom istoku rodni jaz u nezaposlenosti iznosi +8%, a u Severnoj Africi +9,4%, dok su muškarci nezaposleniji samo u Istočnoj Aziji

Prema izveštaju Međunarodne organizacije rada (ILO) Employment and Social Trends 2026, globalna stopa nezaposlenosti žena viša je za 0,2 procentna poena u odnosu na muškarce, pokazuju podaci koje je analizirao Visual Capitalist. Najveći jaz zabeležen je na Bliskom istoku, gde žene beleže višu stopu nezaposlenosti za 8 odsto, i u Severnoj Africi, gde razlika iznosi 9,4 odsto.

U najvećem delu sveta žene su češće nezaposlene od muškaraca, dok su izuzeci Severna Amerika, Pacifik, Jugoistočna i Istočna Azija. U Severnoj Americi i regionu Pacifika rodni jaz iznosi -0,1 procentni poen u korist žena, u Jugoistočnoj Aziji -0,3, a u Istočnoj Aziji čak -1 odsto. Ove razlike povezane su sa višim nivoom obrazovanja žena u razvijenim ekonomijama, kao i sa strukturom privrede, gde uslužne delatnosti poput zdravstva i obrazovanja više zapošljavaju žene.

U regionima u razvoju rodni jaz je i dalje izražen: u Podsaharskoj Africi iznosi 1 odsto, u Latinskoj Americi i na Karibima 1,8, a u Centralnoj i Zapadnoj Aziji 2,4 odsto. U Severnoj, Južnoj i Zapadnoj Evropi razlika je 0,4 procentna poena, u Istočnoj Evropi 0,5, dok je u Južnoj Aziji razlika 0,2 procentna poena. Ovi podaci pokazuju da stepen ekonomskog razvoja nije jedini faktor – na rodni jaz utiču i društvene norme, zakonska ograničenja, obrazovanje, struktura privrede i javne politike.

Pročitaj još

Domaće

Cene nekretnina u Evropskoj uniji porasle 5,1 odsto, stanarine u Hrvatskoj skočile 21,9 odsto

Evrostat: U prvom kvartalu 2026. rast cena nekretnina veći od rasta stanarina u 19 zemalja EU

Published

on

By

Evrostat: U prvom kvartalu 2026. rast cena nekretnina veći od rasta stanarina u 19 zemalja EU

Prema najnovijim podacima Evrostata, cene stambenih nekretnina u Evropskoj uniji porasle su za 5,1 odsto na godišnjem nivou u prvom kvartalu 2026. godine, dok je rast u evrozoni iznosio 4,7 odsto. U odnosu na četvrti kvartal 2025, cene stanova i kuća u EU porasle su za 1,2 odsto, dok je u evrozoni zabeležen rast od jedan odsto.

Stanarine su takođe zabeležile rast: na godišnjem nivou u Evropskoj uniji porasle su za tri odsto, a kvartalno za 0,7 odsto. Analiza nacionalnih podataka pokazuje da je u 19 država članica EU rast cena nekretnina bio veći od rasta kirija u poređenju sa prosekom iz 2025. godine.

Najveći godišnji rast cena stambenih nekretnina prijavile su Portugalija sa 10,3 odsto, Bugarska sa 9,4 odsto i Slovačka sa 9,1 odsto. S druge strane, pad cena zabeležen je samo u Francuskoj, gde su cene pale za 0,5 odsto, i Finskoj, gde je zabeležen pad od 1,8 odsto.

Kada je reč o stanarinama, porast je zabeležen u svim članicama EU osim Slovenije, gde su stanarine pale za 0,9 odsto, dok u Finskoj nije bilo promena. Najveći rast kirija zabeležen je u Hrvatskoj, gde su stanarine porasle za 21,9 odsto u odnosu na prosek iz 2025. godine. Bugarska je druga sa rastom od 6,4 odsto, a Grčka sa pet odsto godišnjeg rasta.

Prema podacima Evrostata, tržište nekretnina u Evropskoj uniji karakterišu različiti trendovi u pojedinačnim državama, ali je zajednički rast cena nekretnina i stanarina evidentan u većini članica tokom posmatranog perioda.

Pročitaj još

U Trendu