Connect with us

Fitnes

Kako do vitke linije: plan šetnji za žene bez teretane

Jednostavan šestodnevni raspored šetnji koji podstiče mršavljenje i vraća energiju bez napornih treninga

Published

on

pexels-photo-18887340

Jednostavan šestodnevni raspored šetnji koji podstiče mršavljenje i vraća energiju bez napornih treninga

Sve više žena bira šetnju kao pristupačan i efikasan način za postizanje bolje linije i zdravlja, posebno zbog umora od restriktivnih dijeta i komplikovanih režima vežbanja. Prema stručnjacima, hodanje je svakodnevna aktivnost koja omogućava gubitak kilograma i održavanje kondicije, ne zahteva dodatne troškove niti posebnu opremu, a lako se uklapa u užurbane rasporede.

Optimalni plan za žene, kako navode stručnjaci, uključuje šest dana šetnji nedeljno sa promenljivim intenzitetom i trajanjem, dok je jedan dan rezervisan za odmor. Ovakav raspored omogućava telu da se postepeno prilagodi sagorevanju kalorija i razvije izdržljivost, a pritom se izbegava preterani zamor ili povrede. Nedeljni plan izgleda ovako:

– Nedelja: 60 minuta bržeg hoda
– Ponedeljak: dan odmora uz laganu šetnju i što manje sedenja
– Utorak: najmanje 30 minuta brzog hoda
– Sreda: najmanje 30 minuta brzog hoda
– Četvrtak: 60 minuta brzog hoda
– Petak: 30 minuta hodanja jačim tempom
– Subota: duža šetnja – prvih 30 minuta brzim tempom, zatim dodatnih 30 do 90 minuta laganijeg hoda

Tempo šetnje igra veliku ulogu – brzi hod znači da dišete intenzivnije, osećate ubrzan rad srca, ali ipak možete da razgovarate, makar otežano. Preporučeni puls tokom ovakve aktivnosti je 60–70% iznad uobičajenog, objašnjava dr Ana Petrović, specijalista sportske medicine: “Žene često potcene efikasnost hodanja, ali uz dosledan ritam i pravilan intenzitet, rezultati ne izostaju već nakon nekoliko nedelja.”

Ovim rasporedom prosečna osoba može sagoreti do 2.000 kalorija nedeljno, što je odličan temelj za gubitak kilograma, naročito u poređenju sa drugim aktivnostima. Preporučuje se zagrevanje na početku i smirivanje tela na kraju svake šetnje, dok istezanje pre i posle pomaže u smanjenju rizika od povreda.

Ukoliko osetite umor ili bolove tokom šetnji, stručnjaci savetuju da smanjite intenzitet ili pravite pauze, a početnicama se preporučuje da krenu sa kraćim šetnjama i postepeno ih produžavaju. Dr Petrović savetuje: “Telo mora da se prilagodi, zato slušajte sopstveni ritam i ne forsirajte se.”

Uravnotežena ishrana uz redovno hodanje i dovoljno vode ostaje ključna za postizanje željenih rezultata. Mnoge žene motivišu pedometri i aplikacije za brojanje koraka, jer olakšavaju praćenje napretka i održavanje kontinuiteta.

Uvođenje šetnje u svakodnevicu može značajno doprineti zdravlju i izgledu, bez stresa i velikih odricanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Nega kože posle 50: kako prilagoditi dnevnu rutinu tuširanja prema savetima dermatologa

Stručnjaci preporučuju ređe i blaže tuširanje u zrelijim godinama kako bi koža ostala zdrava i hidrirana

Published

on

Stručnjaci preporučuju ređe i blaže tuširanje u zrelijim godinama kako bi koža ostala zdrava i hidrirana

Kako godine prolaze, naša koža prirodno gubi sposobnost zadržavanja vlage i smanjuje se proizvodnja prirodnih ulja. Dermatolozi i lekari preventivne medicine iz Srbije naglašavaju koliko je važno da žene starije od 50 godina prilagode svoje navike kada je reč o svakodnevnoj higijeni. Prečesto korišćenje vruće vode i sapuna može dodatno isušiti kožu i izazvati njene iritacije.

Dr Marija Petrović, specijalista dermatologije, objašnjava: „Sa godinama, koža postaje tanja, suvlja i podložnija iritacijama. Preterano pranje vrućom vodom i agresivnim gelovima za tuširanje oštećuje prirodnu barijeru kože, povećava rizik od svraba, mikro-pukotina i infekcija.“

Zato stručnjaci savetuju da žene u zrelim godinama celokupno tuširanje praktikuju dva do tri puta nedeljno. U međuvremenu je dovoljno svakodnevno oprati lice, ruke, pazuhe, intimnu regiju i stopala blagom vodom i blagim sredstvima. Ukoliko nije reč o osobama koje se bave intenzivnim fizičkim aktivnostima ili su izložene visokoj temperaturi, češće tuširanje nije potrebno. Posebnu pažnju treba obratiti žene sa zdravstvenim tegobama ili inkontinencijom.

Dr Petrović dodaje: „Potrebno je zaboraviti na vrelu vodu, skratiti vreme tuširanja na najviše sedam minuta i izbegavati intenzivno sapunjanje celog tela. Dovoljno je blago oprati kritične tačke, a ostatak kože isprati čistom vodom.“ Nakon tuširanja važno je u roku od tri minuta, dok je koža još vlažna, naneti bogatu kremu ili mleko za telo kako bi se zadržala vlaga i sprečila dodatna suvoća.

Promene koje primetite na svojoj koži posle pedesete nisu razlog za brigu, već prilika da rutinu nege prilagodite novim potrebama. Umesto da težite potpunoj sterilnosti, važno je očuvati prirodnu zaštitnu barijeru kože. Ako sledite preporuke stručnjaka, vaša koža će i u zrelom dobu biti zdrava, hidrirana i otporna na iritacije i infekcije.

Pročitaj još

Fitnes

Hrana koja ublažava glavobolju: izbor za manje migrena

Pametan odabir namirnica bogatih magnezijumom i antioksidansima može doprineti smanjenju učestalosti glavobolja kod žena

Published

on

Pametan odabir namirnica bogatih magnezijumom i antioksidansima može doprineti smanjenju učestalosti glavobolja kod žena

Mnoge žene se često bore sa glavoboljama i migrenama, ali promene u svakodnevnoj ishrani mogu imati uticaja na ove neprijatne simptome. Dok neke namirnice mogu izazvati ili pogoršati bol, postoje i one koje stručnjaci preporučuju zbog bogatstva korisnih sastojaka. Pre svega, savetuje se povećan unos namirnica koje sadrže magnezijum, antioksidanse i protivupalna jedinjenja. Orašasti plodovi i semenke, poput badema, indijskog oraha, čia semenki i semenki bundeve, nisu samo zdrava užina već pomažu i u opuštanju mišića, smanjujući tako rizik od glavobolje. Nedostatak magnezijuma je često povezan sa tenzijskim i migrenskim glavoboljama. Đumbir se preporučuje zbog svojih snažnih antiinflamatornih svojstava i lako se može dodati u čaj, smuti ili supu. Mahunarke poput pasulja, sočiva i leblebija takođe su bogate proteinima i magnezijumom, a uz to pomažu u stabilizaciji nivoa šećera u krvi, što je važno za prevenciju bolova u glavi. Zeleno lisnato povrće, kao što su spanać, kelj i blitva, preporučuje se za svakodnevnu upotrebu zbog visokog sadržaja magnezijuma i antioksidanasa. Ove namirnice olakšavaju opuštanje krvnih sudova i pomažu telu da se bolje izbori sa stresom. Masna riba, među kojima su losos, tuna, sardina i skuša, bogata je omega-3 masnim kiselinama koje mogu smanjiti upale i doprineti olakšanju simptoma migrene. Voće je često prvi izbor za brzu pomoć kod glavobolje, a posebno banane zbog visokog sadržaja magnezijuma i energije. Bobičasto i citrusno voće je bogato vitaminom C i antioksidansima, što dodatno pomaže u smanjenju upala i pritiska u sinusima. Lubenica je izuzetno korisna za hidrataciju, posebno ako je glavobolja uzrokovana dehidracijom. Pečurke su dobar izvor vitamina B2 (riboflavina), koji može pomoći kod migrenskih tegoba zahvaljujući antioksidativnim svojstvima. Pravilnim izborom ovih namirnica, žene mogu poboljšati svoje zdravlje i smanjiti učestalost i jačinu glavobolja, dok izbalansirana ishrana i dovoljan unos vode ostaju osnov svake preporuke.

Pročitaj još

Fitnes

Večernje rutine koje poboljšavaju san i smanjuju nadutost

Jednostavne promene posle večere koje olakšavaju varenje i donose mirniji san, prema savetima nutricionista

Published

on

Jednostavne promene posle večere koje olakšavaju varenje i donose mirniji san, prema savetima nutricionista

Nutricionisti Loren Manaker i Karlin Remedios preporučuju tri jednostavne večernje navike koje mogu značajno unaprediti varenje i podstaći bolji san, posebno ženama koje se često suočavaju sa osećajem nadutosti i težine uveče. Ove rutine su lake za primenu svakog dana, bez obzira na životni stil ili godine.

Prva navika je kratka šetnja odmah nakon večere. “Blaga fizička aktivnost od deset do petnaest minuta, bilo na otvorenom ili u stanu, podstiče pražnjenje želuca i pomaže da se hrana brže preradi, što značajno smanjuje šanse za osećaj težine i nadutost”, objašnjava Loren Manaker. Ona upozorava da je važno izbegavati naporne treninge odmah nakon jela, jer oni mogu usporiti varenje. Ukoliko je napolju loše vreme ili ste umorni, dovoljne su i lagane aktivnosti poput obavljanja kućnih poslova.

Druga preporuka se odnosi na opuštanje i smanjenje stresa. S obzirom na to koliko su probava i nervni sistem povezani, stres može otežati varenje. Prema rečima Manaker, za pravilan rad stomaka važno je aktivirati parasimpatički nervni sistem, što se postiže relaksacijom, dubokim disanjem ili blagim istezanjem. Posebno savetuje duboko dijafragmalno disanje: “Sporo i kontrolisano disanje šalje telu signal da je bezbedno i omogućava mu da se fokusira na varenje hrane.”

Treća navika je uvođenje rutine pred spavanje, kao što su čitanje, topli tuš ili vođenje dnevnika. Ove aktivnosti pomažu telu da pređe u stanje ‘odmori se i vari’, što doprinosi ne samo boljem snu, već i zdravlju creva. Preporučuje se izbegavanje ekrana i jakog svetla u večernjim satima, jer oni mogu remetiti prirodni ritam tela i kvalitet sna.

Uvođenjem ovih večernjih navika, žene mogu jednostavno, bez dodatnih troškova, poboljšati svoje opšte zdravlje, raspoloženje, nivo energije u toku dana, ali i izgled kože. Lagana šetnja, tehnike disanja i umirujuće aktivnosti pred spavanje mogu postati mali, ali moćni saveznici u svakodnevnoj rutini.

Pročitaj još

U Trendu