Connect with us

Domaće

Američki bogataši povećali broj zahteva za drugo državljanstvo za 183 odsto

Šest od 10 Amerikanaca sa godišnjom zaradom većom od 200.000 dolara razmatra preseljenje, troškovi života glavni razlog

Published

on

pexels-photo-32269241

Šest od 10 Amerikanaca sa godišnjom zaradom većom od 200.000 dolara razmatra preseljenje, troškovi života glavni razlog

Ultra-bogati građani Sjedinjenih Američkih Država sve češće traže dodatne boravišne dozvole i državljanstva drugih zemalja, sa ciljem zaštite od neizvesnosti i rizika, navode stručnjaci za investicionu migraciju. Prema podacima Latitude World, SAD su pretekle Kinu kao najveće tržište klijenata koji žele drugo ili treće državljanstvo, izjavio je Erik Mejdžor, izvršni direktor ove konsultantske firme.

Rezultati istraživanja Apex Capital Partners pokazuju da 61 odsto Amerikanaca sa godišnjom zaradom većom od 200.000 dolara razmišlja o preseljenju u inostranstvo u narednih pet godina. “Stopa rasta interesovanja Amerikanaca vrtoglavo raste”, rekao je Nuri Kac, predsednik Apex Capital Partnersa, napominjući da su stavovi ispitanika podeljeni – “50-50” između politički levo i desno orijentisanih.

Henli & Partners je objavio da je broj upita američkih državljana za alternativno prebivalište ili državljanstvo porastao za 183 odsto na godišnjem nivou u prvom kvartalu 2025. godine, nakon što je Donald Tramp izabran za drugi predsednički mandat. Istovremeno, Amerikanci sve više podnose zahteve za državljanstvo po osnovu porekla u Evropi i Kanadi. Mejdžor ističe da su Amerikanci od 2019. godine sa 4 na 74 odsto njegovih klijenata.

Po prvi put od Velike depresije, tokom 2025. godine više ljudi je napustilo SAD nego što se doselilo, navodi Volstrit žurnal. Administracija Donalda Trampa negativan migracioni saldo tumači kao rezultat restriktivnih viznih politika i povećanih deportacija, ali i rekordni broj američkih građana napušta zemlju. Mejdžor navodi: “Moji klijenti mi govore: ‘Želim kombinaciju. Želim dva državljanstva i zelenu kartu’.”

Prema istraživanju Apex Capital Partnersa, troškovi života su glavni razlog za razmišljanje o napuštanju SAD (68 odsto ispitanika), dok 54 odsto navodi političku klimu. Kac pojašnjava: “Ljudi na levici strahuju da bi Tramp mogao da se kandiduje za treći mandat… A ljudi na desnici se plaše nekoga poput Mamdanija koji bi mogao da počne nacionalizaciju – tako da su svi zabrinuti”.

Za klijente sa investicionom imovinom oko 100 miliona dolara, Novi Zeland je popularan izbor. Mejdžor navodi: “Ulazna tačka za zelenu kartu je pet miliona novozelandskih dolara – oko tri miliona američkih. I to je investicija, a ne donacija”. Novi Zeland je na osmom mestu globalnog indeksa programa rezidencije kompanije Henli & Partners, sa najvišim ocenama za reputaciju i kvalitet života, ali visoka cena ograničava broj zainteresovanih.

Interesovanje za Evropu je veliko, naročito za državljanstvo koje omogućava slobodno kretanje kroz 29 zemalja šengenske zone. Međutim, programi su postali stroži: grčka “zlatna viza” je na najatraktivnijim lokacijama podigla minimalni investicioni prag sa 250.000 na 800.000 evra, Španija je u aprilu 2025. ukinula svoj program, a Portugal je produžio period boravka za državljanstvo sa pet na 10 godina. Malta je promenila model državljanstva kroz investicije, sada tražeći izuzetne doprinose. Mejdžor navodi: “Verovatno ćemo ih ove godine uraditi 50”.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Google Gemini menadžer naručio 3.000 rukavica i potrošio budžet od 200.000 kruna

AI sistem u stokholmskom kafiću ugovorio trogodišnju struju i nabavio 6.000 salveta, što je izazvalo gubitak kontrole nad troškovima

Published

on

By

AI sistem u stokholmskom kafiću ugovorio trogodišnju struju i nabavio 6.000 salveta, što je izazvalo gubitak kontrole nad troškovima

Prvi evropski kafić kojim upravlja veštačka inteligencija, osnovan u Stokholmu i vođen Google sistemom Gemini, suočava se sa nizom operativnih i finansijskih poteškoća nakon više od mesec dana rada. „Digitalna menadžerka“ Mona donela je brojne nelogične odluke, uključujući naručivanje 3.000 pari rukavica i 6.000 salveta za kafić u kome radi samo jedan zaposleni, čime je brzo potrošen početni budžet od 200.000 švedskih kruna (oko 20.000 evra) koji je obezbedila startap kompanija Andon Labs iz San Franciska.

Sistem je pokazao ozbiljna ograničenja u upravljanju, naručujući jaja i paradajz-pire koji nisu na meniju, dok je hleb više puta zaboravljen, što je dovelo do privremenog povlačenja sendviča iz ponude. Mona je samostalno zaključila ugovor o električnoj energiji na tri godine, što je dodatno opteretilo finansije kafića. Osim problema sa nabavkom, veštačka inteligencija šalje poruke zaposlenima tokom noći i za vreme slobodnih dana, zanemarujući važnost ravnoteže između privatnog i poslovnog života, posebno značajnu u Švedskoj.

Iako AI sistemi poput ChatGPT-a mogu da odgovore na gotovo svako pitanje, eksperimenti u realnom poslovanju pokazuju da postoje brojna ograničenja kada je u pitanju upravljanje ljudima i resursima. Uprkos dosadašnjim greškama, kompanija Andon Labs planira da nastavi eksperiment, smatrajući ga važnim za testiranje buduće uloge veštačke inteligencije u poslovanju i etičkih pitanja koja se pojavljuju kada AI preuzima funkciju menadžera.

Pročitaj još

Domaće

Kineski brendovi povećali prodaju premijum automobila u Rusiji za 13 odsto, prodato 11.600 vozila

Voyah sa 1.700 prodatih vozila prednjači, premijum segment sada čini 10 odsto ruskog tržišta automobila

Published

on

By

Voyah sa 1.700 prodatih vozila prednjači, premijum segment sada čini 10 odsto ruskog tržišta automobila

Prodaja novih automobila premijum segmenta u Rusiji porasla je u aprilu za 13 odsto na godišnjem nivou, dostigavši 11.600 vozila, pokazali su podaci ruske analitičke agencije Avtostat. Premijum automobili sada zauzimaju oko 10 odsto ukupnog tržišta automobila u Rusiji, prenela je agencija TASS.

Kineski proizvođač Voyah bio je najprodavaniji premijum brend u aprilu, sa 1.700 isporučenih vozila. Na drugom mestu se nalazi BMW sa 1.500 prodatih automobila, dok je kineski Exeed ostvario prodaju od 1.430 vozila. U prvih pet najprodavanijih brendova ubrajaju se i kineski Tank, kao i Mercedes-Benz i Honqi.

Analitička agencija Avtostat ističe da ovi rezultati potvrđuju nastavak jačanja prisustva kineskih proizvođača na ruskom tržištu automobila, naročito nakon povlačenja ili smanjenja aktivnosti pojedinih zapadnih kompanija. Povećanje broja prodatih premijum vozila od strane kineskih brendova dodatno utiče na promenu strukture ovog segmenta u Rusiji.

Prema dostupnim podacima, tržišni udeo premijum segmenta trenutno je na nivou od oko 10 odsto, što odražava promene koje su usledile nakon što su se neki zapadni proizvođači povukli ili smanjili svoje prisustvo.

Dalji komentari ili planovi proizvođača nisu objavljeni u analizi Avtostata.

Pročitaj još

Domaće

Bombardier ostvario prihod od 9,5 milijardi dolara uz narudžbine od 17,5 milijardi

Srpske kompanije predstavile kapacitete u Torontu, oko 40 privrednika iz 30 firmi traži ulazak u globalni lanac dobavljača

Published

on

By

Srpske kompanije predstavile kapacitete u Torontu, oko 40 privrednika iz 30 firmi traži ulazak u globalni lanac dobavljača

Kompanija Bombardier, globalni lider u poslovnoj avijaciji, ostvarila je godišnji prihod veći od 9,5 milijardi dolara, dok knjiga narudžbina iznosi oko 17,5 milijardi dolara, pokazuju podaci objavljeni povodom posete srpske privredne delegacije Torontu. Oko 40 privrednika iz gotovo 30 srpskih kompanija predstavilo je svoje mogućnosti za saradnju na sastancima sa rukovodstvom Bombardiera i vodećeg kanadskog inovacionog centra ventureLAB, uoči Srpsko-kanadskog poslovnog foruma koji se održava danas.

Delegaciju iz Srbije, organizovanu uz podršku Privredne komore Srbije i Ambasade Republike Srbije u Kanadi, u fabrici Bombardiera dočekao je potpredsednik kompanije Grejam Keli, zajedno sa timovima za međunarodni razvoj, lanac snabdevanja i menadžment proizvodnje. Tokom sastanaka, domaće firme su predstavile kapacitete u preciznoj metalopreradi, CNC obradi, IT i inženjerskim softverskim rešenjima, održavanju i logistici, kao i proizvodnji kablovskih, elektronskih i kabinskih komponenti. Posebno je istaknuto da u Bombardieru rade i inženjerke iz Srbije, što potvrđuje stručnost domaćih kadrova u globalnoj avio-industriji.

Bombardier je trenutno u potpunosti fokusiran na poslovnu avijaciju sa programima Challenger i Global serije aviona i posluje na tržištima SAD, Evrope, Bliskog istoka i Azije. Prihodi kompanije premašuju 9,5 milijardi dolara, dok narudžbine dostižu 17,5 milijardi dolara, što Bombardier svrstava među ključne aktere u svetskoj avio-industriji.

Delegacija je tokom boravka u Torontu obišla i ventureLAB, jedan od vodećih kanadskih deep-tech akceleratora i inovacionih centara. Predstavljeni su programi podrške tehnološkim kompanijama, među kojima je i Hardware Catalyst Initiative, namenjen razvoju hardverskih i deep-tech startapa kroz laboratorije, mentorstvo i investicione mreže. Srpske firme su predstavile potencijale u IT i AI rešenjima, IoT i embedded sistemima, automotiv tehnologijama i istraživačko-razvojnim partnerstvima.

Srpsko-kanadski poslovni forum održava se danas u hotelu Ritz Carlton u Torontu, uz učešće predstavnika institucija i privrede obe zemlje. Na forumu će biti predstavljene investicione mogućnosti i projekat EXPO 2027 Beograd, a planirani su i B2B sastanci srpskih i kanadskih kompanija. Poseta privrednika iz Srbije organizovana je sa ciljem jačanja ekonomskih odnosa i povezivanja sa vodećim svetskim kompanijama iz oblasti visokih tehnologija i napredne industrije.

Srpska delegacija, koju čine predstavnici kompanija kao što su INMOLD GROUP, KONELEK, EATFRUIT, ADVANCED SECURITY TECHNOLOGIES, ALGOMETRIC, COMDATA, EMPINITY, ENIGMATRY, CTRL N, KHAOTICEN, EPAM SYSTEMS, SYMBIOTICA, SIGMA CRVENKA, SYNCHROTEK, W.D. Concord West, TEHNOMARKET, UNIMET, GELID, NIKKA SOLUTIONS, NTP NIŠ, BAKSON LTD, INSTITUT MIHAJLO PUPIN, Kolo Ventures, CodeIT, Mind Group, MD Solution i drugi, doputovala je u Kanadu direktnom linijom Er Srbije, uspostavljenom 23. maja, posle 34 godine.

Pročitaj još

U Trendu