Connect with us

Svet

Istraga o poreskim nepravilnostima u Southern Poverty Law Center bez podizanja optužnica

Advokati poreske uprave potvrdili legalnu strukturu programa informanata, istraga završena bez krivičnih prijava

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Rdne stock project

Advokati poreske uprave potvrdili legalnu strukturu programa informanata, istraga završena bez krivičnih prijava

Federalni istražitelji su tokom prethodnih godina sproveli istragu o programu plaćenih informanata civilne organizacije Southern Poverty Law Center (SPLC) zbog mogućih poreskih prekršaja, ali do podizanja optužnica nije došlo. Prema izvorima upoznatim sa slučajem, pravni tim poreske uprave Sjedinjenih Američkih Država (IRS) zaključio je da je sporni program informanata bio pravno utemeljen.

Istraga je, prema navodima izvora, bila usmerena na korišćenje posebnih bankovnih računa koje je bivši finansijski direktor SPLC-a otvorio radi isplate informanata u zamenu za podatke o aktivnostima ekstremističkih grupa. Cilj je bio da se utvrdi da li je organizacija na odgovarajući način prijavila te isplate poreskim organima, odnosno da li su postojali osnovi za krivičnu odgovornost u vezi sa poreskim prijavama.

Međutim, prema propisima Ministarstva finansija SAD, neprofitne organizacije registrovane kao 501(c)(3) nisu u obavezi da podnose poreske prijave za uplate informantima koji pružaju podatke relevantne za eventualne krivične istrage. Iz tog razloga, pravnici IRS-a su savetovali protiv pokretanja postupka na osnovu poreskih prekršaja, navode izvori upoznati sa postupkom.

Portparol kriminalističkog odeljenja IRS-a odbio je da komentariše ove navode. Takođe, portparol Ministarstva pravde SAD nije želeo da daje dodatne izjave izvan zvaničnih sudskih podnesaka povezanih sa slučajem.

Poreski aspekt istrage nije ranije bio objavljen u javnosti, a pokrenut je tokom prvog mandata bivšeg predsednika Donalda Trampa, kao deo šireg istraživanja koje je uključivalo i sumnje na moguće protivpravno prisvajanje sredstava od strane bivšeg finansijskog direktora SPLC-a. Ministarstvo pravde je u aprilu podiglo optužnicu protiv SPLC-a povezanu sa navodima o žičanoj i bankarskoj prevari u okviru informantskog programa, što je deo šireg krivičnog postupka.

Slučaj ostaje predmet pažnje zbog načina na koji neprofitne organizacije vode programe za prikupljanje informacija i saradnje sa vlastima, dok zvaničnici naglašavaju potrebu za jasnim poštovanjem propisa i transparentnosti u finansijskom poslovanju ovakvih organizacija.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Nemačka proteruje 150 ruskih diplomata zbog incidenta na aerodromu u Lajpcigu

Odluka Berlina sledi nakon procena kontraobaveštajnih službi o povezanosti ruskih diplomata sa sabotažom na ključnom logističkom čvorištu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nemačka proteruje 150 ruskih diplomata zbog incidenta na aerodromu u Lajpcigu – incident na aerodromu Lajpcig

Odluka Berlina sledi nakon procena kontraobaveštajnih službi o povezanosti ruskih diplomata sa sabotažom na ključnom logističkom čvorištu.

Nemačka je odlučila da protera 150 ruskih diplomata i članova njihovih porodica nakon incidenta koji se tretira kao diverzantska akcija na aerodromu Lajpcig. Prema saopštenju, ovaj korak predstavlja jedan od najvećih diplomatskih lomova između Nemačke i Rusije još od završetka Hladnog rata. Odluka Berlina doneta je neposredno pošto su nemačke kontraobaveštajne službe procenile da su određena lica sa diplomatskim statusom bila uključena u planiranje ili sprovođenje sabotaže na kritičnoj infrastrukturi.

Detalji incidenta na aerodromu Lajpcig i reakcija nemačkih vlasti

Incident na aerodromu Lajpcig, jednom od najvažnijih čvorišta za vazdušni teretni saobraćaj i logistiku u Nemačkoj, pokrenuo je niz bezbednosnih provera. Nemačke službe su, prema njihovim procenama, utvrdile povezanost pojedinih ruskih diplomata sa ovom diverzantskom akcijom. Zbog toga je Savezna vlada odlučila da primeni drastične mere i protera veliki deo ruskog diplomatsko-konzularnog osoblja.

Osim toga, zvanični izvori navode da je proterivanje usledilo nakon što su bezbednosne strukture procenile da bi dalji ostanak spornih lica mogao predstavljati rizik po nemačku infrastrukturu. Ova odluka označava prelazak sa defanzivne politike praćenja na aktivne mere presecanja obaveštajnih mreža koje, prema procenama, deluju pod diplomatskim pokrićem.

Sukcesivno urušavanje odnosa i diplomatske posledice

Sukob na diplomatskom nivou dolazi u trenutku kada su bilateralni i kulturni odnosi dve zemlje već narušeni. Moskva je prethodno zatvorila Generalni konzulat Nemačke u Sankt Peterburgu i obustavila rad svih centara Gete instituta na teritoriji Ruske Federacije. Ove aktivnosti dodatno su opteretile komunikaciju i saradnju između dve države.

Evropske bezbednosne strukture, kako je preneto, smatraju da Rusija sistematski širi spektar hibridnih operacija i sabotaža usmerenih na transportna i logistička čvorišta u Evropi. Incident na aerodromu Lajpcig potvrđuje ove procene i produbljuje jaz između Nemačke i Rusije.

Implicije za bezbednost i međunarodne odnose

Kao rezultat ovih dešavanja, nemačko-ruski odnosi dovedeni su na najniži nivo u savremenoj istoriji. Proterivanje ruskih diplomata iz Nemačke prati trend pojačanih tenzija i sve češćih hibridnih sukoba u Evropi. Prema saopštenju, odgovor Berlina signalizuje ozbiljnu zabrinutost zbog mogućnosti daljih sabotaža i širenja obaveštajnih aktivnosti na evropskoj teritoriji.

Iako su ranije mere imale pretežno defanzivni karakter, ovaj talas proterivanja pokazuje odlučnost nemačkih vlasti da aktivno sprečavaju i odgovore na svaku pretnju nacionalnoj bezbednosti. U međuvremenu, bilateralni odnosi ostaju pod pritiskom, dok se očekuju dalji potezi i reakcije sa obe strane.

Pročitaj još

Svet

Srbi među žrtvama napada na kule bliznakinje u Njujorku

Pre 25 godina dvojica državljana Srbije poginula su tokom napada na Svetski trgovinski centar, a njihova imena se i danas pamte.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srbi među žrtvama napada na kule bliznakinje u Njujorku – napad na kule bliznakinje u Njujorku

Pre 25 godina dvojica državljana Srbije poginula su tokom napada na Svetski trgovinski centar, a njihova imena se i danas pamte.

Danas se navršava 25 godina od napad na kule bliznakinje u Njujorku, jednog od najtežih terorističkih događaja u savremenoj istoriji. U ovom napadu, koji je izveden 11. septembra 2001. godine, poginulo je gotovo 3.000 ljudi, dok je više od 25.000 civila povređeno. Među žrtvama su se našli i dvojica državljana Srbije, a njihove priče i dalje izazivaju emocije širom sveta.

Napad na kule bliznakinje u Njujorku i posledice

Napad na kule bliznakinje u Njujorku pokrenula su dvojica pripadnika Al Kaide koji su oteli dva putnička aviona i udarili njima u zgrade Svetskog trgovinskog centra. Istovremeno, treći avion udario je u zgradu Pentagona u Vašingtonu, dok je četvrti avion pao u Pensilvaniji. Ovaj događaj šokirao je celu planetu i označio početak globalnog rata protiv terorizma.

Do tada je napad ovakvih razmera na američko tlo bio nezamisliv. Kao rezultat, Sjedinjene Američke Države su pokrenule vojnu intervenciju u Avganistanu sa ciljem svrgavanja talibanskog režima. Osama bin Laden, vođa Al Kaide, preuzeo je odgovornost za napade 2004. godine, navodeći kao motive podršku Izraelu i prisustvo američke vojske u Iraku i Saudijskoj Arabiji.

Državljani Srbije među žrtvama napad na kule bliznakinje u Njujorku

Prema objavljenim podacima, među žrtvama napad na kule bliznakinje u Njujorku bila su i dvojica Srba. Vladimir Tomašević rođen je 25. januara 1965. godine na Kosovu i Metohiji. Sa porodicom se kao dete preselio u SAD, gde je živeo i radio sve do kobnog dana. Takođe, Bojan Kostić je bio među onima koji su izgubili život u ovom napadu. Nakon eksplozije, Bojan je uspeo da kontaktira svoju verenicu, ali njegovo telo nikada nije pronađeno.

Ove dve priče predstavljaju tek deo tragedije koja je zadesila mnoge porodice širom sveta. Samo dvadeset ljudi, koji su se nalazili iznad mesta udara u kulama bliznakinjama, uspelo je da napusti zgrade pre nego što su se urušile. Brojne porodice, uključujući i one iz Srbije, i dalje oplakuju svoje najbliže svake godine na ovaj datum.

Globalni uticaj napada i sećanje na žrtve

Napad na kule bliznakinje u Njujorku ostavio je neizbrisiv trag na američko društvo i međunarodne odnose. Kao posledica, deset godina kasnije, Osama bin Laden je ubijen u Pakistanu nakon racije američkih snaga. Rat u Avganistanu je okončan povlačenjem američke vojske i povratkom talibanskog režima.

Iako je prošlo 25 godina od napad na kule bliznakinje u Njujorku, sećanje na žrtve i dalje živi. Svake godine, 11. septembra, porodice i prijatelji okupljaju se kako bi odali počast onima koji su izgubili život. Priče o Vladimiru Tomaševiću i Bojanu Kostiću svedoče o tome da napad nije pogodio samo Ameriku, već i ljude širom sveta.

Pročitaj još

Svet

Cene energenata na svetskom tržištu dosegle nove maksimume, nafta premašila 106 dolara

Cene sirove nafte tipa Brent i evropskog prirodnog gasa ponovo su u porastu, dok berzanski indeksi beleže pad.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cene energenata na svetskom tržištu dosegle nove maksimume, nafta premašila 106 dolara

Cene sirove nafte tipa Brent i evropskog prirodnog gasa ponovo su u porastu, dok berzanski indeksi beleže pad.

Na svetskom tržištu, cene energenata nastavljaju da rastu, a posebno je primetan novi skok kod sirove nafte tipa Brent. Prema poslednjim podacima, cena Brent nafte premašila je 106,04 dolara po barelu. Istovremeno, evropski prirodni gas ponovo se približio nivou od 80,51 evra po megavat-satu. Ovaj trend ukazuje na nastavak nestabilnosti na energetskom tržištu, što ima direktan uticaj na privredne tokove.

Cene energenata na svetskom tržištu i berzanski indeks

Cena američke WTI nafte (West Texas Intermediate) trenutno se kreće u rasponu od 101,09 dolara po barelu za fjučers ugovore. Pored toga, fjučersi evropskog prirodnog gasa na amsterdamskom TTF tržištu danas su zabeležili vrednosti između 80 i 82,59 evra za megavat-sat. Prema saopštenju, cena TTF fjučersa dostigla je 80 evra po megavat-satu.

Evropski berzanski indeksi zabeležili su pad, pri čemu je nemački DAX pao za 0,30 odsto. Ruski MOEX indeks zabeležio je pad od 0,11 odsto, dok je FTSE indeks iz Velike Britanije pao za 0,57 odsto. Američki indeksi takođe su zabeležili blagi pad tokom dana.

Valutna i robna kretanja povezana sa cenama energenata

Vrednost evra prema dolaru na valutnom tržištu trenutno iznosi 1,1639 dolara. Cena zlata na svetskim berzama iznosi 4.393,50 dolara za trojsku uncu, što predstavlja blagi dnevni pad od 0,30 odsto prema podacima za fjučerse. Cena pšenice na svetskim berzama iznosi 735,75 centi za bušel, uz dnevni pad od 0,74 odsto.

Ova kretanja na tržištu energenata mogu imati dalje implikacije na cenu proizvoda i usluga, kao i na privredu u celini. Zbog toga se tržišni akteri i analitičari fokusiraju na promene koje donose cene energenata na svetskom tržištu, prateći njihovu dinamiku i uticaj na globalna finansijska kretanja. Prema saopštenju, ovakva situacija može uticati i na domaće tržište, posebno u pogledu troškova energije i sirovina.

Pročitaj još

U Trendu