Connect with us

Svet

Iran izvršio egzekuciju trojice muškaraca zbog učešća u protestima

Iranske vlasti potvrdile izvršenje smrtnih kazni, presude potvrđene od strane Vrhovnog suda, protesti u zemlji traju od decembra

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Sima ghaffarzadeh

Iranske vlasti potvrdile izvršenje smrtnih kazni, presude potvrđene od strane Vrhovnog suda, protesti u zemlji traju od decembra

Iranske vlasti saopštile su da su izvršile smrtne kazne nad trojicom muškaraca koji su proglašeni krivim za učešće u protestima protiv vlade u decembru i januaru. Prema informacijama objavljenim na zvaničnom portalu pravosuđa, presude su sprovedene nakon što je Vrhovni sud Irana potvrdio odluke nižih sudova.

Prema navodima iranskog pravosuđa, Mehdi Rassouli i Mohammad Reza Miri su osuđeni zbog, kako je navedeno, uloge u neredima u gradu Mašhad na severoistoku zemlje. U saopštenju se navodi da su obojica optuženi za upotrebu molotovljevih koktela i hladnog oružja, kao i za podsticanje drugih na nasilje i direktno učešće u incidentu koji je doveo do smrti jednog pripadnika snaga bezbednosti. Vlasti su dodatno navele da su pomenuti muškarci povezani sa izraelskom obaveštajnom službom, ali nezavisni izvori nisu mogli potvrditi ovu tvrdnju.

Treći osuđeni, Ebrahim Dolatabadi, proglašen je jednim od glavnih organizatora protesta u istom gradu. Prema informacijama iranskog pravosuđa, tokom tih događaja došlo je do sukoba u kojima su, kako se navodi, stradali i pripadnici bezbednosnih snaga. Egzekucija je izvršena nakon potvrde presude na najvišoj sudskoj instanci.

Talasi protesta u Iranu započeli su u decembru prošle godine, prvenstveno zbog povećanja životnih troškova, a kasnije su se proširili i na druge gradove. Prema navodima iranskih vlasti, protesti su u početku bili mirni, ali su kasnije, prema njihovim tvrdnjama, prerasli u nasilje pod uticajem inostranih faktora.

Prethodnog meseca, nekoliko organizacija za ljudska prava izvestilo je o slučaju Bita Hemmati, za koju se veruje da je prva žena osuđena na smrtnu kaznu u vezi sa ovim protestima, ali detalji nisu potvrđeni iz zvaničnih izvora.

Iranska vlada je saopštila da je tokom protesta, čiji je vrhunac bio u januaru, došlo do velikog broja žrtava i nasilnih incidenata, za koje odgovornost pripisuje “terorističkim aktima” i delovanju stranih država. Istovremeno, međunarodne organizacije i grupe za ljudska prava izražavaju zabrinutost zbog povećanja broja egzekucija u Iranu, navodeći da je ova zemlja među državama sa najviše izvršenih smrtnih kazni na svetu.

U odvojenom incidentu, iranske vlasti su prethodnog dana izvele egzekuciju muškarca osuđenog za ubistvo tokom protesta koji su se dešavali 2022-2023. godine, nakon smrti Mahse Amini. Prema međunarodnim izveštajima, ukupni broj egzekucija u zemlji i dalje izaziva pažnju svetske javnosti i organizacija za ljudska prava.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Rasprava o pravu na državljanstvo rođenjem u Sjedinjenim Američkim Državama

Predsednički dekret ograničava državljanstvo za decu imigranata, Vrhovni sud razmatra legalnost, stručnjaci analiziraju posledice

Published

on

By

Predsednički dekret ograničava državljanstvo za decu imigranata, Vrhovni sud razmatra legalnost, stručnjaci analiziraju posledice

U Sjedinjenim Američkim Državama aktuelna je rasprava o pravu na državljanstvo po rođenju, nakon što je početkom 2025. godine predsednik izdao izvršnu uredbu kojom se ograničava automatsko sticanje državljanstva za decu osoba koje se u zemlji nalaze bez dozvole ili privremeno. Prema podacima istraživačkog centra Pew, ova mera bi potencijalno mogla uticati na oko 250.000 dece godišnje. Trenutno, Vrhovni sud razmatra ustavnost ove izvršne uredbe.

Prema Četrnaestom amandmanu američkog Ustava, državljanstvo se dodeljuje svim osobama rođenim ili naturalizovanim na teritoriji Sjedinjenih Država. Izvršna uredba iz januara 2025. godine predviđa izmenu tog tumačenja, s posebnim fokusom na decu čiji roditelji nemaju stalni boravak ili se nalaze u Sjedinjenim Državama bez dozvole. Stručnjaci za ustavno pravo ističu da je pitanje državljanstva jedno od ključnih u američkoj istoriji i društvu.

U aktuelnoj emisiji, stručnjaci, među kojima je i profesorka prava sa Univerziteta Virdžinija Amanda Frost, analizirali su kako bi potencijalno ukidanje prava na državljanstvo po rođenju uticalo na imigrantske zajednice i društvo u celini. Frost je poznata po svom radu o istoriji i pravnoj praksi vezanoj za državljanstvo, uključujući i knjigu posvećenu oduzimanju državljanstva u američkoj istoriji. Takođe, emeritus profesor političkih nauka sa Univerziteta Pensilvanija, Rogers Smith, učestvovao je u diskusijama o dugoročnim posledicama eventualnih promena u pristupu državljanstvu.

Uredba je izazvala opsežne debate u javnosti i među pravnim stručnjacima. Dok zagovornici mere smatraju da je ona neophodna radi očuvanja zakonitosti imigracionog sistema, protivnici ukazuju na moguće negativne posledice po decu i porodice, kao i na pravne izazove vezane za tumačenje Četrnaestog amandmana. Vrhovni sud, koji je preuzeo slučaj, još uvek nije doneo konačnu odluku.

Diskusije o pitanju državljanstva po rođenju deo su šireg okvira rasprava o imigracionoj politici i identitetu u Sjedinjenim Državama. Očekuje se da će odluka Vrhovnog suda imati dugoročne posledice na pravni status stotina hiljada osoba i oblikovati buduće imigracione politike.

Pročitaj još

Svet

Sukob u Iranu doveo do nesuglasica između Trampa i Netanjahua

Američki predsednik izrazio nezadovoljstvo izraelskim napadom na Bejrut, dok su pregovori o primirju sa Iranom bili u završnoj fazi

Published

on

By

tramp

Američki predsednik izrazio nezadovoljstvo izraelskim napadom na Bejrut, dok su pregovori o primirju sa Iranom bili u završnoj fazi

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu suočili su se s nesuglasicama nakon što su izraelske vazdušne snage izvele napad na Bejrut, nekoliko sati pre dogovorenog potpisivanja primirja sa Iranom. Napad na libansku prestonicu, prema međunarodnim izveštajima, rezultirao je pogibijom najmanje tri osobe.

Tramp je na društvenim mrežama istakao da napad na Bejrut “nije trebalo da se dogodi, posebno na dan kada je veoma blizu postizanja mirovnog sporazuma sa Iranom”. Prema navodima izveštaja, telefonski razgovor između američkog predsednika i izraelskog premijera usledio je ubrzo nakon incidenta i bio je obeležen oštrim tonom.

Ovaj razvoj događaja usledio je u trenutku kada su Sjedinjene Države i Izrael, nakon više od tri i po meseca sukoba sa Iranom, pokušavali da postignu dogovor o produženju prekida vatre i otvaranju strateški važnog moreuza Ormuz. Prema Trampovoj ranijoj izjavi, zajednička vojna operacija protiv Irana trebalo je da traje najviše šest nedelja, dok su procene o dužini trajanja sukoba varirale.

Izraelski napad na Bejrut izazvao je zabrinutost u Beloj kući zbog mogućeg uticaja na tekuće pregovore sa Iranom. Tramp je, prema međunarodnim medijima, izrazio nezadovoljstvo zbog odluke izraelskih vlasti i postavio pitanje opravdanosti takvog poteza u trenutku kada su diplomatski napori bili u završnoj fazi.

Odnosi između Trampa i Netanjahua tokom sukoba sa Iranom bili su promenljivi, sa periodima intenzivne saradnje, ali i javno iskazanih neslaganja. Dok je američka administracija naglašavala potrebu za ograničenjem trajanja i intenziteta vojne kampanje, izraelsko rukovodstvo donosilo je odluke koje nisu uvek bile u skladu sa stavovima Vašingtona.

Sukob u Iranu traje više od tri meseca, uz povremene eskalacije u regionu i međunarodne pokušaje da se postigne trajnije rešenje. Prethodno najavljeni dogovor o produženju primirja i otvaranju moreuza Ormuz smatrao se ključnim korakom ka deeskalaciji, ali je incident u Bejrutu ukazao na složenost međusobnih odnosa među saveznicima.

Za sada nema zvaničnih informacija o daljim koracima u pregovorima niti o eventualnim dodatnim merama koje bi mogle biti preduzete nakon izraelskog napada. Međunarodna zajednica nastavlja da prati situaciju i apeluje na nastavak diplomatskih napora u cilju smanjenja tenzija u regionu.

Pročitaj još

Svet

Porodična finansijska strategija analitičara iz Kanzasa privukla pažnju bivšeg rukovodioca medijske kuće

Finansijski analitičar iz Kanzasa i bivši predsednik velike medijske kuće zajednički predstavljaju pristup dugoročnom ulaganju, potvrđeno kroz ličnu priču i objavljenu knjigu

Published

on

By

Finansijski analitičar iz Kanzasa i bivši predsednik velike medijske kuće zajednički predstavljaju pristup dugoročnom ulaganju, potvrđeno kroz ličnu priču i objavljenu knjigu

Finansijski analitičar iz Kanzasa, Metju Ankrum, razvio je ličnu strategiju upravljanja porodičnim finansijama s ciljem izgradnje generacijskog bogatstva za svoje tri ćerke. Ovaj pristup zasniva se na dugoročnim ulaganjima u kompanije za koje smatra da imaju potencijal značajnog rasta tokom decenija, što je potvrdio u intervjuu održanom u junu 2026. godine. Ankrum je objasnio da je inspiraciju pronašao proučavajući takozvane “100-baggers” kompanije, odnosno one čija je vrednost porasla stostruko tokom vremena. Ključ njegovog pristupa je strpljenje i oslanjanje na efekat složene kamate, uz skladištenje akcija u običnoj limenci za kafu, uz plan da se akcije ne diraju najmanje 30 godina.

Bivši predsednik jedne od vodećih medijskih kuća, Neeraj Khemlani, upoznao je Ankruma još 1999. godine i pratio razvoj ove finansijske strategije. Nakon što je čuo detalje o načinu ulaganja, odlučio je da zajedno sa Ankrumom predstavi ovu priču široj javnosti. Khemlani je naveo da ga je posebno zainteresovao realan proces donošenja investicionih odluka i dugoročna posvećenost strategiji. Rezultat njihovog zajedničkog rada je knjiga “The Coffee Can Investor”, u kojoj je predstavljena Ankrumova metoda ulaganja i lična porodična priča.

Khemlani je istakao da knjiga ne donosi samo lične finansijske savete, već i šire principe strpljenja i dugoročnog razmišljanja o finansijskoj stabilnosti porodice. Prema njegovim rečima, knjiga ima za cilj da podstakne čitaoce na razmišljanje o izgradnji finansijskog nasleđa i važnosti ranog planiranja kada je reč o porodičnim investicijama.

Ankrum je naglasio da ovakav pristup može biti primenljiv i na druge porodice koje žele da planiraju finansijsku budućnost za naredne generacije, uz napomenu da je disciplina i doslednost u ulaganju ključan faktor za ostvarenje dugoročnih ciljeva. S obzirom na interesovanje javnosti za porodične finansije i rastući značaj finansijske pismenosti, ova inicijativa je naišla na pozitivne reakcije i poslužiće kao primer za slične projekte u budućnosti.

Pročitaj još

U Trendu