Connect with us

Svet

Evropska unija menja pristup razvojnoj pomoći zbog globalnih bezbednosnih izazova

Visoka predstavnica Kaja Kallas najavila povezivanje humanitarne politike sa bezbednosnim interesima EU na Savetu za spoljne poslove

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Visoka predstavnica Kaja Kallas najavila povezivanje humanitarne politike sa bezbednosnim interesima EU na Savetu za spoljne poslove

Evropska unija je najavila značajnu promenu u svojoj razvojnoj i humanitarnoj politici, prelazeći sa pozicije tradicionalnog donatora na ulogu strateškog aktera koji svoje resurse koristi za ostvarivanje bezbednosnih i političkih ciljeva. Ova promena predstavljena je na Savetu za spoljne poslove, gde je visoka predstavnica Kaja Kallas istakla da EU više ne želi da bude isključivo „najveći svetski dobrotvor“, već da njeni humanitarni i razvojni alati budu direktno vezani za bezbednosne interese i odbrambena partnerstva Unije.

Prema izjavama zvaničnika, razvojna pomoć više nije izolovana aktivnost, već deo šire geopolitičke strategije. Kallas je naglasila da evropska podrška mora biti usklađena sa bezbednosnim potrebama partnera, ali i sa strateškim ciljevima same EU. Ovakav pristup označava kraj prakse u kojoj je Unija pružala podršku bez političkih uslova, čime se razvojna politika transformiše u koncept „pametne moći“.

Posebna pažnja posvećena je evropskoj inicijativi Global Gateway, za koju zvaničnici naglašavaju da mora postati preciznija u uslovima ograničenih resursa. Kallas je najavila uvođenje principa stroge uslovljenosti, prema kojem bi podrška EU bila usmerena samo prema partnerima koji ne podržavaju režime u Moskvi ili Teheranu. U suprotnom, kako je istaknuto, Brisel mora biti spreman da fleksibilno promeni svoj angažman. Evropska podrška se tako više ne daje bezuslovno, već postaje resurs koji zahteva politički reciprocitet i usklađenost sa bezbednosnim prioritetima Unije.

Ova promena dolazi u trenutku kada rat u Iranu utiče na globalne lance snabdevanja, izazivajući porast cena energije, inflaciju i krizu u snabdevanju đubrivom, što dodatno ugrožava najranjivije regione sveta. Brisel, prema zvaničnim izjavama, pojačava saradnju sa regionalnim partnerima, posebno sa zemljama Zaliva, u cilju ublažavanja ovih posledica, ali i jačanja uticaja Ujedinjenih nacija na kriznim tačkama.

Sve navedeno ukazuje na novu fazu u evropskoj spoljnoj politici, u kojoj pomoć najugroženijima ostaje prioritet, ali uz strogu povezanost sa interesima Evropske unije. Prema najavama visokih predstavnika, partneri koji očekuju evropsku podršku moraće da ispune nove uslove, a lojalnost i strateška usklađenost biće podjednako važni kao i razvojni projekti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Porodica iz Nebraske opisala evakuaciju tokom tornada koji je uništio njihov dom

Lokalne vlasti potvrdile razaranja u okrugu Hauard, meteorolozi upozoravaju na nove oluje u regionu

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile razaranja u okrugu Hauard, meteorolozi upozoravaju na nove oluje u regionu

Snažni olujni sistemi izazvali su tokom vikenda pojavu više tornada u centralnim delovima Sjedinjenih Američkih Država, oštetivši stambene objekte i infrastrukturu u nekoliko saveznih država. Prema izveštajima sa lica mesta, u okrugu Hauard u Nebraski, jedan tornado je potpuno uništio novoizgrađenu porodičnu kuću, od koje je netaknut ostao samo podrum. Porodica Parden, koja se u objekat uselila nedavno, sklonila se u podrum neposredno pre nego što je tornado pogodio njihovu kuću.

Christina Parden izjavila je da je oluju primetila posmatrajući oblake kroz kuhinjski prozor, nakon čega je vrlo brzo došlo do formiranja tornada. Njena ćerka Graci Boersen potvrdila je da su se sakrile u podrum, što je, prema njenim rečima, bila najintenzivnija situacija koju je doživela. Nakon prolaska tornada, na teren su izašli volonteri kako bi pomogli porodici da iz ruševina izvuče ono što je moguće spasiti.

Meteorološke službe izvestile su da je tokom vikenda prijavljeno najmanje 22 tornada u pet saveznih država, od Kansasa do Minesote. Upozorili su i na mogućnost novih oluja, s obzirom na nastavak nestabilnih vremenskih prilika.

Isti vremenski sistem prouzrokovao je i snažne vetrove na području Velikih ravnica, što je dovelo do brzog širenja požara u jugoistočnom delu Kolorada. Prema navodima lokalnih vlasti, požar pod nazivom Sharpe zahvatio je više od 16.000 hektara i izazvao evakuacije tokom nedelje. U severnim delovima Minesote, nekoliko požara je i dalje aktivno, a guverner je proglasio vanrednu situaciju zbog pogoršanja stanja na terenu.

Porodica Parden zahvalila je zajednici na pomoći u saniranju posledica oluje, dok su lokalne vlasti pozvale stanovništvo da ostane na oprezu zbog mogućih novih nepogoda. Meteorološke službe nastavljaju da prate situaciju i izdaju upozorenja za širi region.

Nadležni apeluju na građane da prate uputstva službi za vanredne situacije i preduzmu mere opreza prilikom najave novih oluja.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Kube tvrdi da zemlja ne predstavlja pretnju SAD-u nakon izveštaja o vojnim dronovima

Kubanske vlasti poručuju da nemaju agresivne namere prema bilo kojoj državi, dok traju navodi o vojnoj opremi

Published

on

By

Kubanske vlasti poručuju da nemaju agresivne namere prema bilo kojoj državi, dok traju navodi o vojnoj opremi

Predsednik Kube Migel Dijaz-Kanel izjavio je da Kuba ne predstavlja pretnju Sjedinjenim Američkim Državama, nakon izveštaja međunarodnih medija o navodnom prisustvu stotina vojnih dronova na ostrvu. Ova izjava usledila je posle navoda da kubanske vlasti razmatraju moguće planove usmerene ka američkim vojnim bazama u oblasti Gvantanama i potencijalno na Floridi.

Dijaz-Kanel nije direktno komentarisao informacije o vojnim dronovima, ali je kritikovao ono što je opisao kao „pretnje vojne agresije“ protiv Kube. U saopštenju objavljenom na društvenim mrežama, predsednik je istakao da Kuba ima „apsolutno i legitimno pravo na odbranu u slučaju vojnog napada“. Takođe je naveo da sama pretnja vojnom intervencijom već predstavlja ozbiljan međunarodni problem i upozorio da bi eventualna eskalacija imala posledice po regionalni mir i stabilnost.

Prema navodima međunarodnih medija, Kuba je navodno nabavila oko 300 vojnih dronova, koji su raspoređeni na više lokacija unutar zemlje. Detalji o vrsti opreme i njene namene nisu zvanično potvrđeni, a kubanske vlasti nisu izričito negirale postojanje ovakvih sredstava. Sa druge strane, predsednik Dijaz-Kanel je naglasio da Kuba „nema agresivne planove ili namere protiv bilo koje zemlje“, uključujući Sjedinjene Države, i da to znaju relevantne američke državne institucije.

U svom obraćanju, predsednik Kube je rekao: „Pretnje vojne agresije protiv Kube od strane svetske sile su dobro poznate. Sama pretnja već predstavlja međunarodni prekršaj. Ako bi se realizovala, dovela bi do nesagledivih posledica, uključujući destabilizaciju mira i bezbednosti u regionu. Kuba ne predstavlja pretnju i nikada nije imala agresivne planove prema bilo kojoj državi, uključujući Sjedinjene Države. Kubanska država ima apsolutno i legitimno pravo na odbranu, ali to se ne može koristiti kao izgovor za ratne poteze.”

Kubansko rukovodstvo je navelo i da ostrvo „već trpi višestruke pritiske i postupke“ od strane SAD, ali nije ulazilo u detalje o vojnoj opremi ili mogućim planovima. Američke vlasti zasad nisu zvanično komentarisale navode o postojanju vojnih dronova na Kubi.

Odnos između Kube i Sjedinjenih Država je decenijama opterećen političkim i ekonomskim nesuglasicama, a Gvantanamo, gde se nalazi američka vojna baza, često je tema bilateralnih napetosti. Iako su u prošlosti postojale epizode diplomatskih pokušaja približavanja, sumnje u pogledu vojnih kapaciteta ostaju predmet pažnje međunarodne zajednice.

Nezavisna verifikacija izveštaja o vojnoj opremi na Kubi i mogućim planovima nije dostupna. Zvanične institucije sa obe strane za sada samo putem izjava u javnosti komentarišu situaciju.

Pročitaj još

Svet

Žena iz Jekaterinburga pala u komu nakon proslave rođendana zbog retke bolesti

Lekari najpre sumnjali na alergijsku reakciju, ali je utvrđen zapušteni hipotireoidizam; pacijentkinja sada stabilno

Published

on

By

Lekari najpre sumnjali na alergijsku reakciju, ali je utvrđen zapušteni hipotireoidizam; pacijentkinja sada stabilno

Šezdesetdvogodišnja žena iz Jekaterinburga hitno je hospitalizovana nakon što joj je naglo pozlilo tokom proslave rođendana, saopšteno je iz lokalnih medicinskih izvora. Incident se dogodio ove godine, kada je žena počela da otiče i guši se, a ubrzo zatim izgubila svest pred okupljenima.

Rođaci su pretpostavili da je alergijska reakcija na cveće, s obzirom na veliki broj buketa koje je toga dana dobila. Po prijemu u bolnicu, lekari su dijagnostikovali anafilaktički šok i odmah započeli standardne procedure za otklanjanje otoka. Međutim, uprkos terapiji, stanje pacijentkinje se pogoršavalo, otoci su se povećavali do te mere da joj se nisu videli ni očni kapci, a potom je pala u komu.

Daljom analizom, medicinski tim je ustanovio da nije reč o alergiji, već o retkom i zapuštenom obliku hipotireoidizma, hormonske bolesti koja kod težih slučajeva izaziva snažne otoke slične alergijskim reakcijama. U oko 80% slučajeva, ovako zapuštena bolest može biti smrtonosna, navode izvori.

Nakon mesec dana intenzivnog lečenja, lekari su uspeli da stabilizuju zdravstveno stanje pacijentkinje, a svi otoci su povučeni. Pacijentkinja je otpuštena iz bolnice i oporavlja se, potvrđeno je u saopštenju zdravstvene ustanove.

Pročitaj još

U Trendu