Connect with us

Svet

Američki predsednik najavio mogućnost povlačenja trupa iz Nemačke zbog neslaganja oko Irana

Odnosi SAD i Nemačke pod pritiskom, dok zvaničnici razmenjuju kritike o vojnoj strategiji i ulozi NATO-a

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Odnosi SAD i Nemačke pod pritiskom, dok zvaničnici razmenjuju kritike o vojnoj strategiji i ulozi NATO-a

Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Nemačke nalaze se pod ozbiljnim pritiskom nakon što je američki predsednik Donald Tramp zapretio mogućim povlačenjem dela američkih trupa iz Nemačke, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Do eskalacije tenzija došlo je zbog neslaganja oko vojne operacije u Iranu, u kojoj Vašington učestvuje bez šire podrške NATO saveznika.

Tramp je putem svoje platforme potvrdio da administracija razmatra smanjenje broja američkih vojnika u Nemačkoj, gde je trenutno stacionirano više od 36.000 pripadnika američke vojske. On je ponovo izneo kritike na račun NATO-a, nazivajući alijansu “papirnim tigrom” i dovodeći u pitanje ulogu Sjedinjenih Država u savezu.

Neposredan povod za Trampovu reakciju bile su izjave nemačkog kancelara Fridriha Merca, koji je kritikovao američku administraciju zbog, kako je naveo, izostanka jasne strategije za okončanje sukoba u Iranu i ocenio da Iran “ponižava” Sjedinjene Države. Tramp je odgovorio ličnim napadom na kancelara, izjavivši da Merc podržava iransko nuklearno naoružanje i kritikovao ekonomsko stanje Nemačke.

Iako je Nemačka dozvolila korišćenje svojih vazdušnih baza za logističku podršku, Berlin je zabranio njihovo korišćenje za direktne vojne udare. Kancelar Merc je, uprkos oštrim izjavama iz Vašingtona, naglasio da ostaje posvećen transatlantskom partnerstvu i da je njegov lični odnos sa predsednikom SAD “i dalje dobar”.

Trampovi zahtevi za većim angažovanjem evropskih saveznika u obezbeđivanju Ormuskog prolaza i upućivanju ratnih brodova još uvek nisu naišli na konkretan odgovor Nemačke, što dodatno otežava diplomatsko rešavanje trenutne krize.

Svet

Odluka Vrhovnog suda SAD o mapiranju može uticati na redistriktovanje više država

Zvaničnici u Luizijani potvrdili obustavu primarnih izbora nakon presude, mogućnosti promena u drugim državama još neizvesne

Published

on

By

Zvaničnici u Luizijani potvrdili obustavu primarnih izbora nakon presude, mogućnosti promena u drugim državama još neizvesne

Sekretarijat za državnu upravu Luizijane saopštio je da su primarni izbori za Predstavnički dom, planirani za 16. maj, obustavljeni nakon što je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država poništio kongresnu mapu ove države. Ova odluka, doneta dan ranije, ima potencijalne posledice i za druge južne savezne države, jer prema tumačenju pravnih stručnjaka, slabi relevantne odredbe Zakona o glasačkim pravima koje se odnose na okruge s većinskim manjinskim stanovništvom.

Analize ukazuju na to da bi, u povoljnim političkim okolnostima za Republikansku stranku, više južnih država moglo pokušati da revidira izborne granice sa ciljem stvaranja dodatnih okruga pogodnih za republikanske kandidate na izborima 2026. godine. Procene sugerišu da bi, ukoliko bi bile sprovedene sve moguće promene i one izdržale pravne provere, moglo doći do povećanja broja okruga naklonjenih Republikanskoj stranci za jedan do devet. Očekuje se da će taj broj potencijalno rasti za ciklus izbora 2028. godine, u zavisnosti od daljih promena izbornih okruga usled presude Vrhovnog suda.

Međutim, prema aktuelnim izveštajima, postoje značajne prepreke za sprovođenje novih redistriktovanja pre izbora 2026. godine. Većina država je ili već održala primarne izbore, ili su oni zakazani u bliskoj budućnosti, dok su rokovi za kandidature u mnogim slučajevima već istekli. Pravne procedure i moguće žalbe dodatno komplikuju situaciju, a poslednje izmene izbornih mapa mogle bi biti osporene pozivanjem na takozvano “Prinsip Purcell”, kojim se federalnim sudovima preporučuje da ne donose promene izbornih pravila neposredno pred izbore.

Politički posmatrači ukazuju i na to da trenutna politička klima nije naročito povoljna za dodatne promene u korist Republikanske stranke, što se povezuje sa nezadovoljstvom birača ekonomsko-socijalnim pitanjima i nastavkom vojnog angažovanja SAD u sukobu sa Iranom. U takvim okolnostima, verovatnoća većih promena u broju okruga na narednim izborima ostaje ograničena.

Odluka Vrhovnog suda o mapiranju Luizijane smatra se značajnim pravnim presedanom koji bi mogao uticati na buduće procese redistriktovanja u različitim saveznim državama. Ipak, krajnji ishod i razmere promena zavisiće od specifičnih zakonskih, političkih i proceduralnih faktora u narednom periodu.

Pročitaj još

Svet

Sud u Njujorku čuva oproštajnu poruku Džefrija Epstajna pod ključem

Istraga o okolnostima smrti Džefrija Epstajna traje, ključni dokument i dalje nije javno dostupan

Published

on

By

Istraga o okolnostima smrti Džefrija Epstajna traje, ključni dokument i dalje nije javno dostupan

Oproštajna poruka koju je Džefri Epstajn navodno napisao u zatvoru na Menhetnu u julu 2019. godine čuva se u tajnosti u sudu u Njujorku, skoro sedam godina nakon njegove smrti, saopštili su nadležni izvori. Poruku je pronašao njegov tadašnji cimer, Nikolas Tartaljone, nekoliko nedelja pre nego što je Epstajn zvanično proglašen mrtvim.

Prema dostupnim informacijama, poruka je zapečaćena u okviru kaznenog postupka protiv Tartaljonea, zbog čega istražitelji koji su analizirali okolnosti Epstajnove smrti nisu imali uvid u njen sadržaj. Zvaničnici ističu da ministarstvo pravde i dalje nije imalo pristup ovom dokumentu, uprkos zakonskoj obavezi objavljivanja svih relevantnih spisa.

“Sprovedena je opsežna potraga za svim dokumentima u posedu institucije, uključujući one iz Uprave zatvora i Kancelarije glavnog inspektora”, navela je portparolka ministarstva pravde.

U dokumentima se navodi da su Tartaljoneovi advokati potvrdili autentičnost poruke, ali nije objašnjeno na koji način. U poruci je, prema Tartaljoneovim rečima, bilo navedeno da je “vreme za oproštaj” i da su istražitelji više puta proveravali Epstajna, ali nisu pronašli ništa sumnjivo.

Epstajn je u julu 2019. godine preživeo incident u kojem je pronađen bez svesti sa povredama na vratu, ali je nekoliko nedelja kasnije pronađen mrtav u svojoj ćeliji. Njegova smrt je zvanično okarakterisana kao samoubistvo, dok su propusti u bezbednosti u zatvoru izazvali brojne teorije u javnosti. Epstajn je tada tvrdio da nije imao problema sa cimerom i da se osećao bezbedno.

Tartaljone, bivši policajac koji služi četiri doživotne kazne za drugo krivično delo, negira bilo kakvu umešanost u pokušaj samoubistva ili nasilje prema Epstajnu. Poruku je, kako navodi, pronašao u grafičkom romanu u ćeliji i predao je svojim advokatima. Ovaj dokument nije pomenut u zvaničnim istragama, uključujući izveštaj Kancelarije glavnog inspektora iz 2023. godine.

Istraga o ključnim dokumentima i okolnostima smrti Džefrija Epstajna i dalje traje, a nadležni organi nisu saopštili kada bi sporna oproštajna poruka mogla biti javno objavljena.

Pročitaj još

Svet

SAD zvaničnici procenjuju da su troškovi rata u Iranu dvostruko viši od ranijih podataka

Prema izveštajima američkih zvaničnika, ukupni troškovi vojne operacije premašuju prethodne procene, sa razlikama u obračunu vojnih gubitaka

Published

on

By

Prema izveštajima američkih zvaničnika, ukupni troškovi vojne operacije premašuju prethodne procene, sa razlikama u obračunu vojnih gubitaka

Američki zvaničnici naveli su da su stvarni troškovi rata u Iranu bliži sumi od 50 milijardi dolara, što je znatno više od ranije procenjenih 25 milijardi dolara koje su javno iznete tokom svedočenja pred Kongresom. Ova informacija dolazi nakon što je zvaničnik Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država na svedočenju u sredu na Kapitol Hilu naveo da su izdaci za operaciju pod nazivom Epic Fury iznosili približno 25 milijardi dolara, ali da taj iznos ne uključuje troškove povezane sa oštećenom ili uništenom vojnom opremom, kao ni sa infrastrukturom i instalacijama vojske SAD.

Prema izjavama zvaničnika koji su upoznati sa internim procenama, a na koje se pozivaju međunarodni mediji, ukupni troškovi do sada iznose oko 50 milijardi dolara. Ova razlika objašnjava se pre svega potrebom za zamenom potrošenih i izgubljenih sredstava, pre svega municije i vojne opreme. Primer koji je istaknut u izveštaju jeste gubitak 24 MQ-9 Reaper bespilotne letelice, čija pojedinačna vrednost može premašiti 30 miliona dolara. Zvaničnici navode da su ovi gubici značajno uticali na ukupan finansijski bilans operacije.

Sekretar za odbranu SAD Pit Hegset i general Dan Kejn, predsedavajući Združenog generalštaba, prethodno su pred Kongresom branili zahtev Ministarstva odbrane za budžet od 1,5 biliona dolara, objašnjavajući da su sredstva potrebna za održavanje i obnovu vojnih kapaciteta. Tokom izlaganja, naglašeno je da se deo troškova može pojaviti u narednim godinama, kako se procenjuju oštećenja i planiraju zamene opreme.

Iako su javno iznete brojke bile niže, više izvora iz američkih vojnih i političkih krugova sugerišu da je realan finansijski iznos znatno viši, što se objašnjava složenim načinom obračuna vojne potrošnje. Zvaničnici napominju da su ovi podaci rezultat internih analiza, a ne konačnih javnih izveštaja.

Rat u Iranu ima značajan uticaj na vojni budžet i planiranje SAD. Troškovi uključuju ne samo direktne vojne operacije, već i gubitke naoružanja i opreme, kao i potrebe za obnovom vojnih instalacija pogođenih tokom sukoba. Prema navodima izveštaja, deo opreme koja je uništena ili izgubljena, poput bespilotnih letelica, zahteva skupu zamenu, što dodatno povećava ukupne izdatke.

Zvaničnici ističu da će konačna procena troškova biti poznata tek po završetku operacije i kompletiranja svih finansijskih izveštaja. Do tada, razlika između javno objavljenih i internih procena ostaje predmet pažnje, a detalji o gubicima i troškovima nastavljaju da se razmatraju u okviru relevantnih odbora Kongresa.

Pročitaj još

U Trendu