Connect with us

Domaće

Strateške rezerve nafte u SAD pale za 8,6 miliona barela, ruska proizvodnja niža za 460.000 barela dnevno

Američke rezerve dostigle najniži nivo od oktobra 2024, ruski izvoz nafte povećan na 4,9 miliona barela dnevno

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / 12019

Američke rezerve dostigle najniži nivo od oktobra 2024, ruski izvoz nafte povećan na 4,9 miliona barela dnevno

Strateške rezerve nafte u Sjedinjenim Američkim Državama smanjene su za 8,6 miliona barela tokom prošle nedelje, što predstavlja najveći nedeljni pad zabeležen još od početka vođenja evidencije ranih 1980-ih, prema najnovijim federalnim podacima. Ovaj rekordni pad doveo je rezerve na najniži nivo od oktobra 2024. godine. Istovremeno, zbog zatvaranja Ormuskog moreuza i nestabilnosti na Bliskom istoku, američki energetski sektor nalazi se pod dodatnim pritiskom pred letnju sezonu, a analitičari upozoravaju na moguće poremećaje u snabdevanju.

Direktor energetskih fjučersa Bob Javger izjavio je: „Brzo praznimo rezervoare. U lošoj smo situaciji pred letnju sezonu. Rat bi mogao da se završi sutra, a nemamo dovoljno bezina da proširimo tržište. Nećemo se vratiti na benzin na cenu od 2,50 dolara po galonu bilo gde u SAD uskoro.”

U Rusiji, proizvodnja sirove nafte pala je za 460.000 barela dnevno u aprilu u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, na ukupno 8,8 miliona barela dnevno, saopštila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA). Nasuprot padu proizvodnje, izvoz sirove nafte iz Rusije povećan je za 250.000 barela dnevno od marta, dostigavši 4,9 miliona barela dnevno, usled poremećaja u snabdevanju izazvanih sukobima u Iranu.

IEA navodi i da je izvoz naftnih proizvoda iz Rusije u aprilu smanjen za 340.000 barela dnevno u odnosu na mart, na 2,2 miliona barela dnevno, što je najniži nivo u evidenciji agencije. Ukupan ruski izvoz se oporavio u drugoj polovini aprila, ali nije dostigao tronedeljni prosek pre napada na baltičke luke, koji je iznosio 7,7 miliona barela dnevno.

Oporavak izvoza pokrenut je povećanjem pomorskih isporuka preko Baltičkog mora za 190.000 barela dnevno u odnosu na mart i delimičnim nastavkom protoka naftovoda Družba ka Mađarskoj i Slovačkoj, sa 60.000 barela dnevno u poslednjoj nedelji aprila. Izvoz ruske nafte marke Ural u Egipat tokom aprila iznosio je prosečno 200.000 barela dnevno, sa vrhuncem od 380.000 barela dnevno u nedelji 20. aprila. Ukupan izvoz nafte Ural iznosio je 1,9 miliona barela dnevno, čime se Rusija približila nivoima pre rata u Ukrajini.

IEA je saopštila da su talasi napada dronovima iz Ukrajine na ruske naftne luke i rafinerije uticali na ratnu ekonomiju Moskve. Proizvodnja nafte u Rusiji dostigla je istorijski maksimum krajem 1980-ih, ali je nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine značajno pala. Oporavak je usledio tokom 2000-ih i 2010-ih, sa postsovjetskim vrhuncem 2019. godine, neposredno pre pandemije kovida 19.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

NIS pokriva gubitak od 12,2 milijarde dinara korišćenjem ranije dobiti

Akcionari odobrili pokriće gubitka za 2025. godinu iz neraspoređene dobiti od 300 milijardi dinara, ukupan iznos i dalje 287,8 milijardi dinara

Published

on

By

A BMW sports car parked at a Shell gas station at night, featuring bright lights and an urban setting.

Akcionari odobrili pokriće gubitka za 2025. godinu iz neraspoređene dobiti od 300 milijardi dinara, ukupan iznos i dalje 287,8 milijardi dinara

Naftna industrija Srbije (NIS), zajednička rusko-srpska kompanija sa sedištem u Novom Sadu, donela je odluku na 18. redovnoj sednici Skupštine akcionara da gubitak iz 2025. godine u iznosu od 12.233.405.000 dinara (104,2 miliona evra) pokrije iz ranijih godina neraspoređene dobiti evidentirane u bilansu stanja na dan 31. decembra 2025. godine. Ova odluka, objavljena na sajtu Beogradske berze, dolazi u trenutku kada je trgovanje akcijama kompanije privremeno suspendovano zbog američkih sankcija NIS-u.

Prema usvojenoj odluci, deo dobiti iz prethodnih godina, ukupno 300.115.050.000 dinara (oko 2,56 milijardi evra), biće iskorišćen za pokriće prošlogodišnjeg gubitka, dok će ukupan iznos neraspoređene dobiti nakon ove transakcije iznositi 287.881.645.000 dinara (2,45 milijardi evra). Ovi podaci potvrđuju stabilnu finansijsku poziciju kompanije uprkos izuzetno izazovnim tržišnim okolnostima.

NIS se nalazi pod pritiskom međunarodnih sankcija koje su Sjedinjene Američke Države uvele početkom oktobra 2025. godine, zbog većinskog ruskog vlasništva u kompaniji. Sankcije su najavljene još u januaru iste godine, a cilj im je bio da većinski udeo Gaspromnjefta bude prodat nekom zapadnom, tj. ne-ruskom entitetu. Poslovanje NIS-a od tada funkcioniše pod posebnim operativnim i pregovaračkim licencama koje izdaje američka Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC), što je značajno otežalo dugoročno planiranje i svakodnevne operacije.

Pored toga, kompanija se suočava sa stalnim rizicima u međunarodnom platnom prometu, što uključuje i nemogućnost korišćenja platnih kartica američkih izdavaoca (Visa, Mastercard, American Express) za kupovinu goriva na domaćem tržištu. Istovremeno, NIS je pod posebnim operativnim režimom, što dodatno komplikuje nabavku sirove nafte i snabdevanje tržišta, na kojem je do uvođenja sankcija pokrivala 80 odsto potreba za naftnim derivatima.

Odluka o pokriću gubitka iz ranije akumulirane dobiti pokazuje da kompanija koristi dostupne finansijske resurse za očuvanje stabilnosti i finansijske discipline, sa ciljem zaštite interesa akcionara i očuvanja operativne likvidnosti. Akcionari su jednoglasno podržali ovu meru, uz potvrdu da ukupna neraspoređena dobit i dalje ostaje značajna za buduće poslovne potrebe.

Iako su trenutni uslovi poslovanja izuzetno otežani, NIS zadržava visok nivo kapitala i likvidnosti. Kompanija nastavlja da radi pod strogim regulatornim okvirom, uz očuvanje ključnih funkcija na tržištu Srbije, dok se istovremeno traži rešenje za vlasničku strukturu u skladu sa zahtevima međunarodnih sankcija.

Pročitaj još

Domaće

Železnički sindikat Španije obustavio 320 vozova tokom štrajka zbog sporazuma iz novembra 2023.

Od 360 planiranih brzih i međugradskih vozova, 98 je obustavljeno, dok je saobraćaj teretnih linija smanjen za 222 voza

Published

on

By

Od 360 planiranih brzih i međugradskih vozova, 98 je obustavljeno, dok je saobraćaj teretnih linija smanjen za 222 voza

Železnički sindikat u Španiji organizovao je prvi od nekoliko planiranih 24-časovnih štrajkova, što je dovelo do otkazivanja oko 320 vozova širom zemlje. Štrajk je pokrenut zbog neispunjenih sporazuma iz novembra 2023. godine koji se odnose na socijalne garancije tokom restrukturiranja teretnog sektora Renfe Merkansijas, kao i zbog nezadovoljstva povodom korupcije i hroničnog nedostatka ulaganja u železnicu, što je, prema sindikatima, dovelo do nedavnih nesreća sa više desetina stradalih na pruzi.

Prema saopštenju, od ukupno 360 planiranih brzih i međugradskih vozova, 98 je obustavljeno, dok je od 642 teretna voza otkazano 222, prenela je agencija Efe. Saobraćaj je smanjen na minimalnih 75 odsto u Madridu, Asturiji, Kantabriji, Galiciji, Kastilji i Leonu, Sevilji, Kadizu, Malagi, Valensiji, Murciji i Saragosi, u skladu sa Uredbom o minimalnom radu.

Sindikati optužuju državnu kompaniju Renfe da nije ispoštovala dogovore o očuvanju radnih mesta tokom traženja strateškog partnera. Dodatno, radnici protestuju protiv eksternalizacije poslova poput tendera za održavanje lokomotiva i zatvaranja radionica, navodeći kao primer pogon u Miranda de Ebro.

Nakon železničkih nesreća početkom godine kod Kordobe i Barselone, sindikati upozoravaju da su mere štednje narušile bezbednost putnika i zaposlenih, zahtevajući bolji nadzor i održavanje železničke infrastrukture. Drugi celodnevni štrajk zakazan je za 15. jul.

Pročitaj još

Domaće

Hrvatski poljoprivrednici beleže gubitak od 30 do 40 evra po hektaru zbog niskih otkupnih cena

Otkupne cene u Hrvatskoj 30% niže od Pariskih berzi, gubici po hektaru i do 75 evra prema domaćim analizama

Published

on

By

Otkupne cene u Hrvatskoj 30% niže od Pariskih berzi, gubici po hektaru i do 75 evra prema domaćim analizama

Hrvatski poljoprivredni proizvođači beleže direktan gubitak između 30 i 40 evra po hektaru zbog niskih otkupnih cena žitarica, što je za 30% ispod cena na Pariskoj berzi, pokazuju podaci Fakulteta agrobiotehničkih nauka iz Osijeka. Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) ocenila je da su ovako niske cene žitarica dovele ratarstvo u alarmantnu situaciju, zbog čega su proizvođači na dnu Evropske unije po visini otkupnih cena.

U Srbiji je situacija još nepovoljnija, jer cena pšenice na novosadskoj berzi iznosi do 20 dinara po kilogramu, dok su troškovi proizvodnje procenjeni na oko 27 dinara, što proizvođačima donosi gubitke. Prema analizi Hrvatskog agronomskog društva, gubici poljoprivrednika u Hrvatskoj dostižu i do 75 evra po hektaru.

“Trenutna situacija u ratarstvu alarmantna je i zahteva sistemski i brz zaokret prema podizanju konkurentnosti i zaštiti domaće primarne proizvodnje”, navodi se u zajedničkoj izjavi učesnika sastanka proizvođača, otkupljivača i agrostručnjaka u Osijeku. HPK je izrazila snažno nezadovoljstvo aktuelnim otkupnim cenama i zatražila hitno donošenje dugoročnih mera od Ministarstva poljoprivrede, uključujući ulaganja u prerađivačke i skladišne kapacitete, kao i jačanje privredne diplomatije u otvaranju novih izvoznih tržišta.

“HPK će u roku od 30 dana izaći s celovitim paketom mera za revitalizaciju ratarske proizvodnje”, izjavio je predsednik HPK Željko Mihelić. Učesnici sastanka zaključili su da su jače udruživanje poljoprivrednika i nove investicije u preradu ključni za opstanak sektora.

Pročitaj još

U Trendu