Connect with us

Domaće

Brown-Forman odbio ponudu Sazeraca od 15 milijardi dolara za preuzimanje

Sazerac nudio 32 dolara po akciji, vlasnička porodica Brown zadržava kontrolu nad kompanijom

Published

on

ge081f73c31484a49f1e8d3b018a93b28ca4f2f8f331ac4806eb079da4364d4a2b75ff8e5db75a506bad716d8c6ddc4582d51067691197c8c336701d68ea916dc_1280

Sazerac nudio 32 dolara po akciji, vlasnička porodica Brown zadržava kontrolu nad kompanijom

Američka kompanija Brown-Forman, poznata po brendu viskija Džek Danijels, odbila je ponudu za preuzimanje vrednu 15 milijardi dolara, koju je podneo proizvođač alkoholnih pića Sazerac. Prema navodima izvora bliskih pregovorima, Sazerac je ponudio akcionarima 32 dolara po akciji u gotovini, ali uprava i porodica Brown nisu prihvatile ovaj predlog.

Samo nekoliko nedelja ranije, Brown-Forman nije uspeo da postigne dogovor oko uslova mogućeg spajanja sa francuskim Pernod Ricardom, navodi se u izveštajima. Sazerac, kompanija koju vodi porodica Goldring i koja upravlja sa više od 500 brendova, među kojima su Buffalo Trace i Fireball, pokušala je da privuče akcionare ponudom koju su podržali Wells Fargo i Apollo Global Management. Prema uslovima, deo akcionara imao bi mogućnost da izabere između gotovine ili prenosa akcija u novu objedinjenu firmu.

Porodica Brown, koja i dalje ima kontrolu nad Brown-Formanom, navodno je bila sklonija partnerstvu sa Pernod Ricardom, koga smatraju prestižnijim zbog globalno poznatih brendova poput Jameson viskija, Absolut votke i Malibu ruma. Struktura ponuđenih poslova značajno se razlikovala – Pernod Ricard je predlagao razmenu akcija, što bi porodici Brown omogućilo da zadrži značajan vlasnički udeo i uticaj, dok je Sazeracova ponuda bila gotovo isključivo u gotovini, što bi značilo gubitak kontrole nad kompanijom.

Ove odluke dolaze u trenutku kada se industrija alkoholnih pića suočava sa padom potrošnje i slabijim prodajnim rezultatima na globalnom nivou. Analitičari ističu da zbog ovih izazova sve više velikih proizvođača traži mogućnosti za spajanja i akvizicije kako bi smanjili troškove i ojačali svoju poziciju prema distributerima i maloprodajnim lancima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Narodna banka Srbije projektuje inflaciju od 3,6 odsto i smanjen rast BDP-a na tri odsto

Centralna banka revidirala prognozu rasta privrede za 2026. godinu sa 3,5 na tri odsto zbog geopolitičkih tenzija

Published

on

By

Centralna banka revidirala prognozu rasta privrede za 2026. godinu sa 3,5 na tri odsto zbog geopolitičkih tenzija

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da prema novoj projekciji inflacija u Srbiji tokom 2026. godine iznosiće u proseku 3,6 odsto, dok je prethodna procena bila 3,3 odsto. Istovremeno, NBS je revidirala očekivani rast bruto domaćeg proizvoda sa 3,5 na tri odsto, navodeći kao razlog pogoršanje geopolitičkih rizika i produženu globalnu neizvesnost.

Na predstavljanju majskog Izveštaja o inflaciji, koji je usvojio Izvršni odbor NBS 7. maja, guvernerka Jorgovanka Tabaković istakla je da će inflacija u tekućem i trećem tromesečju ostati u okviru ciljane granice od tri odsto, plus-minus 1,5 odsto. “Zbog produžene globalne neizvesnosti koja utiče na investiciono poverenje, rast ekonomske aktivnosti u 2027. godini revidirali smo sa pet na 4,5 odsto”, izjavila je Tabakovićeva.

Ona je naglasila da će rast svetske cene nafte i drugih primarnih proizvoda, zajedno sa niskom bazom iz septembra prošle godine kada su marže u trgovini bile ograničene na 20 odsto, privremeno podići inflaciju iznad gornje granice cilja krajem ove i početkom naredne godine.

“Nakon toga, inflacija će usporavati i vratiti se u granice cilja, s obzirom na to da je već u drugom tromesečju 2027. u proseku vidimo na gornjoj granici cilja”, rekla je Tabakovićeva. Prema njenim rečima, nastavak postepenog usporavanja inflacije očekuje se i u ostatku naredne godine, a kretanje u granicama cilja trebalo bi da se održi do kraja perioda projekcije.

Tabakovićeva je navela da rast cena energenata za sada nije značajno uticao na inflaciona očekivanja finansijskog sektora i privrede, ali da povećani troškovi energije utiču direktno kroz rast cena naftnih derivata i indirektno preko cena hrane, industrijskih proizvoda i usluga. “Viši troškovi i smanjeni raspoloživi dohodak stanovništva po tom osnovu odraziće se i na privredni rast. Zato smo, kao i druge centralne banke, korigovali projekciju inflacije naviše, a ekonomsku aktivnost naniže u odnosu na našu projekciju”, precizirala je guvernerka NBS.

Ona je zaključila da Narodna banka Srbije, u saradnji sa Vladom, vodi opreznu monetarnu politiku s ciljem očuvanja makroekonomske stabilnosti u izazovnim uslovima.

Pročitaj još

Domaće

UniCredit Banka lansira investicione fondove u evrima i dinarima za građane Srbije

Novi investicioni fondovi omogućavaju ulaganje u EUR i dinarima uz pristup UCITS modelu i diversifikaciju sredstava

Published

on

By

Novi investicioni fondovi omogućavaju ulaganje u EUR i dinarima uz pristup UCITS modelu i diversifikaciju sredstava

UniCredit Banka proširila je svoju ponudu finansijskih proizvoda na tržištu Srbije lansiranjem investicionih fondova kroz društvo UniCredit Invest a.d. Beograd. Ova nova opcija omogućava građanima da višak sredstava ulože u dva fonda: onemarkets UC Invest Cash EUR Fund i onemarkets UC Invest Cash Dinar Fund, sa ciljem očuvanja vrednosti i stabilnog prinosa. Investicioni fondovi su kategorizovani kao UCITS (Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities), što znači da sredstva investitora dominantno ulažu u kratkoročne dužničke hartije od vrednosti i depozite, radi smanjenja rizika i povećanja stabilnosti ulaganja.

Građanima su dostupne dve opcije u zavisnosti od valute: EUR fond za ulaganja u međunarodnoj valuti i dinarski fond za ulaganja u domaćoj valuti, uz zadržavanje likvidnosti i fleksibilnosti. Prednost ovog modela je raspodela sredstava u različite finansijske instrumente, uz kontinuirano praćenje tržišta od strane stručnog tima koji prilagođava investicionu strategiju. Ovi fondovi deo su šire onemarkets platforme, koja objednjava iskustvo UniCredit Grupe i vodećih svetskih kompanija za upravljanje imovinom, što klijentima daje pristup savremenim investicionim rešenjima i međunarodnim tržištima.

Investiranje je omogućeno u svim ekspoziturama UniCredit Banke, kao i putem digitalnih kanala, a dodatne informacije dostupne su na zvaničnoj stranici https://unicreditinvest.rs/. Za građane koji žele da plasiraju višak novca bez gubitka likvidnosti, ovo predstavlja mogućnost da kroz profesionalno upravljanje i diversifikaciju optimizuju očuvanje i rast svojih sredstava.

Pročitaj još

Domaće

IEA prognozira pad globalne proizvodnje nafte na 102,2 miliona barela dnevno u 2026.

Smanjenje zaliha za 129 miliona barela u martu i 117 miliona u aprilu uz pad tražnje za 420.000 barela dnevno

Published

on

By

Smanjenje zaliha za 129 miliona barela u martu i 117 miliona u aprilu uz pad tražnje za 420.000 barela dnevno

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) saopštila je da se očekuje pad globalne proizvodnje nafte u 2026. godini za 3,9 miliona barela dnevno, čime bi ukupna proizvodnja iznosila oko 102,2 miliona barela dnevno. Prema izveštaju agencije, procene su zasnovane na pretpostavci da će se transport nafte kroz Ormuski moreuz postepeno normalizovati počev od juna.

Globalna proizvodnja nafte smanjena je u aprilu za dodatnih 1,8 miliona barela dnevno i sada iznosi 95,1 milion barela dnevno, dok su ukupni gubici od februara dostigli 12,8 miliona barela dnevno. Prema podacima IEA, zemlje Persijskog zaliva trenutno proizvode 14,4 miliona barela nafte dnevno manje nego pre izbijanja sukoba na Bliskom istoku.

Takođe, svetske zalihe nafte smanjene su u martu za 129 miliona barela, a u aprilu za dodatnih 117 miliona barela, što je rekordno povlačenje zaliha, navodi se u analizi. Ovaj trend je posledica poremećaja u pomorskom transportu i smanjenog izvoza iz regiona Bliskog istoka.

IEA prognozira da će globalna tražnja za naftom ove godine pasti za 420.000 barela dnevno, na ukupno 104 miliona barela dnevno, što je za 1,3 miliona barela manje u odnosu na prethodne prognoze pre početka rata. Najveći pad globalne ponude očekuje se u drugom kvartalu 2026, kada bi ona mogla biti niža za 2,45 miliona barela dnevno u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Najviše su pogođeni petrohemijski i avio-transport sektori, dok IEA upozorava da bi rast cena nafte, usporavanje globalne ekonomije i mere štednje energije mogli dodatno da smanje potrošnju goriva tokom godine. U izveštaju se navodi da će svetsko tržište nafte verovatno ostati u deficitu do kraja trećeg kvartala 2026, dok bi povećana potražnja za gorivom tokom letnje sezone mogla uticati na cene energenata.

Pročitaj još

U Trendu