Connect with us

Domaće

Advokatske tarife u Srbiji dostižu 46 odsto mesečne plate građana

Troškovi sudskog postupka od 25.000 do 40.000 dinara predstavljaju 29–46% medijalne plate od 85.267 dinara

Published

on

pexels-photo-8112112

Troškovi sudskog postupka od 25.000 do 40.000 dinara predstavljaju 29–46% medijalne plate od 85.267 dinara

Za prosečnog građanina Srbije, pokretanje sudskog spora predstavlja ozbiljan finansijski rizik zbog visokih i netransparentnih advokatskih tarifa koje su neusklađene sa niskim primanjima. Advokatska komora Srbije propisuje minimalne cene po pravnim radnjama, zbog čega advokati ne mogu naplatiti manje od utvrđene tarife bez rizika disciplinske odgovornosti i gubitka prava na priznanje troškova u sudu.

Najniže cene iz Advokatske tarife za sastavljanje podneska i prisustvo na jednom ročištu iznose između 25.000 i 40.000 dinara. Ovaj iznos čini 29–46% medijalne mesečne plate u Srbiji, koja je za septembar 2025. godine iznosila 85.267 dinara (oko 730 evra), prema Republičkom zavodu za statistiku. Ukoliko postupak ima tri ročišta i više pisanih podnesaka, ukupan trošak često premašuje nekoliko mesečnih plata, ne računajući sudske takse koje iznose od 3.000 do 30.000 dinara, u zavisnosti od vrednosti predmeta, i troškove veštačenja koji variraju od 20.000 dinara za jednostavne slučajeve do preko 100.000 dinara za složenije.

U proseku, jedan pravni postupak može da košta koliko i cela mesečna plata građanina. Kako postupci često traju i do 18 meseci, prema izveštaju Svetske banke iz 2024. godine, ukupni izdaci mogu dostići vrednost dve ili više mesečnih zarada. Za domaćinstva koja žive od plate do plate, ovakvi troškovi mogu ugroziti finansijsku stabilnost.

Kada se uporedi sa zemljama Evropske unije, nominalne advokatske tarife u Srbiji jesu niže, ali predstavljaju znatno veći teret za građane zbog razlike u platama. U Nemačkoj i Holandiji, prosečna neto plata iznosi između 3.200 i 3.800 evra mesečno, dok trošak jednostavnog pravnog postupka iznosi 2.000 do 5.000 evra, što je 50–150% mesečne plate, ali građani retko plaćaju puni iznos zahvaljujući pravnom osiguranju koje pokriva 80–100% troškova. Godišnja premija za Rechtsschutzversicherung iznosi 150–400 evra (mesečno 12–35 evra), a građani plaćaju samo franšizu od 150–300 evra po sporu.

U Srbiji, gde je medijalna plata oko 730 evra, trošak sličnog spora od 500 do 800 evra (dva do tri ročišta) iznosi 70–110% mesečnih primanja. Svi sudski i advokatski troškovi u Srbiji snose građani iz sopstvenog budžeta, a povraćaj novca nakon dobijenog spora može potrajati mesecima ili godinama. Time finansijski teret na domaćinstva u Srbiji postaje 3–5 puta veći nego u razvijenim evropskim državama.

Ovakav sistem, koji ograničava konkurenciju kroz fiksirane minimalne cene, ostavlja građanima mali prostor za izbor i dodatno opterećuje njihove finansije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Državni sektor pretrpeo 19 odsto sajber napada u 2025. godini, industrija sledeća sa 17 odsto

Banke ispale iz top tri mete, dok napadi naprednih pretnji čine 33,3 odsto incidenata u državnim institucijama

Published

on

By

Banke ispale iz top tri mete, dok napadi naprednih pretnji čine 33,3 odsto incidenata u državnim institucijama

Prema najnovijem globalnom izveštaju kompanije Kaspersky Security Services „Anatomija sajber sveta“, državni sektor je tokom 2025. godine zabeležio udeo od 19 odsto u ukupnom broju incidenata visokog stepena ozbiljnosti, čime je drugu godinu zaredom ostao najčešća meta sajber napada. Industrijski sektor zauzeo je drugo mesto sa 17 odsto, dok je IT sektor registrovao 15 odsto, potisnuvši finansijski sektor iz prve tri najugroženije industrije.

Izveštaj otkriva da napadači sve češće ciljaju institucije sa velikom količinom podataka o građanima ili one sa ključnom ulogom u digitalnoj infrastrukturi, jer takvi sistemi predstavljaju višu vrednost u slučaju kompromitacije. „Sve su manje vidljive razlike među regionima kada govorimo o sajberpretnjama – ne postoji organizacija koja može da se smatra ’nezanimljivom’ ili ’previše zaštićenom’ da bi bila izvan dometa napada“, izjavio je Bojan Antović, menadžer prodaje u enterprajz segmentu za Zapadni Balkan kompanije Kaspersky.

Bankarski sektor, tradicionalno među najregulisanijima, ulaže najviše u bezbednost zahvaljujući strogim regulatornim zahtevima i višeslojnim sistemima detekcije i nadzora. S druge strane, državne institucije često imaju kompleksnije i heterogenije IT sisteme, što otežava implementaciju savremenih mera zaštite na svim nivoima. „Nije uvek reč o zaostajanju, već o različitim izazovima i prioritetima“, navodi Antović, dodajući da državne institucije ostaju atraktivna meta ne samo iz finansijskih razloga, već i političkih, strateških i obaveštajnih.

Analiza uzroka napada pokazuje da su napredne uporne pretnje (APT) činile 33,3 odsto incidenata u državnom sektoru u 2025. godini. Uz to, 18,9 odsto državnih organizacija bilo je izloženo napadima socijalnog inženjeringa, ukazujući na to da zaposleni i dalje predstavljaju ključnu ulaznu tačku za pretnje. U industrijskom sektoru, incidenti povezani sa APT čine 17,8 odsto, malver 14,9 odsto, a socijalni inženjering 13,9 odsto svih slučajeva. Zanimljivo, simulacije napada (red teaming) čine 22,8 odsto incidenata u industriji, što je najviši procenat među tri vodeće grane.

„Kombinacija razlika u nivou zaštite i visokog stepena motivacije napadača čini proaktivni pristup sajberbezbednosti ključnim. Kontinuirani monitoring i spremnost na incident response su od suštinskog značaja“, smatra stručnjak iz Kaspersky. Preporučuje se jačanje organizacione otpornosti, kao i mera poput kontrole pristupa i ograničavanja privilegija, posebno u velikim i decentralizovanim državnim sistemima.

IT sektor pokazuje drugačiji obrazac – sa 41 odsto incidenata koji se pripisuju APT napadima, što ukazuje na ciljane i sofisticirane pretnje u ovoj oblasti. Izveštaj zaključuje da su svi sektori izloženi sajber pretnjama, ali razlike u motivaciji i metodologiji napadača zahtevaju specifične i proaktivne bezbednosne strategije.

Pročitaj još

Domaće

EES uvodi stalne kontrole na granicama od 10. aprila, moguća zadržavanja

Evropska komisija primenjuje EES sistem 24 sata, registracija za 59 zemalja može usporiti prelazak

Published

on

By

Evropska komisija primenjuje EES sistem 24 sata, registracija za 59 zemalja može usporiti prelazak

Sistem elektronske kontrole ulaska i izlaska iz šengenskog prostora (EES) biće u potpunosti primenjen od 10. aprila, saopštili su iz Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA). Aleksandar Seničić, direktor YUTA, istakao je da Evropska komisija uvodi EES sistem kao stalnu kontrolu na svim ulaznim tačkama u Šengen, što može dovesti do pojačanih gužvi na graničnim prelazima, posebno prema Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji.

Iako je Evropska komisija ocenila EES kao efikasno rešenje, iskustvo sa šestomesečnom delimičnom primenom pokazuje da sistem usporava, a ne ubrzava prelazak granice. Novi sistem podrazumeva obaveznu registraciju putnika pri svakom ulasku i izlasku iz šengenskih država, dok se kompletni podaci – pasoš, otisci prstiju i fotografija – uzimaju samo tokom prve registracije.

Prema rečima Seničića, osnovni cilj EES-a je kontrola dužine boravka u šengenskoj zoni i sprečavanje zloupotreba. Od petka, sistem se primenjuje neprekidno, 24 sata, što može dovesti do većih zadržavanja nego ranije, iako se tokom praznika na granici sa Grčkom iz Severne Makedonije ne očekuju veće gužve jer sezona još nije počela.

Kod avio-saobraćaja, procedura se sprovodi putem samouslužnih terminala sa kamerama, gde putnici prolaze kroz digitalizovan proces. Međutim, moguće je zagušenje kada u isto vreme pristigne više letova, s obzirom da EES pokriva čak 59 zemalja.

Evropska komisija je, na inicijativu turistički razvijenih zemalja, omogućila državama članicama da privremeno odlože proceduru u vreme velikih gužvi na prelazima. “Putnicima koji putuju automobilom savetujemo da koriste manje frekventne prelaze, dok za autobuse očekujemo otvaranje više traka radi smanjenja čekanja”, naveo je Seničić.

Pročitaj još

Domaće

Štark udvostručio kapacitete na 7.000 tona lansiranjem Prima štapića sa puterom od bundeve

Nova linija omogućava proizvodnju 500 kilograma na sat, godišnji kapacitet premašuje 7.000 tona, izvoz u 20 država jača konkurentnost brenda

Published

on

By

Nova linija omogućava proizvodnju 500 kilograma na sat, godišnji kapacitet premašuje 7.000 tona, izvoz u 20 država jača konkurentnost brenda

Kompanija Štark predstavila je novi proizvod pod brendom Prima – štapiće sa puterom od semena bundeve, čime je u aprilu 2026. dodatno osnažila svoj portfolio u segmentu slanih grickalica. Zahvaljujući uvođenju modernizovane proizvodne linije, kapacitet Prima proizvodnje sada dostiže 500 kilograma na sat, dok ukupni godišnji kapacitet iznosi oko 7.000 tona, uključujući postojeće pogone. Ovim potezom, Prima je povećala dostupnost svojih proizvoda na tržištima 20 država, uz jačanje pozicije na policama u Austriji, Nemačkoj, Švedskoj i Švajcarskoj.

Nova linija omogućava godišnju proizvodnju preko 3.600 tona, a zajedno sa starom linijom, ukupni kapacitet Prima štapića iznosi oko 7.000 tona godišnje. Prima grickalice već su prisutne na policama evropskih trgovinskih lanaca, što omogućava dalji rast izvoza i jačanje brenda na međunarodnom tržištu. Modernizacija je obuhvatila i unapređenje pakovanja – nova ambalaža čuva svežinu i kvalitet proizvoda, dok shelf-ready kutije ispunjavaju logističke zahteve evropskih trgovaca.

Iz Štarka navode da je Prima prvi proizvod u portfoliju kompanije koji je kompletno izbacila palmino ulje zamenjujući ga repičinim uljem, u skladu sa ESG standardima i savremenim zahtevima potrošača. Prima proizvodi nose Vegan i Halal sertifikate, što potvrđuje usklađenost sa različitim potrebama i standardima internacionalnog tržišta.

Štark ističe da nastavlja sa razvojem i drugih brendova kao što su Bananica, koja se proizvodi od 1938. godine, i danas ostvaruje kapacitet do 840 komada u minuti zahvaljujući automatizaciji, kao i čokoladni i Smoki asortiman koji prate moderne standarde kroz inovacije i održiviji sastav.

Kompanija ovim investicijama i inovacijama potvrđuje strateški fokus na kvalitet, inovacije i održiv pristup, jačajući konkurentnost i šireći prisutnost na zahtevnim evropskim tržištima.

Pročitaj još

U Trendu