Connect with us

Domaće

Berze izgubile bilion dolara zbog usporavanja investicija u veštačku inteligenciju

Sektor poluprovodnika pretrpeo snažan pad, investitori zabrinuti zbog mogućeg prezasićenja tržišta čipova

Objavljeno pre

,

Berze izgubile bilion dolara zbog usporavanja investicija u veštačku inteligenciju – pad vrednosti akcija Foto Izvor: Pixabay / Pexels

Sektor poluprovodnika pretrpeo snažan pad, investitori zabrinuti zbog mogućeg prezasićenja tržišta čipova

Sektor poluprovodnika zabeležio je pad vrednosti akcija, pri čemu je više od bilion dolara (hiljadu milijardi dolara) tržišne kapitalizacije izbrisano sa berzi u poslednjih nekoliko dana. Glavni razlog je strah investitora od usporavanja buma veštačke inteligencije, što se odrazilo na pad ključnih akcija širom sveta. Ove promene usledile su nakon što poslovni rezultati južnokorejske kompanije SK Hynix nisu ispunili visoka očekivanja analitičara, uprkos rekordnoj kvartalnoj dobiti.

Najveći pritisak na tržištu osetile su akcije kompanija SK Hynix, Samsung Electronics i japanske investicione grupe SoftBank, dok su i američki i azijski proizvođači čipova zabeležili gubitke. Pad vrednosti akcija rezultovao je ukupnim gubitkom tržišne kapitalizacije, koji premašuje bilion dolara. Ovakva korekcija izazvana je sumnjama u dalji rast ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju, ali i zabrinutošću zbog mogućeg prezasićenja tržišta čipova u narednim godinama.

Pad vrednosti akcija i tržišna neizvesnost

Akcije SK Hynix zabeležile su pad nakon objave kvartalnih rezultata. Iako je kompanija ostvarila rekordnu dobit, prihodi i operativni rezultat ostali su ispod očekivanja analitičara. S druge strane, investitori su postali oprezniji prema sektoru čipova zbog naglog povećanja proizvodnih kapaciteta najvećih svetskih proizvođača. Kao rezultat, tržište je suočeno sa rizikom prezasićenja, što dodatno utiče na volatilnost cena akcija.

Pored toga, pritisak na tehnološki sektor pojačan je i zbog očekivanja odluke američkih Federalnih rezervi o kamatnim stopama. Investitori pažljivo procenjuju da li će velike tehnološke kompanije nastaviti ulaganja u razvoj i primenu veštačke inteligencije. Ove promene reflektuju se i na druge azijske i američke proizvođače čipova, koji su takođe zabeležili pad vrednosti svojih akcija.

Perspektive i dugoročni trendovi na tržištu čipova

Analitičari ocenjuju da, uprkos trenutnoj korekciji i izraženim rizicima, dugoročni izgledi za tržište memorijskih čipova ostaju pozitivni. Naime, rast potražnje za naprednim AI sistemima i dalje će biti ključni pokretač tražnje za poluprovodnicima. Ipak, volatilnost na tržištu verovatno će ostati izražena, dok investitori nastavljaju da prate dinamiku ulaganja i širenje proizvodnih kapaciteta.

Osim toga, strahovi oko održivosti buma veštačke inteligencije naveli su mnoge ulagače da preispitaju strategije ulaganja. U međuvremenu, analitičari podsećaju da je bilion dolara gubitka značajan udarac za globalne berze, ali da osnovni trend potražnje može dugoročno stabilizovati sektor. Na kraju, očekivanja investitora biće oblikovana rezultatima narednih kvartala, kao i makroekonomskim odlukama koje utiču na tehnološku industriju.

Pročitaj još

Domaće

Privreda evrozone porasla 0,4 odsto zahvaljujući investicijama u veštačku inteligenciju

BDP evrozone ubrzao na 1 odsto na godišnjem nivou, investicije u AI i infrastrukturu glavni pokretači rasta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Privreda evrozone porasla 0,4 odsto zahvaljujući investicijama u veštačku inteligenciju – BDP evrozone

BDP evrozone ubrzao na 1 odsto na godišnjem nivou, investicije u AI i infrastrukturu glavni pokretači rasta

Privreda evrozone zabeležila je rast od 0,4 odsto u drugom kvartalu 2026. godine. Taj rezultat premašuje očekivanja analitičara, zahvaljujući snažnim investicijama u veštačku inteligenciju, većoj državnoj potrošnji i otpornijoj potrošnji domaćinstava. Evropska komisija je objavila preliminarne podatke koji pokazuju da je bruto domaći proizvod (BDP) evrozone na godišnjem nivou ubrzao na 1 odsto. Analitičari su prognozirali rast od svega 0,5 odsto.

Najveći doprinos rastu došao je iz oblasti investicija, naročito u infrastrukturu za veštačku inteligenciju. Domaća potrošnja pokazala je stabilnost, dok su vlade članica evrozone povećale ulaganja u odbranu i infrastrukturu. Ovi faktori dodatno su podstakli ekonomsku aktivnost regiona.

Rast BDP evrozone i uticaj investicija u AI

Ekonomija evrozone pokazala je znake oporavka, jer je rast od 0,4 odsto na kvartalnom nivou bio iznad očekivanja. Na godišnjem nivou, privreda je ubrzala na 1 odsto. Investicije u veštačku inteligenciju i infrastrukturu imale su ključnu ulogu u ovom rezultatu. Istovremeno, državna potrošnja je bila viša, a domaća potrošnja ostala je stabilnija nego što su analitičari predviđali.

Najveće ekonomije evrozone, uključujući Nemačku, Francusku i Italiju, ostvarile su rast od 0,2 odsto na kvartalnom nivou. Španija je predvodila blok sa rastom od 0,7 odsto. Holandija je zabeležila rast od 0,4 odsto, što je dvostruko više od prognoza analitičara.

Stabilnost tržišta rada i industrijski sektor

Industrijski sektor je prijatno iznenadio, jer je uprkos visokim cenama energije uspeo da izbegne pad i čak doprinese rastu BDP evrozone. Nezaposlenost u regionu ostala je stabilna na 6,3 odsto u junu. Pokazatelji ekonomskog raspoloženja bili su bolji od očekivanja, posebno zahvaljujući poboljšanju sentimenta u industriji i uslugama.

Ekonomisti napominju da deo trenutnog ubrzanja privrednog rasta može biti kratkotrajan. Na rezultate su uticali i jednokratni faktori, poput promena u trgovinskim tokovima i povećane potražnje usled zabrinutosti zbog mogućih budućih nestašica proizvoda. Ipak, investicije u veštačku inteligenciju i infrastrukturu ostaju ključni pokretači rasta i mogu dugoročno doprineti konkurentnosti evrozone.

Uporedo sa tim, vlade članica nastavljaju da ulažu u odbrambene i infrastrukturne projekte, što pojačava otpornost privrede na globalne izazove. Stabilnost tržišta rada i pozitivno raspoloženje u industriji ukazuju na postepeni oporavak nakon perioda stagnacije, ali pažnja ostaje usmerena na održivost ovih trendova.

Pročitaj još

Domaće

Građani Srbije preneli 161.052 broja zbog viših troškova telekomunikacija

Prosečan mesečni račun za elektronske komunikacije porastao je na 7.216 dinara, dok se udeo u plati smanjio na 6,6 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Građani Srbije preneli 161.052 broja zbog viših troškova telekomunikacija – prenosi brojeva

Prosečan mesečni račun za elektronske komunikacije porastao je na 7.216 dinara, dok se udeo u plati smanjio na 6,6 odsto

Građani Srbije su tokom 2025. godine za elektronske komunikacije mesečno izdvajali prosečno 7.216 dinara, navodi najnoviji izveštaj RATEL-a. Ključni podatak je da su prenosi brojeva u mobilnim mrežama dostigli rekordnih 161.052, što pokazuje pojačanu potragu za boljim uslovima. Ovaj broj je za oko 45.000 veći nego u 2024. godini, kada je prethodno zabeležen maksimum.

Troškovi komunikacija i promena operatera

Proširena korpa telekomunikacionih usluga obuhvatala je prosečne izdatke od 557 dinara za fiksni telefon, 2.643 dinara za postpejd mobilni telefon i 1.691 dinar za internet. Osim toga, građani su za distribuciju medijskog sadržaja, kao što je kablovska televizija, mesečno izdvajali 1.975 dinara, dok je taksa za javni medijski servis iznosila 349 dinara. Ukupni trošak za telefon, TV i internet iznosio je nešto više od 60 evra, odnosno 6,6 odsto prosečne plate.

Rast prenosa brojeva i tržišna dinamika

U poređenju sa 2024. godinom, kada je trošak iznosio 412 dinara manje, udeo u prosečnoj plati je zapravo opao sa 9,93 na 6,59 odsto. Ipak, sve više građana koristi pravo na prenos broja kako bi pronašli povoljnije uslove. Samo u prva tri meseca 2026. godine preneto je 39.639 brojeva, što ukazuje na nastavak ovog trenda. Najviše brojeva je otišlo iz mreže Telekom Srbija – 19.641, dok je iz Jetela otišlo 9.637 korisnika. S druge strane, u A1 je preneto 17.133 brojeva, što je više nego što je iz te mreže otišlo (10.361).

Analiza ponašanja korisnika i dalji trendovi

Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača Efektiva ocenjuje da su poskupljenja u prethodnim godinama uticala na promenu operatera. „Ljudi su iskoristili priliku da raskinu ugovore bez naknade kada su se desila ta poskupljenja i da pređu kod drugog operatera. Tamo dobiju neku povoljnost prvih nekoliko meseci, ali ih uglavnom onda sačeka novi rast cena. I dalje je većini to komplikovano, možda i ne znaju da imaju to pravo, ali očigledno, sve veći broj ih to koristi“, istakao je Gavrilović.

Upotreba mobilnih usluga i struktura tržišta

Prema podacima RATEL-a, najveći broj aktivnih korisnika u prvom kvartalu imao je Telekom Srbija sa 41,5 odsto, Jetel sa 32,3 odsto i A1 sa 26,2 odsto tržišta. Ukupno je registrovano 5,4 miliona postpejd i 2,4 miliona pripejd korisnika. Istovremeno, smanjen je odlazni saobraćaj sa 5,49 na 5,23 milijarde minuta, dok je broj poslatih SMS poruka pao sa 1,02 milijarde na 940 miliona. S druge strane, mobilni internet beleži snažan rast – u prva tri meseca 2026. godine preneto je 473,5 miliona gigabajta podataka, što je za gotovo 40 odsto više nego u drugom tromesečju 2025. godine. Ovi podaci potvrđuju da mobilni telefoni sve više služe za pristup internetu, a ne samo za razgovore.

Pročitaj još

Domaće

Majkrosoft povećao prihode na 90 milijardi dolara, Azur rastao 43 odsto

Američka tehnološka kompanija ostvarila neto dobit od 35,77 milijardi dolara, zahvaljujući investicijama u veštačku inteligenciju i klaud

Objavljeno pre

,

Objavio:

Majkrosoft povećao prihode na 90 milijardi dolara, Azur rastao 43 odsto – Microsoft Azure cloud

Američka tehnološka kompanija ostvarila neto dobit od 35,77 milijardi dolara, zahvaljujući investicijama u veštačku inteligenciju i klaud

Majkrosoft, američka tehnološka kompanija, objavio je finansijske rezultate za četvrti fiskalni kvartal, prema kojima su prihodi porasli za 18 odsto međugodišnje i dostigli 90,01 milijardu dolara. Neto dobit u kvartalu do 30. juna iznosila je 35,77 milijardi dolara, dok je zarada po akciji (EPS) porasla na 4,81 dolar. Akcije kompanije skočile su oko osam odsto u produženom trgovanju, što odražava snažno poverenje investitora u poslovanje vezano za veštačku inteligenciju i klaud usluge.

Prihodi od Azura i AI segmenta podstakli rast

Najveći pokretač rasta u ovom kvartalu bio je segment Intelidžent klaud, u okviru kojeg posluje platforma Azur. Kvartalni prihod tog segmenta dostigao je 39,31 milijardu dolara, što je rast od 31,6 odsto na godišnjem nivou. Sam Azur zabeležio je ubrzanje rasta na 43 odsto, u poređenju sa 40 odsto u prethodnom kvartalu. Prema saopštenju kompanije, prihodi platforme Azur u fiskalnoj 2026. godini prvi put su premašili 100 milijardi dolara, uz godišnji rast od 41 odsto. Osim toga, Majkrosoft je prihodovao oko 3,2 milijarde dolara zahvaljujući rastu vrednosti investicije u kompaniju Antropik. Prilagođena zarada po akciji iznosila je 4,74 dolara, što je iznad prognoziranih 4,24 dolara.

Kapitalna ulaganja i implikacije za investitore

Kompanija je nastavila velika ulaganja u infrastrukturu. Kapitalni izdaci i finansijski lizing dostigli su 41 milijardu dolara u poslednjem kvartalu, što je rast od 69 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Kako je najavila finansijska direktorka Ejmi Hud, ukupna ulaganja nastaviće da rastu i u fiskalnoj 2027. godini zbog snažne potražnje za AI uslugama. Slobodni novčani tok iznosio je 19,64 milijarde dolara, što je za 23 odsto manje nego u istom tromesečju prošle godine. Prihod iz segmenta poslovnog softvera ojačan je razvojem AI alata, dok je prihod iz oblasti računara, Vindous licenci, uređaja i gejminga pao za 4,4 odsto i iznosio 12,85 milijardi dolara.

Veštačka inteligencija i klaud kao pokretači strategije

Rezultati pokazuju da Majkrosoft uspešno pretvara ulaganja u veštačku inteligenciju i klaud infrastrukturu u rast prihoda. Segment Azur posebno doprinosi ukupnom rezultatu, ali investitori i dalje prate da li će velika ulaganja u data centre i AI infrastrukturu doneti brzi povrat kapitala. Prema rečima menadžmenta, potreba za AI uslugama nastaviće da podstiče rast i u budućim kvartalima. Ovakvi trendovi ukazuju na to da Majkrosoft ostaje lider u digitalnoj transformaciji globalnog IT sektora.

Pročitaj još

U Trendu