Connect with us

Svet

Izveštaj ukazuje na moguće smanjenje socijalnih davanja u SAD do 2032. godine

Analiza fiskalne politike pokazuje da bi korisnici socijalnog osiguranja mogli dobiti niže iznose, potvrđuju stručni izvori

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Mikhail nilov

Analiza fiskalne politike pokazuje da bi korisnici socijalnog osiguranja mogli dobiti niže iznose, potvrđuju stručni izvori

Milioni građana Sjedinjenih Američkih Država koji se oslanjaju na socijalno osiguranje mogli bi se suočiti sa smanjenjem mesečnih isplata u narednim godinama, prema analizi fiskalne politike objavljenoj 3. juna 2026. godine. Prema podacima Komiteta za odgovorni federalni budžet, ukoliko dođe do insolventnosti fonda za penzije do kraja 2032. godine, prosečno smanjenje bi moglo iznositi oko 500 dolara mesečno po korisniku.

Analiza navodi da bi to predstavljalo smanjenje od 24% u odnosu na sadašnji nivo prosečne isplate. Fond socijalnog osiguranja trenutno pokriva razliku između prihoda i obaveza, ali sa rastućim brojem korisnika i odlaskom velikog broja ljudi u penziju, fond se suočava sa povećanim pritiskom. U slučaju iscrpljivanja rezervi, beneficije bi bile automatski umanjene, osim ako ne dođe do intervencije Kongresa.

Prema izveštaju, procenat stanovništva pogođenog umanjenjem isplata u pojedinim američkim državama varira između 10% i 23%. Nijedna savezna država ne bi bila pošteđena potencijalnog smanjenja, navodi se u zaključku analize. Najveća moguća prosečna smanjenja isplata zabeležena su u državama kao što su Konektikat (556 dolara), Nju Hempšir (553 dolara), Nju Džerzi (554 dolara), kao i u Merilendu, Masačusetsu, Mičigenu, Minesoti, Delaveru, Juti i Vašingtonu, gde bi prosečni iznosi umanjenja premašivali 520 dolara.

U izveštaju se ističe da potencijalna insolventnost ne znači potpuni prestanak isplata korisnicima socijalnog osiguranja. Čak i u slučaju iscrpljivanja fonda, program bi nastavio da isplaćuje određeni procenat iz prikupljenih poreza na plate, što bi omogućilo nastavak isplata, ali u smanjenom obimu.

Ova analiza objavljena je neposredno pre objavljivanja godišnjeg izveštaja upravnih lica Agencije za socijalno osiguranje, koji bi trebalo da pruži ažurirane procene o stanju fonda i mogućoj godini insolventnosti. Prethodni izveštaj iz 2025. godine ukazivao je na mogućnost iscrpljivanja fonda 2033. godine, nakon čega bi program mogao da isplati 77% sadašnje visine beneficija.

Prema navodima analize, trenutna situacija ukazuje na potrebu za daljim praćenjem i eventualnim merama zakonodavaca kako bi se održala stabilnost socijalnog osiguranja za sve korisnike širom SAD. Stručnjaci napominju da se procene mogu promeniti u zavisnosti od demografskih i ekonomskih faktora, te da će najnoviji zvanični izveštaj pružiti dodatne informacije o budućim izgledima fonda.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

UPOZORENJE VLADIMIRA PUTAINA: Ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio bi rat sa Rusijom

Ruski predsednik izjavio da Moskva ne preti evropskim zemljama i da su zapadne elite odgovorne za trenutnu situaciju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vladimir Putin upozorio da bi ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio rat sa Rusijom

Ruski predsednik izjavio da Moskva ne preti evropskim zemljama i da su zapadne elite odgovorne za trenutnu situaciju

Ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio bi direktan sukob sa Rusijom, izjavio je Vladimir Putin u svojoj najnovijoj izjavi. On je naglasio da Rusija ne želi rat sa Evropom, niti namerava da preti evropskim državama. Prema njegovim rečima, evropske elite šire strah među stanovništvom, predstavljajući Rusiju kao izmišljenu pretnju.

Putin: Ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio bi rat sa Rusijom

U osvrtu na trenutne političke tokove, Putin je istakao da bi ulazak evropskih trupa u Ukrajinu bila ozbiljna eskalacija. “Oni sada govore da razmišljaju o tome kako da uvedu trupe na teritoriju Ukrajine. To znači rat sa Rusijom”, izjavio je ruski predsednik. Takođe, dodao je da Rusija nema interesa za sukobe sa evropskim državama i da ne planira da ugrožava njihove interese.

Osim toga, Putin je izneo stav da zapadne elite, kako je opisao, plaše sopstveno stanovništvo navodnom ruskom pretnjom. On smatra da su sistemske greške koje su zapadne “globalističke elite” napravile u sferama politike, bezbednosti i ekonomije dovele do trenutne nestabilnosti u Evropi.

Uzroci sukoba i stav Rusije prema Evropi

Govoreći o ratu u Ukrajini, Putin je ponovio da je pokušaj Zapada da Ukrajinu uvede u NATO nakon promene vlasti u Kijevu 2014. godine bio osnovni uzrok sadašnjeg sukoba. Prema njegovim rečima, te greške su se tokom godina dodatno uvećavale, što je, kako navodi, dovelo do trenutne situacije.

Putin je naglasio: “U sferi bezbednosti je jasno o čemu je reč. To je pokušaj da se dotuče Ruska Federacija, najpre uz pomoć terorista na Kavkazu, separatista, zatim uz pomoć drugih instrumenata, a sada uz pomoć neonacističkog režima u Ukrajini. To se ne prekida.”

Ipak, on je još jednom istakao da Rusija ne želi rat sa evropskim državama i da nije pretnja za njihove interese. Ruski predsednik smatra da je aktuelna klima nepoverenja posledica odluka donetih na Zapadu, a ne zbog ruskih postupaka.

Odjek izjave i razvoj situacije

Putinove izjave dolaze u trenutku kada se u Evropi vode intenzivne rasprave o mogućem angažovanju evropskih trupa u Ukrajini. Ipak, prema njegovim rečima, takav potez značio bi direktan vojni sukob sa Rusijom. On je pozvao evropske lidere da preispitaju svoje politike i izbegnu odluke koje mogu dovesti do još većih tenzija.

Konačno, Putin je ocenio da bi dalji razvoj situacije zavisio od odluka koje donesu evropske elite, te da Rusija ostaje pri stavu da nije pretnja za Evropu. Sve izjave ruskog predsednika usmerene su na upozorenje protiv eskalacije i potrebu za oprezom u donošenju političkih odluka vezanih za Ukrajinu.

Pročitaj još

Svet

Sećanje na heroje leta 93: Dvadeset pet godina od tragičnog 11. septembra

Gordon Felt ističe važnost učenja o hrabrosti putnika leta 93 koji su se suprotstavili teroristima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sećanje na heroje leta 93: Dvadeset pet godina od tragičnog 11. septembra – sećanje na Flight 93

Gordon Felt ističe važnost učenja o hrabrosti putnika leta 93 koji su se suprotstavili teroristima.

Godišnjica tragičnog događaja

Na Nacionalnom memorijalu leta 93 u Shanksvilleu, Pensilvanija, održana je ceremonija kojom se obeležava 25 godina od terorističkog napada 11. septembra. Više od 300,000 ljudi godišnje poseti ovo mesto kako bi odali počast i saznali više o događajima tog dana.

Poruka porodica žrtava

Gordon Felt, koji je izgubio brata Edwarda na letu 93, prisustvovao je ceremoniji. “Značajno je što ljudi izdvoje vreme da dođu ovde i nauče o hrabrosti putnika i posade koji su se borili protiv terorista”, rekao je Felt. Njegova poruka naglašava važnost sećanja na one koji su se žrtvovali kako bi spasili druge.

Priča koja se pamti

Događaji vezani za let 93 ostaju važan deo američke istorije. Na osnovu telefonskih poziva sa leta, saznalo se da su putnici planirali da se suprotstavljaju otmičarima, što je ultimativno dovelo do toga da avion ne stigne do cilja terorista u Vašingtonu. “Dobri momci su pobedili tog dana”, zaključio je Felt.

Pročitaj još

Svet

Uhapšen osumnjičeni za smrt Tasie Fortune, žene pronađene obešene na drvetu u Misisipiju

Policija uhapsila Jarquesa Ratliffa, osumnjičenog za ubistvo Tasie Fortune, čije je telo pronađeno prošlog meseca.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Uhapšen osumnjičeni za smrt Tasie Fortune, žene pronađene obešene na drvetu u Misisipiju – hapšenje u Misisipiju

Policija uhapsila Jarquesa Ratliffa, osumnjičenog za ubistvo Tasie Fortune, čije je telo pronađeno prošlog meseca.

Detalji hapšenja

Mississippi policija je uhapsila Jarquesa Ratliffa, 51-godišnjaka, zbog sumnje da je umiješan u smrt Tasie Fortune, crnkinje čije je tijelo pronađeno obešeno o drvo. Na konferenciji za novinare, šefica policije RaShall Brackney objavila je da su izdani nalozi za pretragu i hapšenje nakon što je medicinski ispitivač utvrdio da je smrt Fortune bila ubistvo.

Istraga još uvek traje

Iako je Ratliff uhapšen, istraga se nastavlja. Policija je ispitala skoro 15 osoba i sakupila forenzičke dokaze. “Hapšenje gospodina Ratliffa predstavlja značajan korak, ali istraga još uvek traje”, rekla je Brackney. Dodala je da su moguća i dalja hapšenja.

Reakcija porodice

Christy Spivey, majka Tasie Fortune, izjavila je da nije poznavala čoveka koji je uhapšen, ali se zahvalila policiji na trudu. “Samo sam počela plakati i rekla im ‘hvala, hvala, hvala'”, rekla je Spivey. Ona i dalje traži odgovore i nada se da će dalja istraga rasvetliti motiv i okolnosti ovog tragičnog događaja.

Pročitaj još

U Trendu