Connect with us

Domaće

Baštenski sektor koristi avgustovsku setvu za bržu jesenju berbu povrća

Rotkvice, rukola i spanać omogućavaju proizvođačima brzu berbu već na jesen, uprkos izazovima visokih temperatura i suve zemlje

Objavljeno pre

,

Baštenski sektor koristi avgustovsku setvu za bržu jesenju berbu povrća – povrće koje brzo stiže za berbu Foto Izvor: Pixabay / barskefranck

Rotkvice, rukola i spanać omogućavaju proizvođačima brzu berbu već na jesen, uprkos izazovima visokih temperatura i suve zemlje

Baštenski sektor koristi avgustovsku setvu za bržu jesenju berbu povrća. Povrće koje brzo stiže za berbu, poput rotkvica i rukole, omogućava proizvođačima da popune prazne gredice nakon ranih kultura i tako ostvare dodatni prihod već početkom jeseni. Prema stručnim preporukama, avgust nije kraj sezone, već šansa za intenzivnije korišćenje zemljišta.

Pravilnim izborom kultura i adekvatnim održavanjem zemljišta, proizvođači mogu da ostvare povoljnu jesenju berbu. Ključni izazov kod setve povrća u avgustu su visoke temperature i suva zemlja. Zbog toga je preporučljivo sačekati nešto svežije dane i redovno zalivati gredice dok ne dođe do nicanja. Najveći potencijal imaju sorte koje brzo rastu, što je ekonomski isplativo jer omogućava više ciklusa berbe u jednoj sezoni.

Povrće koje brzo stiže za berbu u avgustu

Rotkvice spadaju u najbrže rastuće povrće, jer kod pojedinih sorti do berbe prolazi svega nekoliko nedelja. Rukola je takođe veoma pogodna za setvu u avgustu. Njeni mladi listovi mogu se brati više puta tokom jeseni. Tokom toplih dana zemljište treba održavati ravnomerno vlažnim, što je važno za stabilan prinos. U drugoj polovini avgusta preporučuje se setva spanaća, posebno kada noćne temperature počnu da padaju. Spanać bolje podnosi svežije vreme i donosi kvalitetan jesenji rod.

Matovilac je još jedna kultura koja dobro podnosi niže temperature i pogodna je za berbu u kasnu jesen. Zelena salata može se sejati na prazne gredice, ali je važno birati sorte namenjene jesenjem uzgoju. U periodima visokih temperatura seme salate slabije klija, pa treba birati svežije dane i zaštititi gredicu od sunca. Blitva je opcija za krajeve sa blažom jeseni, jer može da daje listove i nakon zahlađenja.

Ekonomika i preporuke za dužu jesenju berbu

Jednostavan trik za produžavanje sezone je sukcesivna setva. Umesto da se sve poseje istog dana, deo semena može se sejati u razmaku od desetak dana. Na taj način, povrće kao što su rotkvice, salata, rukola, spanać i matovilac neće dospeti za berbu u isto vreme, što omogućava ravnomerniji prihod tokom dužeg perioda. Ova strategija doprinosi boljoj ekonomskoj isplativosti baštenskih površina.

Zalivanje je ključan faktor za uspeh avgustovske setve. Gredicu treba dobro pripremiti i održavati umereno vlažnom dok seme ne proklija. Preporučuje se zalivanje ujutru ili predveče, a zemljište ne treba biti natopljeno već dovoljno vlažno za klijanje i rast. Pored toga, proizvodnja povrća tokom avgusta i jeseni pomaže racionalnijem korišćenju zemljišta i povećava ukupni godišnji prinos. Ovakav pristup može pozitivno uticati na profitabilnost malih i srednjih proizvođača povrća, posebno u uslovima kada su cene na tržištu povoljnije za sveže povrće van glavne sezone.

Na kraju, baštenski sektor pokazuje da avgust može biti period nove ekonomske šanse, a ne kraj proizvodne godine. Povrće koje brzo stiže za berbu u avgustu omogućava proizvođačima da ostvare dodatni prihod, iskoriste postojeće resurse i bolje odgovore na sezonske promene u potražnji.

Pročitaj još

Domaće

Srbijavoz investira u šest Vectron lokomotiva, stižu u junu i julu 2027.

Srbijavoz potpisao ugovor sa Simensom za nabavku novih lokomotiva, modernizacija železnice podiže kvalitet i otvara evropske linije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srbijavoz investira u šest Vectron lokomotiva, stižu u junu i julu 2027. – nabavka Vectron lokomotiva

Srbijavoz potpisao ugovor sa Simensom za nabavku novih lokomotiva, modernizacija železnice podiže kvalitet i otvara evropske linije

Srbijavoz je potpisao ugovor o nabavci šest novih Vectron višesistemskih električnih lokomotiva sa kompanijom Simens mobiliti Austrija iz Cerovca. Lokomotive će biti isporučene u junu i julu 2027. godine, što predstavlja značajan korak u modernizaciji železničkog saobraćaja u Srbiji. Nabavka lokomotiva Vectron omogućiće Srbijavozu da podigne nivo usluga i proširi ponudu prema međunarodnim destinacijama, saopšteno je nakon potpisivanja ugovora u Beogradu.

Detalji ugovora i planovi za modernizaciju železnice

Ugovor su potpisali Ljubiša Pejičić, v.d. direktora Srbijavoza, i Matijas Herman Koh, generalni direktor Simens mobiliti Austrija. Pejičić je istakao da trenutno Srbijavoz koristi lokomotive stare više od 40 godina, koje nisu dovoljno pouzdane za savremene zahteve putničkog saobraćaja. „Nabavkom novih lokomotiva, drastično ćemo podići kvalitet usluga, što će se pozitivno odraziti na broj putnika i omogućiti uvođenje novih destinacija,“ rekao je Pejičić. Lokomotive će pre svega biti korišćene na liniji do Budimpešte, dok se planira proširenje linija i prema Beču i drugim evropskim gradovima.

Izjave rukovodstva i značaj projekta za sektor

Matijas Herman Koh naglasio je da Simens mobiliti Austrija dugi niz godina sarađuje sa srpskim železnicama i da su proizvodni kapaciteti fabrike blizu Kragujevca. „Lokomotive će biti proizvedene u Minhenu, Alahu, i biće dopremljene u Srbiju. Važan deo ovog ugovora je i obezbeđivanje punog održavanja, što garantuje dostupnost i odlične performanse tokom celog životnog ciklusa lokomotiva,“ izjavio je Koh. Andreas Palfi, direktor Simens mobiliti Austrija, istakao je da je model Vectron najrazvijenija i najdokazanija platforma do sada. On je precizirao da je do sada proizvedeno više od 3.000 Vectron lokomotiva, od kojih je 2.000 već u funkciji širom Evrope.

Implikacije za tržište i železnički sektor

Ova investicija dolazi kao nastavak projekta modernizacije, nakon što je Srbijavoz već uveo nove vozove za potrebe specijalizovane izložbe Ekspo 2027. godine. Kao rezultat nabavke, očekuje se poboljšanje pouzdanosti i komfora za putnike, ali i jačanje konkurentnosti srpske železnice na regionalnom tržištu. Uvođenjem novih Vectron lokomotiva, Srbijavoz ima priliku da unapredi međunarodni saobraćaj i da se pozicionira kao deo evropske železničke mreže, što je važno i za privredu i za putnički sektor.

Pročitaj još

Domaće

Minimalna zarada u Srbiji raste na 600 evra, sindikati odbili predlog Vlade

Vlada predlaže povećanje minimalne plate za 9,2 odsto, sindikati traže 650 evra i veće pokriće potrošačke korpe

Objavljeno pre

,

Objavio:

Minimalna zarada u Srbiji raste na 600 evra, sindikati odbili predlog Vlade

Vlada predlaže povećanje minimalne plate za 9,2 odsto, sindikati traže 650 evra i veće pokriće potrošačke korpe

Vlada Srbije je predložila da minimalna zarada u Srbiji od 1. januara sledeće godine iznosi 600 evra. Ovaj predlog podrazumeva rast minimalne plate za 9,2 odsto sa 550 na 600 evra, što je centralni deo programa „Srbija 2027“. Prema rečima Siniše Malog, ministra finansija, minimalna zarada bi pokrivala 117 odsto minimalne potrošačke korpe. Ipak, sindikati nisu prihvatili predlog Vlade za povećanje minimalca, pa će konačnu odluku doneti Vlada.

Predsedavajuća Socijalno-ekonomskog saveta Srbije i predsednica UGS Nezavisnost Čedanka Andrić navela je da dogovor nije postignut. Predlog Vlade o minimalnoj ceni rada za 2027. jeste da se zarada po satu poveća sa 371 na 405 dinara. Poslodavci su podržali ovaj iznos, ali sindikati su ostali pri zahtevu za još većim povećanjem minimalne zarade. Minimalna zarada trenutno iznosi oko 65.000 dinara (550 evra), a predloženo povećanje podiglo bi je na 70.470 dinara (600 evra).

Povećanje minimalne zarade i pokrivenost potrošačke korpe

U poslednje dve godine nominalno povećanje minimalca iznosilo je 49,4 odsto, dok je realni rast, umanjen za inflaciju, bio 33,5 odsto. Ministar Mali istakao je da danas manje od 100.000 radnika prima minimalnu zaradu, što je značajan pad u odnosu na 500.000 pre desetak godina. Takođe, naveo je da je 2012. godine minimalna zarada pokrivala samo 62 odsto minimalne potrošačke korpe, dok sada predloženo povećanje dostiže 117 odsto pokrivenosti. Pored toga, Vlada predviđa i povećanje neoporezivog dela dohotka za 9,2 odsto, prateći rast minimalne zarade.

Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta prisustvovali su ministar finansija Siniša Mali, ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski i ministarka privrede Adrijana Mesarović, kao i predstavnici poslodavaca i sindikata. Vlada je najavila da će odluku o minimalnoj zaradi doneti na narednoj sednici, kako bi poslodavci i zaposleni imali vremena da se pripreme.

Pregovori sindikata i uticaj na tržište rada

Predlog Vlade za minimalnu zaradu od 600 evra podržali su poslodavci, dok su sindikati tražili iznos od 650 evra do kraja 2027. godine. Kako je objasnila Čedanka Andrić, dogovor nije postignut jer sindikati smatraju da predloženi iznos nije dovoljan za realne troškove života. Zakon o radu propisuje da, ukoliko nema saglasnosti na Socijalno-ekonomskom savetu, iznos minimalca utvrđuje Vlada.

Minimalna zarada u Srbiji bila je 15.700 dinara 2010. i 2011. godine, što pokazuje značajan rast u prethodnoj deceniji. Povećanje minimalne zarade utiče na kupovnu moć zaposlenih i na konkurentnost tržišta rada. U međuvremenu, Vlada će pratiti stanje na tržištu i, u skladu sa ekonomskom situacijom, doneti formalnu odluku o iznosu minimalca. Očekuje se da ova odluka ima uticaj na standard radnika i na celokupnu privredu.

Pročitaj još

Domaće

Meta suočena sa potencijalnom odštetom od 1,4 biliona dolara zbog platformi za decu

Američki tužioci traže zabranu algoritama Fejsbuka i Instagrama, Meta već platila 567 miliona dolara u Novom Meksiku

Objavljeno pre

,

Objavio:

Meta suočena sa potencijalnom odštetom od 1,4 biliona dolara zbog platformi za decu – Meta odšteta

Američki tužioci traže zabranu algoritama Fejsbuka i Instagrama, Meta već platila 567 miliona dolara u Novom Meksiku

Meta, američka tehnološka kompanija, suočava se sa velikim pravnim izazovom zbog optužbi da su platforme Fejsbuk i Instagram podstakle zavisničko ponašanje dece i tinejdžera. Suđenje je počelo u Kaliforniji, a tužbu vodi državni tužilac Rob Bonta uz podršku tužilaca iz 28 saveznih država. Oni tvrde da je Meta prekršila Zakon o zaštiti privatnosti dece na internetu (COPPA), kao i propise o zaštiti potrošača.

Potencijalna odšteta od 1,4 biliona dolara i zahtev za promenu poslovnog modela

Advokati Mete ranije su naveli da bi objedinjeni postupak mogao dovesti do odštete od čak 1,4 biliona dolara. S druge strane, advokati saveznih država procenjuju da je realniji iznos oko 200 milijardi dolara. Pre manje od dve nedelje, Meta je u Novom Meksiku izgubila sličan spor i naloženo joj je da plati gotovo milijardu dolara. Od toga, 567 miliona dolara biće uloženo u fond za mere zaštite, dok je 375 miliona dolara dosuđeno na osnovu odluke porote zbog kršenja zakona o nepoštenoj poslovnoj praksi.

Zahtjevi tužilaca: zabrana algoritama i brisanje podataka dece

Državni tužioci zahtevaju trajnu zabranu poslovnih praksi koje uključuju beskonačno skrolovanje, automatsku reprodukciju sadržaja, privremeni sadržaj, filtere za ulepšavanje i algoritme optimizovane za povećanje angažovanja korisnika na platformama Fejsbuk i Instagram. Kao rezultat, traži se i brisanje ličnih podataka dece mlađe od 13 godina, kao i algoritama i modela veštačke inteligencije razvijenih na osnovu tih podataka. U slučaju kršenja COPPA zakona, ovaj zahtev postaje obavezan.

Odbrana Mete i moguće posledice po industriju

Meta odbacuje sve optužbe i tvrdi da su zahtevi tužilaca neosnovani i finansijski nesrazmerni. Kompanija navodi da tužioci nisu dokazali da su građani tih saveznih država obmanuti, kao i da pokušavaju da kazne Metu za probleme koji pogađaju celu industriju društvenih mreža, poput provere uzrasta korisnika. Ukoliko sud donese presudu koja bi primorala Metu na promenu ključnih algoritama i funkcija Fejsbuka i Instagrama, to bi moglo značajno uticati na čitav poslovni model kompanije, ali i postaviti presedan za druge velike društvene mreže u Sjedinjenim Američkim Državama. Konačno, moguća presuda protiv Mete u Kaliforniji signalizuje širi trend pojačanog nadzora i regulacije tehnoloških kompanija, posebno u segmentu zaštite dece na internetu.

Pročitaj još

U Trendu