Connect with us

Svet

Bank of America procenjuje odlaganje smanjenja kamatnih stopa zbog inflacije i globalnih tenzija

Prema analizi Bank of America, američke Federalne rezerve verovatno neće smanjiti kamatne stope pre druge polovine 2027. godine, zbog uporne inflacije i uticaja oružanih sukoba

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Matheus natan

Prema analizi Bank of America, američke Federalne rezerve verovatno neće smanjiti kamatne stope pre druge polovine 2027. godine, zbog uporne inflacije i uticaja oružanih sukoba

Bank of America objavila je predviđanje da američka Centralna banka (Federalne rezerve) najverovatnije neće smanjiti kamatne stope pre druge polovine 2027. godine. Ova procena zasniva se na trenutnoj ekonomskoj situaciji, uključujući stabilan rast zaposlenosti i kontinuiranu inflaciju, navodi se u izveštaju analitičara ove finansijske institucije.

Prethodne prognoze Bank of America Global Research ukazivale su na mogućnost dva smanjenja kamatnih stopa u 2026. godini, u septembru i oktobru. Te procene su se delimično oslanjale na očekivanja da bi potencijalni novi predsednik Federalnih rezervi, Kevin Warsh, mogao da zagovara ublažavanje monetarne politike. Međutim, promenjeni ekonomski uslovi doveli su do revizije ovog stava.

“Više ne očekujemo da će Federalne rezerve smanjiti kamatne stope ove godine”, navodi se u saopštenju ekonomista Bank of America, uz napomenu da više faktora, uključujući sukob u Iranu, uvođenje tarifa i razvoj veštačke inteligencije, otežavaju precizno prognoziranje budućih poteza Centralne banke.

Sličan stav zauzimaju i drugi tržišni analitičari. Alat FedWatch grupe CME, koji meri sentiment finansijskog tržišta, takođe ukazuje na manje od 50% verovatnoće smanjenja kamatnih stopa pre druge polovine 2027. godine.

Bank of America Global Research navodi nekoliko ključnih razloga zbog kojih bi odluka o smanjenju kamatnih stopa mogla biti odložena. Iako je potencijalni novi predsednik Federalnih rezervi Kevin Warsh izrazio otvorenost za smanjenje troškova zaduživanja, pojedini zvaničnici Federalnih rezervi ostaju oprezni prema ovom potezu. Predsednici filijala Federalnih rezervi u Čikagu i Sent Luisu, Austan Gulsbi i Alberto Musalem, nedavno su izneli zabrinutost da bi povećanje produktivnosti podstaknuto razvojem veštačke inteligencije moglo doprineti rastu potrošnje i dodatnom pritisku na ekonomiju.

Drugi važan faktor je inflacija, koja je prema poslednjim podacima na nivou od 3,3%, što je iznad cilja Federalnih rezervi od 2% na godišnjem nivou. Inflacija je porasla nakon početka sukoba u Iranu, pre svega zbog povećanja cena energenata. Iako niže kamatne stope mogu stimulisati ekonomski rast, postoji zabrinutost da bi prerano smanjenje moglo dodatno podstaći inflaciju.

Analitičari Bank of America u svom izveštaju navode da je “bazna inflacija i dalje visoka i u porastu”, te da je verovatnije da će do smanjenja kamatnih stopa doći tek u kasnijem periodu. Ekonomisti ističu da više globalnih i domaćih faktora, uključujući geopolitičke tenzije i tehnološke promene, otežavaju predviđanja o budućoj monetarnoj politici Sjedinjenih Američkih Država.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vlasti Nigera zvanično obavestile UN o povlačenju iz Međunarodnog krivičnog suda

Niger navodi gubitak poverenja u sud, odluka stupa na snagu u junu 2027. godine

Published

on

By

Niger navodi gubitak poverenja u sud, odluka stupa na snagu u junu 2027. godine

Vlasti Nigera saopštile su da će ova afrička država istupiti iz članstva Međunarodnog krivičnog suda, a zvanično obaveštenje upućeno je generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu 18. juna. Prema dokumentaciji Ujedinjenih nacija, procedura povlačenja stupa na snagu godinu dana nakon prijema obaveštenja, pa će Niger formalno prestati da bude član Suda u junu 2027. godine.

U obrazloženju ove odluke, vlasti Nigera ističu da je osnovni razlog gubitak poverenja u integritet institucije. “Odluka o istupanju doneta je zato što je ova institucija korišćena suprotno svojoj nameni i pretvorila se u instrument političkog delovanja, iako je nekada ulivala veliku nadu narodima koji teže miru i pravdi”, navodi se u zvaničnom dopisu upućenom UN.

Generalni sekretar UN primio je i prihvatio obaveštenje Nigera, potvrđujući da će procedura biti sprovedena u skladu sa odredbama Rimskog statuta. Niger je deo Konfederacije država Sahela, zajedno sa Burkinom Faso i Malijem, koje su u septembru 2025. godine zajednički najavile nameru da napuste Međunarodni krivični sud zbog težnje ka “potpunom učvršćivanju suvereniteta”.

Ranije su i druge države, poput Južne Afrike, Gambije i Mađarske, pokretale slične postupke, ali su na kraju povukle svoja obaveštenja i ostale članice Suda. Međunarodni krivični sud je osnovan na osnovu Rimskog statuta iz 1998. godine i predstavlja nezavisnu instituciju koja nije deo sistema Ujedinjenih nacija. Sud je nadležan samo za države koje su ratifikovale Statut, a među državama koje nisu članice nalaze se i Rusija, Sjedinjene Američke Države i Kina.

“Odluka Nigera odražava stav da institucija više ne može odgovoriti na očekivanja naroda koji teže pravdi”, navodi se u dopisu vlasti Nigera.

Pročitaj još

Svet

Turistkinja privedena nakon incidenta na ulici u Falirakiju na Rodosu

Policija istražuje slučaj, žena prevezena u psihijatrijsku ustanovu nakon što je gola izašla na ulicu

Published

on

By

Policija istražuje slučaj, žena prevezena u psihijatrijsku ustanovu nakon što je gola izašla na ulicu

Jedna ženska osoba, strani državljanin, privedena je danas u mestu Faliraki na ostrvu Rodos nakon što je gola izašla na ulicu i popela se na vozilo hitne pomoći, saopštili su policijski izvori. Incident se dogodio u toku dana, a osoblje hitne pomoći je odmah obavestilo nadležne službe.

Prema dostupnim informacijama, žena se najpre popela na vozilo hitne pomoći EKAB-a i legla na njegov krov. Nakon toga je ustala i skočila na kolovoz, zbog čega je osoblje hitne pomoći pozvalo policiju radi dalje intervencije.

Policija je brzo stigla na lice mesta i privela ženu, koja je potom prevezena u psihijatrijsku ustanovu radi daljeg medicinskog pregleda i zbrinjavanja. Iz policije je potvrđeno da u ovom incidentu nije bilo povređenih.

“Istraga o okolnostima događaja je u toku”, navedeno je u zvaničnoj izjavi policije. Za sada nisu saopšteni dodatni detalji o identitetu žene niti razlozima njenog ponašanja.

Pročitaj još

Svet

Alibaba podnela tužbu protiv Pentagona zbog svrstavanja na crnu listu

Kineska kompanija osporava odluku Ministarstva odbrane SAD, navodeći da nema dokaza o vojnim vezama

Published

on

By

Kineska kompanija osporava odluku Ministarstva odbrane SAD, navodeći da nema dokaza o vojnim vezama

Kineska tehnološka kompanija Alibaba podnela je tužbu protiv Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država pred saveznim sudom u San Hozeu, osporavajući odluku da bude uvrštena na listu firmi za koje se navodi da imaju veze sa kineskom vojskom. Kompanija je saopštila da je odluka Ministarstva odbrane „arbitrarna i proizvoljna“, navodeći da nema osnova u činjenicama niti u zakonu.

U tužbi podnetoj u utorak, Alibaba navodi da je svrstavanje na crnu listu zasnovano na pogrešnoj proceni i da kompanija nije povezana sa kineskim vojnim strukturama, niti je deo takozvane strategije „vojno-civilne fuzije“. Kompanija je istakla da je reč o javno kotiranoj firmi iz oblasti e-trgovine i cloud usluga, čiji su najveći akcionari američke finansijske institucije, među kojima su J.P.Morgan, Citigroup i BlackRock.

Pentagon je tokom ovog meseca objavio listu sa 80 kineskih kompanija i njihovih povezanih subjekata za koje navodi da su povezani sa kineskom vojskom. Na toj listi, pored Alibabe, nalaze se i druge velike kineske tehnološke firme kao što su Baidu i BYD. Odluka Ministarstva odbrane SAD znači da Pentagon od 30. juna ne može da sklapa nove ugovore sa navedenim kompanijama i njihovim podružnicama, kao i da je ograničena mogućnost angažovanja lobističkih firmi u Sjedinjenim Državama.

U zvaničnom saopštenju, portparol kompanije Alibaba izjavio je da „Alibaba nije kineska vojna kompanija niti deo vojne strategije, a odluka o uvrštavanju na listu nema uporište u činjenicama“. Baidu i BYD su ranije izneli slične tvrdnje, navodeći da ne postoje razlozi za njihovo uključivanje na listu. Ambasada Kine u SAD-u ocenila je da američke vlasti „proširuju koncept nacionalne bezbednosti i prave diskriminatorske liste protiv kineskih kompanija“.

Prema navodima iz tužbe, ograničenja koja su uvedena već imaju posledice, jer su, kako je navedeno, advokatske kancelarije koje su godinama zastupale Alibabu obavestile kompaniju da više ne mogu da je zastupaju. U tužbi se takođe navodi da ograničenja narušavaju prava garantovana Prvim amandmanom Ustava SAD.

Kao odgovor na američke poteze, Kina je početkom nedelje uvela izvozne kontrole za deset američkih kompanija koje su uključene u odbrambeni sektor i eksploataciju retkih zemalja. Ove mere predstavljaju nastavak tenzija u odnosima između SAD i Kine, koji su pokušali da stabilizuju odnose tokom nedavnog susreta predsednika SAD i Kine u Pekingu.

Odluka Pentagona i reakcije kineskih kompanija deo su šireg konteksta trgovinskih i tehnoloških sporova između dve zemlje, koji traju duži vremenski period. Nezavisna verifikacija tvrdnji iz tužbe nije bila dostupna u trenutku objavljivanja vesti.

Pročitaj još

U Trendu