Connect with us

Fitnes

Jutarnji umor kod žena: šta utiče na osećaj iscrpljenosti nakon sna

Stručnjaci objašnjavaju zašto sanjanje nije glavni uzrok, već kvalitet i faza buđenja odlučuju kako ćemo se osećati ujutru

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Kampus production

Stručnjaci objašnjavaju zašto sanjanje nije glavni uzrok, već kvalitet i faza buđenja odlučuju kako ćemo se osećati ujutru

Brojne žene se svakodnevno suočavaju sa problemom umora odmah po buđenju, čak i kada su tokom noći spavale preporučenih osam sati. Iako je čest stav da su za ovaj osećaj iscrpljenosti odgovorni intenzivni i živi snovi, neurolozi tvrde da razlog leži u nečem drugom. Novo istraživanje pokazuje da je mnogo važnije iz koje faze sna se budimo, nego kakve snove sanjamo.

Prema rečima profesorke Ivane Marković, stručnjaka za spavanje, svi ljudi sanjaju svake noći, bez izuzetka. Ona naglašava: „San je prirodan deo svake noći, ali nije ključan razlog zbog kog se osećamo iscrpljeno nakon buđenja.” Najintenzivniji snovi javljaju se tokom REM faze, kada je mozak izuzetno aktivan, a posebno su angažovani centri za emocije.

REM faze postaju sve duže kako noć odmiče, pa mnogi stiču utisak da su snivali cele noći. Ovo ipak ne znači da su snovi opterećujući – zapravo, tokom REM faze telo miruje i sprečava fizičke reakcije na sadržaj snova. „Mozak tada radi skoro kao dok smo budni, ali mišići ostaju opušteni”, objašnjava Ivana Marković. Ako se probudite tokom ili neposredno po završetku REM faze, veća je verovatnoća da ćete se sećati snova, ali to ne znači da ste zbog njih iscrpljeni.

Zanimljivo je da žene koje lako pamte snove često imaju isprekidan san ili se bude više puta noću. Tako se dešava da pamte detalje snova, ali se ipak bude umorne. Profesor Marković ističe važnost kvaliteta sna: „Kvalitet sna je mnogo važniji od sadržaja snova.” Česta buđenja ili kasno odlazak na spavanje mogu biti pravi uzrok jutarnje iscrpljenosti.

Za bolji osećaj odmora, stručnjaci savetuju da uspostavite rutinu spavanja – izbegavajte tešku hranu i gledanje u ekran pred spavanje, a prostorija neka bude tamna i mirna. Prateći ove preporuke, moguće je poboljšati kvalitet sna i smanjiti osećaj jutarnjeg umora, bez obzira na to koliko su vaši snovi intenzivni.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Inspirativna priča: Anja Valente istrčala maraton kao majka četvoro dece

Sportski uspeh ćerke Dragana Stojkovića Piksija motiviše žene da pronađu vreme za sebe i fizičku aktivnost

Published

on

Sportski uspeh ćerke Dragana Stojkovića Piksija motiviše žene da pronađu vreme za sebe i fizičku aktivnost

Anja Valente, ćerka poznatog fudbalskog stručnjaka Dragana Stojkovića Piksija, prošlog vikenda je istrčala maraton u inostranstvu. Ovaj podvig izazvao je veliko interesovanje, jer je Anja, iako majka četvoro dece, pokazala izuzetnu fizičku spremu i inspirisala mnoge žene. Trka je održana u urbanom okruženju, a Anja je ponosno podelila utiske i fotografije sa događaja na svom Instagram profilu.

Već na startu je bilo jasno da je Anja u sjajnoj kondiciji. Ističe da je disciplina ključ njenog uspeha, naglašavajući kako uspeva da uskladi svakodnevne obaveze sa redovnim treninzima. Na objavljenim fotografijama vidi se njena vitka i zategnuta figura dok prolazi kroz cilj, a njeni pratioci su je obasuli čestitkama i rečima podrške.

Iako je majka tri ćerke i jednog sina i udata za bivšeg automobilistu Huga Valentea, Anja svakodnevno pokazuje da porodične obaveze nisu prepreka za sport ili lični razvoj. Njen primer dokazuje da se, uz dobru organizaciju i podršku porodice, svaka žena može posvetiti sebi i svojim ciljevima. Nakon trke, Anja je izjavila: “Nakon trke sam bila presrećna, ali i emotivna. Niko mi nije dao medalju, ali osećaj ponosa je neprocenjiv.” Ova iskrena poruka posebno je motivisala mlade mame, koje su joj u komentarima zahvalile na inspiraciji.

Mnogi smatraju da Anjina izdržljivost ima veze sa sportskom genetikom porodice Stojković, ali ona naglašava da talenat nije dovoljan bez truda. Posebno ističe koliko joj rekreativno trčanje pomaže da sačuva mentalno zdravlje i ostane motivisana u svakodnevnim izazovima. Anjin sportski uspeh postao je snažan podstrek ženama koje žele da uvedu više fizičke aktivnosti u svoj život, pokazavši da je uz volju, podršku i dobru organizaciju moguće ostvariti i najzahtevnije ciljeve, bez obzira na porodične obaveze.

Pročitaj još

Fitnes

Navike koje mogu smanjiti koncentraciju i pamćenje kod žena

Psihološkinja otkriva tri rutine koje remete mentalnu oštrinu i predlaže jednostavne promene za bolji fokus

Published

on

Psihološkinja otkriva tri rutine koje remete mentalnu oštrinu i predlaže jednostavne promene za bolji fokus

Iako je pristup informacijama danas lakši nego ikad, mnoge žene se žale na zaboravnost, pad pažnje i osećaj umora. Psihološkinja dr Ana Petrović objašnjava da problem nije samo u količini informacija, već i u načinu na koji ih svakodnevno konzumiramo.

Prva navika koja otežava koncentraciju je multitasking. Mnoge žene veruju da će biti efikasnije ako istovremeno rade više stvari, kao što su rad na računaru, praćenje poruka i gledanje serija. Međutim, dr Petrović ističe: „Naš mozak ne može obraditi više složenih zadataka odjednom. U stvari, on stalno prebacuje pažnju, što dodatno umara i smanjuje kapacitet za pamćenje.” Preporuka je da se svaka obaveza završava pojedinačno, jer to omogućava mozgu da efikasnije procesuira informacije i očuva energiju. Kratki, fokusirani periodi rada mogu značajno poboljšati koncentraciju.

Druga navika je pasivno konzumiranje sadržaja. Provođenje vremena na telefonu često dovodi do toga da se ne sećamo šta smo pročitali ili gledali. Aplikacije nude stalni niz novih informacija i navode nas na pasivno skrolovanje, što može oslabiti sposobnost kritičkog razmišljanja. Dr Petrović savetuje: „Odvojite minut posle čitanja teksta ili gledanja videa i zapitajte se – šta ja zaista mislim o ovome? Tako aktivirate mozak i pomažete mu da bolje obradi podatke.” Žene koje redovno primenjuju ovaj savet lakše pamte informacije i imaju veći osećaj kontrole nad vremenom provedenim na mrežama.

Treća navika je izbegavanje mentalnog napora. Brza dostupnost odgovora na internetu često nas navodi da ne pokušavamo sami da rešimo problem. Dr Petrović objašnjava: „Najveći benefit za mozak dolazi upravo iz procesa razmišljanja i traženja rešenja. Kada odmah tražimo gotove odgovore, uskraćujemo sebi priliku da razvijamo nove mentalne veze.” Preporučuje se da, pre nego što posegnemo za pretragom, pokušamo sami da dođemo do rešenja. Već nekoliko minuta samostalnog razmišljanja može pozitivno uticati na mentalne sposobnosti. Male promene u ovim navikama mogu imati veliki uticaj na očuvanje i razvoj inteligencije kod žena.

Pročitaj još

Fitnes

Trzanje levog oka: šta znači i kada treba posetiti lekara

Naučna objašnjenja i narodni običaji otkrivaju razloge zbog kojih dolazi do igranja kapka

Published

on

Naučna objašnjenja i narodni običaji otkrivaju razloge zbog kojih dolazi do igranja kapka

Mnoge žene su se makar jednom susrele sa iznenadnim trzanjem levog oka tokom svakodnevnih aktivnosti, poput rada na računaru ili vožnje. Ova pojava, poznata kao podrhtavanje ili trzanje kapka, često ne izaziva bol niti utiče na vid, ali ume da zabrine. Pitanje zašto se to dešava i da li treba da brinemo nameće se samo od sebe.

Stručnjaci iz oblasti medicine ovu pojavu nazivaju miokimija – reč je o blagom i kratkotrajnom grču mišića očnog kapka. U ređim slučajevima može biti reč o blefarospazmu. Najčešći uzroci uključuju premor, stres, manjak sna, preterani unos kofeina, produženo gledanje u ekran, suve oči ili deficit magnezijuma i vitamina B kompleksa. Zbog toga lekari savetuju više odmora, manje korišćenja digitalnih uređaja, redovno unošenje tečnosti i kvalitetan san.

Obično trzanje kapka prolazi samo nakon par dana, ali ako traje duže od dve nedelje, pojavi se otok, crvenilo, bol ili se trzanje proširi na ostale delove lica, preporučuje se odlazak kod oftalmologa. Ako primetite da se kapak sam zatvara i ne možete da ga kontrolišete, odmah se javite stručnjaku. Ipak, ozbiljnija neurološka stanja su veoma retka; najčešće je uzrok svakodnevni stres ili iscrpljenost.

Osim medicinskog pogleda, u narodnoj tradiciji postoji mnogo verovanja vezanih za igranje oka. Po srpskim običajima, podrhtavanje desnog oka donosi lepe vesti, dok levo često označava neprijatnosti ili brige. Neka tumačenja dodatno navode da gornji kapak levog oka može značiti rođenje muškog deteta, a donji upozorava na loše vesti. Međutim, ova shvatanja variraju u zavisnosti od kraja.

Bez obzira da li ste skloni verovanju u naučna objašnjenja ili narodne običaje, igranje levog oka uglavnom nije opasno. Dovoljno odmora, manje stresa i kvalitetan san mogu pomoći da se ova pojava izbegne. Ukoliko ipak primetite da problem traje duže, najbolje je da potražite savet lekara radi sigurnosti.

Pročitaj još

U Trendu