Connect with us

Svet

Predsednik Rusije potpisao dekret o olakšanom dobijanju državljanstva za stanovnike Pridnjestrovlja

Novi akt omogućava bržu proceduru za ruske pasoše bez obaveze znanja jezika ili testiranja, saopšteno iz zvaničnih izvora

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Novi akt omogućava bržu proceduru za ruske pasoše bez obaveze znanja jezika ili testiranja, saopšteno iz zvaničnih izvora

Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se pojednostavljuje procedura za dobijanje ruskog državljanstva za stanovnike Pridnjestrovlja, regiona na istoku Moldavije pod ruskom kontrolom, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Novim aktom građani više nisu u obavezi da imaju prebivalište u Rusiji, polažu testove iz istorije i građanskog prava ili dokazuju poznavanje ruskog jezika.

Dekret je deo šire strategije Moskve poznate kao “pasportizacija”, kojom se omogućava stanovnicima regiona pod uticajem proruskih snaga da lakše dobiju ruska dokumenta. Proruske vlasti u Pridnjestrovlju, koje kontrolišu ovu teritoriju od devedesetih godina, ranije su tražile veću podršku od Moskve.

Prema rečima pravnice nevladine organizacije, cilj dekreta je da što veći broj stanovnika dobije ruske pasoše, čime se povećava uticaj Rusije u regionu. “Cilj novog dekreta jeste da se što veći broj ljudi pasošizira i da se na njih izvrši pritisak”, izjavila je Natalija Jurlova za jedan nezavisni izvor.

Slične mere Moskva je prethodno uvela i za stanovnike gruzijskih teritorija pod ruskom kontrolom – Abhazije i Južne Osetije, kao i na okupiranim teritorijama Ukrajine, gde je procedura za dobijanje državljanstva produžena na neodređeno vreme.

Prema navodima Centra nacionalnog otpora, ruske vlasti su takođe vršile pritisak na roditelje u okupiranom delu Hersonske oblasti, uslovljavajući dobijanje roditeljskih prava posedovanjem ruskog pasoša.

“Dekret predstavlja nastavak politike proširenja ruskog državljanstva na regionima pod njenom kontrolom”, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Sjedinjene Države najavljuju optužnicu protiv Raula Kastra zbog incidenta iz 1996. na Kubi

Američke vlasti pokreću postupak protiv bivšeg kubanskog lidera, dok kubanski zvaničnici ne popuštaju pod pritiscima

Published

on

By

Američke vlasti pokreću postupak protiv bivšeg kubanskog lidera, dok kubanski zvaničnici ne popuštaju pod pritiscima

Vlasti Sjedinjenih Američkih Država najavile su mogućnost podizanja optužnice protiv bivšeg predsednika Kube, Raula Kastra (94), u vezi sa obaranjem humanitarnih aviona iz 1996. godine. Ovaj potez izazvao je dodatne tenzije na Kubi, koja se trenutno suočava sa teškom ekonomskom krizom i ozbiljnom nestašicom goriva.

Podizanje optužnice predstavljalo bi novu fazu pritiska američke administracije na kubanske vlasti, koje Vašington opisuje kao korumpirane i nesposobne, uz zahtev za političkim promenama. Zvanična Kuba još nije direktno komentarisala mogućnost optužnice, ali je ministar spoljnih poslova Bruno Rodrigez na sastanku ministara spoljnih poslova zemalja BRICS-a izjavio da Kuba neće odustati od svog puta.

“Uprkos američkom embargu, sankcijama i pretnjama upotrebom sile, Kuba nastavlja putem suvereniteta i socijalističkog razvoja”, rekao je Rodrigez.

Prema izjavama stanovnika Havane, optužnica bi dodatno pogoršala pregovore između dve zemlje i produbila diplomatsku krizu. Sonja Tores (59), učiteljica iz Havane, ocenila je da bi krivično gonjenje Raula Kastra predstavljalo uvredu za kubanski ponos u trenutku velike krize: “Kubanci moraju stalno da idu napred. Ako pokušaju da sude Raulu, branićemo Kubu štapovima i kamenjem ako bude potrebno.”

Odnosi između Sjedinjenih Država i Kube napeti su još od 1959. godine, kada je nakon revolucije Fidel Kastro uspostavio savez sa Sovjetskim Savezom i nacionalizovao američke kompanije, što je dovelo do višedecenijskih tenzija. Administracija SAD je od januara pojačala pritisak na Kubu uvođenjem dodatnih sankcija i blokadom goriva, što je primoralo pojedine strane kompanije da napuste zemlju.

Istoričar Piter Kornbluh izjavio je da bi optužnica protiv Raula Kastra mogla da označi kraj diplomatskih pregovora između dve zemlje: “Ovo je ultimatum – ili uspeh ili kraj. Optužnica je stvorila privid pravnog osnova za eventualne daljnje poteze.”

Zvanične reakcije iz Kube, osim izjave ministra Rodrigeza, za sada nema, a američke vlasti nisu iznele detalje o daljim koracima u ovom slučaju.

Pročitaj još

Svet

Izrael i Liban produžili primirje za 45 dana nakon pregovora u Vašingtonu

Stejt department saopštio produženje prekida neprijateljstava, sledeći sastanak najavljen za početak juna

Published

on

By

Stejt department saopštio produženje prekida neprijateljstava, sledeći sastanak najavljen za početak juna

Izrael i Liban postigli su dogovor o produženju primirja za dodatnih 45 dana, nakon sastanaka održanih u Vašingtonu 23. i 24. maja, saopšteno je iz Stejt departmenta. Prekid neprijateljstava, koji je na snazi od 16. aprila, omogućiće nastavak diplomatskih napora između dve strane.

Portparol Stejt departmenta Tomi Pigot izjavio je da će produženje primirja omogućiti dalji napredak u pregovorima. Izraelska i libanska delegacija sastaće se ponovo 2. i 3. juna, a dosadašnji razgovori ocenjeni su kao veoma produktivni.

Ovo je treći krug pregovora otkako je Izrael pojačao vazdušne napade na Liban, nakon što je libanska militantna grupa Hezbolah 2. marta ispalila rakete na izraelsku teritoriju, tri dana posle sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Izrael je prošlog meseca proširio i kopnenu invaziju na jug Libana.

Rat u regionu traje od 16. aprila, kada je američki predsednik Donald Tramp proglasio primirje. Sukobi su, prema zvaničnim navodima, uglavnom ograničeni na jug Libana.

“Prekid neprijateljstava od 16. aprila biće produžen za 45 dana kako bi se omogućio dalji napredak”, izjavio je portparol Stejt departmenta Tomi Pigot.

Stejt department je ocenio da su pregovori u Vašingtonu doprineli smanjenju tenzija i najavio nastavak dijaloga početkom juna.

Pročitaj još

Svet

Kejt Midlton u prvoj zvaničnoj poseti Italiji odabrala plavo odelo

Princeza od Velsa boravi u Ređio Emiliji tokom istraživačke posete i privukla pažnju izborom boje

Published

on

By

Princeza od Velsa boravi u Ređio Emiliji tokom istraživačke posete i privukla pažnju izborom boje

Princeza od Velsa, Kejt Midlton (44), trenutno se nalazi u Italiji, gde je po prvi put u zvaničnoj poseti ovoj zemlji. Tokom boravka u gradu Ređio Emilija, princeza se upoznaje sa pristupom ranom obrazovanju, dok njen Centar za rano detinjstvo širi svoje aktivnosti na međunarodni nivo.

Kejt Midlton je na glavni gradski trg stigla u plavom odelu kanadsko-britanske dizajnerke Edeline Lee, uz belu bluzu, svetloplavu torbicu, bež cipele i biserni nakit. Iako je ostala dosledna svom prepoznatljivom stilu, izbor plave boje privukao je pažnju, jer je u prošlosti praktikovala nošenje boja zastave zemlje domaćina, što ovog puta nije bio slučaj.

Princeza je poznata po podršci lokalnim dizajnerima tokom službenih putovanja, pa se očekuje da će tokom boravka u Italiji nositi i odeću domaćih brendova. Kejt Midlton će u Italiji boraviti tokom dana, nastavljajući rad na temama ranog detinjstva. Ova poseta je njeno prvo međunarodno službeno putovanje nakon objavljene dijagnoze raka u martu 2024. i vesti o remisiji u januaru 2025.

Dolazak princeze izazvao je veliko interesovanje javnosti, a na trgu u Ređio Emiliji okupile su se hiljade građana. Prema izjavama lokalnih novinara, Kejt Midlton je dočekana sa velikim simpatijama i upoređena sa princezom Dajanom zbog svog angažmana u oblasti obrazovanja i porodičnih vrednosti.

Pročitaj još

U Trendu