Connect with us

Domaće

Cena zlata beleži korekciju, američki dug premašio 39 biliona dolara

Investiciono zlato palo uprkos rastu tenzija; OPEK embargo 1973. učetvorostručio naftu, zlato tada poraslo 2.300%

Published

on

pexels-photo-8442318

Investiciono zlato palo uprkos rastu tenzija; OPEK embargo 1973. učetvorostručio naftu, zlato tada poraslo 2.300%

Tržište investicionog zlata zabeležilo je iznenadnu korekciju u poslednjih nekoliko nedelja, iako se očekivalo da će rastuće geopolitičke tenzije uticati na jačanje ovog plemenitog metala. Umesto očekivanog rasta zbog novih sukoba i ograničenja trgovine naftom i derivatima na Bliskom istoku, cena zlata je pala, što je iznenadilo deo investitora. Prema analizi kompanije Tavex, razlog za ovakvo kretanje leži u tipičnoj dinamici finansijskih tržišta u ranim fazama krize, kada kapital privremeno odlazi u američki dolar i imovinu sa prinosom.

Prema rečima Georgija Hristova iz Tavex zlato&srebro, tržišta se u kriznim situacijama kreću kroz faze – najpre dolazi do početnog pada pre nego što započne održivi uzlazni trend. Mehanizam podrazumeva da rast geopolitičkih napetosti podiže cenu nafte, što povećava inflatorne pritiske i održava kamatne stope visoko, a time i prinose na obveznice. U takvim uslovima, deo kapitala se preusmerava u američki dolar, zbog čega zlato privremeno gubi zamah.

Ovaj obrazac nije nov. Tokom 1973. godine, zemlje OPEK-a su ograničile proizvodnju nafte i uvele embargo SAD-u, što je za svega nekoliko meseci učetvorostručilo cenu nafte – sa oko 3 dolara na 12 dolara po barelu. Iako se očekivalo da će zlato odmah snažno porasti, u početnoj fazi zlato je zapravo palo. U naredne dve godine došlo je do rasta zlata za približno 150%, dok je u periodu od 1971. do 1980. godine ukupni rast iznosio oko 2.300%.

“Ljudi očekuju da zlato odmah poraste tokom krize. U stvarnosti, tržišta se kreću u fazama – a te faze često vode ka početnom padu pre nego što započne održiv uzlazni trend”, izjavio je Georgi Hristov. On dodaje: “Trenutno se nalazimo u fazi apsorpcije – u ovom periodu su cene pod pritiskom, a mnogi investitori donose odluke vođene strahom”.

U kontekstu globalne ekonomije, posebnu zabrinutost izaziva nacionalni dug Sjedinjenih Američkih Država, koji je premašio 39 biliona dolara i nastavlja da raste istorijski nezabeleženim tempom. Centralne banke i dalje ostaju neto kupci zlata, što ukazuje na snažnu osnovnu tražnju. Hristov zaključuje: “Zlato nije alat za brzu zaradu – ono je sredstvo očuvanja vrednosti. Periodi volatilnosti su upravo trenuci kada razlika između investiranja i emotivnog donošenja odluka postaje vidljiva. S obzirom na razmere trenutnih globalnih promena, moj dugoročni pogled ostaje nepromenjen – zlato će verovatno premašiti psihološki nivo od 10.000 dolara po unci do kraja ovog ciklusa.”

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cene stanova u Srbiji porasle 5,7 odsto u četvrtom tromesečju 2025.

Broj prodatih stanova dostigao 14.212, ukupna vrednost prometa 1,4 milijarde evra

Published

on

By

Broj prodatih stanova dostigao 14.212, ukupna vrednost prometa 1,4 milijarde evra

Republički zavod za statistiku saopštio je da su cene stanova u Srbiji u četvrtom tromesečju 2025. godine porasle za 5,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. U poređenju sa trećim kvartalom iste godine, zabeležen je rast cena od 1,34 odsto. U segmentu novogradnje, međugodišnja stopa rasta cena iznosila je 5,7 odsto, dok je u starogradnji zabeleženo povećanje od 5,69 odsto.

Tokom četvrtog tromesečja, broj ugovora o prometu stanova iznosio je 14.212, što je za 4,7 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Ukupna vrednost prometa stanova dostigla je 1,4 milijarde evra.

Po regionima, najveći rast prodaje stanova ostvaren je u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji, gde je zabeleženo povećanje od 7,9 odsto. Beograd je imao rast prodaje od sedam odsto, dok su Južna i Istočna Srbija zabeležile rast od dva odsto, a Vojvodina 0,4 odsto.

Ove promene odražavaju kontinuiranu dinamiku na tržištu nekretnina u Srbiji, sa izraženim razlikama u regionalnim trendovima i rastom prometa u svim segmentima stanogradnje.

Pročitaj još

Domaće

Dash0 prikupio 110 miliona dolara i dostigao valuaciju od milijardu dolara

Startap iz oblasti softverske infrastrukture prikupio ukupno 155 miliona dolara, među retkim evropskim jednorozima u sektoru

Published

on

By

Startap iz oblasti softverske infrastrukture prikupio ukupno 155 miliona dolara, među retkim evropskim jednorozima u sektoru

Startap Dash0, koji vodi Mirko Novaković, prikupio je 110 miliona dolara u seriji B investicionoj rundi i time dostigao tržišnu valuaciju od milijardu dolara, čime je ušao u red retkih evropskih jednoroga u segmentu softverske infrastrukture. U najnovijoj rundi, koju je predvodio Balderton Capital, učestvovali su i novi investitor DTCP Growth, kao i postojeći investitori Accel, Cherry Ventures i DIG Ventures, te strateški partneri July Fund i T.Capital (Deutsche Telekom).

Sa ovom rundom, ukupna ulaganja u Dash0 porasla su na 155 miliona dolara (oko 17,2 milijarde dinara). Kompanija je prethodno prikupila 9,5 miliona dolara u “seed” rundi i 35 miliona dolara u seriji A. Dash0 razvija autonomni sistem za upravljanje radom softverskih aplikacija, koristeći veštačku inteligenciju za detekciju i rešavanje problema u produkciji pre nego što ljudski timovi budu uključeni.

Kompanija je osnovana u Nemačkoj, a sedište se nalazi u Njujorku. Osnivač i izvršni direktor Mirko Novaković ima bogato iskustvo u klaud tehnologijama i razvoju SaaS (Software as a Service) rešenja, a ranije je sa kompanijom Instana realizovao prodaju vrednu 500 miliona dolara IBM-u. Dash0 posluje u segmentu “observability” (opservabilnost) platformi, što podrazumeva softverske alate za praćenje i analizu rada kompleksnih aplikacija i mikroservisa u realnom vremenu.

Prema podacima analitičke firme Mordor Intelligence, svetsko tržište opservabilnosti procenjuje se na oko 3,35 milijardi dolara u 2026. i očekuje se da u narednih pet godina dostigne gotovo sedam milijardi dolara, sa godišnjom stopom rasta od 15,62 odsto. Porast složenosti softverskih sistema, ubrzani razvoj generativnog AI, migracija na klaud rešenja i rast lokalne obrade podataka (edge computing) predstavljaju ključne pokretače potražnje za ovakvim platformama.

Dash0 koristi OpenTelemetry, alat otvorenog koda za prikupljanje i praćenje podataka o radu aplikacija, omogućavajući kompanijama da analiziraju performanse i otklanjaju greške bez vezivanja za jednog dobavljača. Osnovni proizvod je Agent0, platforma AI agenata koji autonomno nadgledaju, dijagnostikuju i rešavaju probleme, optimizuju troškove i upravljaju migracijom i bezbednošću bez potrebe za ljudskom intervencijom.

Kompanija ističe da tradicionalni alati za monitoring generišu veliku količinu podataka, ali ih često ne prevode u operativne odluke, dok Dash0 pristupa problemu automatizacijom analize i intervencije. Tržišni kontekst i inovativna upotreba otvorenih standarda pozicioniraju Dash0 kao jednog od lidera u globalnom razvoju autonomnih alata za opservabilnost softverskih sistema.

Pročitaj još

Domaće

Nemačka ograničila povećanje cena goriva na jednom dnevno, kazne do 100.000 evra

Cene nafte premašile 100 dolara po barelu, vlada reaguje usled poremećaja snabdevanja i rasta troškova

Published

on

By

Cene nafte premašile 100 dolara po barelu, vlada reaguje usled poremećaja snabdevanja i rasta troškova

Savezna vlada Nemačke donela je odluku kojom se benzinskim pumpama zabranjuje da povećavaju cene goriva više od jednom dnevno. Nova mera, koja je stupila na snagu u sredu, predviđa da promene cena budu dozvoljene isključivo u 12 časova, dok sniženja mogu biti sprovedena u bilo kom trenutku. Vlada je ovu odluku donela nakon što su cene goriva na pojedinim pumpama menjane i do 22 puta dnevno, zbog naglog rasta troškova energije izazvanog ratom između SAD i Irana i poremećajima u snabdevanju naftom.

Propis predviđa stroge kazne do 100.000 evra (116.000 dolara) za kompanije koje prekrše zabranu. Cilj mere je, prema saopštenju nemačke vlade, suzbijanje fenomena “brzi rast, spori pad”, gde su cene goriva u prošlosti naglo rasle u skladu sa poskupljenjem sirove nafte, ali su sporo padale kada bi se cene sirove nafte smanjivale.

Pored ovog ograničenja, Nemačka uvodi i izmene zakona kako bi olakšala borbu protiv velikih naftnih kompanija koje učestvuju u zloupotrebi povećanja cena goriva. Cene nafte su premašile granicu od 100 dolara po barelu, nakon što je Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko 25 odsto svetske nafte, praktično zatvoren od strane Irana, što je izazvalo dodatne poremećaje u globalnom snabdevanju energentima.

Slične mere sprovode i druge evropske zemlje. Austrija i Mađarska su uvele ograničenja rasta cena goriva, dok je Francuska pokrenula inspekcije radi sprečavanja neopravdanog povećanja cena. Britanski premijer Kir Starmer najavio je paket pomoći od 53 miliona funti namenjen ugroženim porodicama zbog visokih cena energije, kao i ograničenje računa za energiju i produženje ograničenja akciza na gorivo do septembra. Danski ministar energetike Lars Agard apelovao je na građane da smanje potrošnju energije i voze manje, dok Danska koristi sopstvene rezerve usled rasta cena.

Direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol izjavio je da se energetska kriza može dodatno pogoršati u aprilu, nakon što je 32 zemlje članice agencije pristalo da oslobode 400 miliona barela nafte iz hitnih rezervi, kako bi ublažile poremećaje u snabdevanju. Birol je naglasio da agencija razmatra i dalje oslobađanje rezervi, u zavisnosti od razvoja situacije na tržištu.

Pročitaj još

U Trendu