Connect with us

Svet

Troškovi sukoba u Iranu premašili 25 milijardi dolara, Kongres preispituje strategiju Pentagona

Vlada SAD potvrdila iznos troškova, dok su zastupnici zatražili objašnjenje trenutne strategije i daljih planova

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Serhii bondarchuk

Vlada SAD potvrdila iznos troškova, dok su zastupnici zatražili objašnjenje trenutne strategije i daljih planova

Troškovi tekućeg sukoba u Iranu dostigli su oko 25 milijardi dolara, izjavio je vršilac dužnosti kontrolora Ministarstva odbrane SAD Džuls Hurst tokom obraćanja Odboru za oružane snage Predstavničkog doma 29. aprila 2026. Hurst je izneo ovu procenu tokom saslušanja na kojem su takođe prisustvovali sekretar za odbranu Pit Hegset i predsednik Zajedničkog štaba general Den Kein, u okviru razmatranja budžetskog zahteva Pentagona od 1,5 biliona dolara.

Ovo je prva javna sednica na kojoj je sekretar Hegset nastupio pred Kongresom od juna prošle godine, odnosno pre početka aktuelnog sukoba u Iranu. Tokom saslušanja, članovi Kongresa postavljali su pitanja u vezi sa naporima Pentagona za povećanje proizvodnje ključne municije i brodova, sa posebnim akcentom na sposobnost odvraćanja potencijalnih pretnji iz Kine. Neki zastupnici iz redova Demokratske stranke izrazili su zabrinutost zbog trenutne strategije administracije SAD prema Iranu, posebno u svetlu zastoja u diplomatskim razgovorima.

Predsedavajući demokrata u Odboru, Adam Smit, komentarisao je raniju izjavu predsednika Donalda Trampa da je Iran “pristao da odustane od svega”, uključujući nuklearni program i uticaj na moreuz Ormuz. Smit je naglasio da, prema trenutnim informacijama, takva izjava nije potvrđena. “Želimo da čujemo koja su realna rešenja i šta će zaista funkcionisati”, rekao je Smit tokom rasprave.

U uvodnom izlaganju, sekretar Hegset je naveo da očekuje pitanja o Iranu i kritikovao pojedine članove Kongresa, istakavši da, prema njegovim rečima, “najveći izazov trenutno predstavljaju neodgovorne izjave pojedinih demokratskih i republikanskih zastupnika”. Hegset je istakao da Pentagon nastavlja sa sprovođenjem ciljeva zadatih u okviru aktuelne strategije, bez iznošenja konkretnih detalja o operacijama ili planovima u Iranu.

Tokom sednice, više zastupnika je postavilo pitanje o dugoročnom planu američkih snaga u Iranu, kao i o budžetskim posledicama produženog sukoba. Hurst je ponovio procenu o trenutnim finansijskim troškovima, ali nije izneo dodatne projekcije za naredni period.

Sukob u Iranu traje više meseci, a diplomatski pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana su trenutno u zastoju. Predstavnici Pentagona nisu izneli nove informacije o potencijalnim koracima niti o postizanju prekida neprijateljstava. Nezavisni izvori nisu mogli da potvrde sve iznete podatke tokom sednice.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ekstremni toplotni talas pogodio Španiju, Francusku, Portugal i Veliku Britaniju

Meteorološke službe izdale narandžasta i žuta upozorenja, više od 36 miliona ljudi pod uticajem visokih temperatura

Published

on

By

Meteorološke službe izdale narandžasta i žuta upozorenja, više od 36 miliona ljudi pod uticajem visokih temperatura

Francuska meteorološka služba izdala je narandžasto upozorenje zbog ekstremnih vrućina za 60 departmana, čime je pogođeno gotovo 36 miliona građana, dok talas visokih temperatura zahvata i Španiju, Portugal i Veliku Britaniju, navode zvanični izvori. U Francuskoj se temperature penju do 38 stepeni Celzijusa, a za zapadne i centralne regione prognozira se čak 40 stepeni, dok su u oblasti Indre zabeležene gotovo maksimalne vrednosti.

Premijer Francuske Sebastijan Lekorni najavio je aktiviranje međuministarskog kriznog centra u Ministarstvu unutrašnjih poslova kao odgovor na trenutnu situaciju, u koordinaciji sa drugim nadležnim institucijama. Predsednik Emanuel Makron pozvao je građane na oprez tokom “teških dana”. Zabeležen je i smrtni slučaj tridesetogodišnjeg muškarca na atletskoj stazi u Val d’Oazu tokom toplotnog talasa.

Narandžasti meteo-alarm do sada je bio na snazi za 53 departmana, a dodatno je proširen na još sedam: Drom, Ardeš, Men i Loara, Atlantski Pirineji, Land, Žironda i De Sevr. Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez upozorio je da bi od nedelje brojna odeljenja mogla biti pod crvenom uzbunom zbog nastavka ekstremnih vrućina, a krizni centar biće aktiviran od sutra.

U Španiji su izmerene temperature od 42 stepena Celzijusa, dok su u Portugalu dostignute vrednosti od 40 stepeni, a u Engleskoj zabeleženo je 34 stepena. Meteorolozi u Španiji najavljuju da će tokom vikenda temperature u mnogim oblastima biti do 40 stepeni, dok Portugalski institut za more i atmosferu predviđa slične vrednosti za regione Evora i Kastelo Branko. Sedam okruga na istoku Portugala nalazi se pod žutim upozorenjem zbog visokih temperatura.

U Velikoj Britaniji izdano je upozorenje na vrućine, a prema meteorološkim službama, toplotni talas koji je prvobitno zahvatio jug i istok Engleske proširiće se tokom vikenda i početkom naredne nedelje, sa mogućim temperaturama do 34 stepena Celzijusa.

“Krizni centar će biti aktiviran zbog nastavka ekstremnih temperatura”, saopštili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Francuske.

Pročitaj još

Svet

Privremeno smanjenje kamatnih stopa na studentske kredite u SAD, ograničena primena

Ministarstvo obrazovanja SAD potvrdilo meru, važi do 2028. godine, deo korisnika ne ispunjava uslove

Published

on

By

Ministarstvo obrazovanja SAD potvrdilo meru, važi do 2028. godine, deo korisnika ne ispunjava uslove

Ministarstvo obrazovanja Sjedinjenih Američkih Država saopštilo je 19. juna 2026. godine da će privremeno smanjiti kamatne stope za određene korisnike federalnih studentskih kredita. Ova mera je doneta sa ciljem olakšanja otplate, nakon što je procenat kašnjenja u plaćanju kredita dostigao najviši nivo u poslednjih šest godina, prema podacima Federalnih rezervi Njujorka.

Smanjenje kamatne stope iznosi jedan procentni poen i važiće za deo korisnika federalnih studentskih kredita. Prema navodima Ministarstva obrazovanja, stopa kašnjenja u otplati studentskih kredita u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 10,3%, što predstavlja dvadeset puta veći rast u poređenju sa sredinom 2024. godine.

Podsekretar za obrazovanje Nikolas Kent izjavio je da je cilj ove promene da se olakša otplata dugova korisnicima i poboljša stanje federalnog portfolija studentskih kredita, koji iznosi oko 1,7 biliona dolara. Ipak, mera se neće odnositi na sve korisnike, već samo na one koji ispunjavaju određene uslove.

Konkretno, smanjenje kamatne stope važi za korisnike federalnih Direct Loans kredita izdatih nakon 1. jula 2012. godine, koji su već prijavljeni na automatsko plaćanje ili se za tu opciju prijave. Da bi ostvarili pravo na ovu pogodnost, korisnici moraju preduzeti određene korake, uključujući prijavu za automatsko plaćanje, a u pojedinim slučajevima i konsolidaciju kredita.

Trenutno je oko 40% korisnika registrovano za automatsko plaćanje, dok Ministarstvo obrazovanja očekuje porast tog broja usled novog podsticaja. Prema zvaničnim podacima, oko devet miliona korisnika se nalazi u statusu neizmirenih obaveza, što podrazumeva da nisu izvršili uplatu tokom devet uzastopnih meseci. Da bi postali podobni za smanjenje kamatne stope, oni treba da konsoliduju svoje kredite i obnove otplatni plan.

Korisnici koji su već na automatskoj otplati ostvaruju manju uštedu, jer već imaju popust od 0,25% na kamatnu stopu, dok novo smanjenje donosi dodatnih 0,75%. Za sve korisnike, nova kamatna stopa važi privremeno i primenjivaće se do 30. juna 2028. godine.

Istovremeno, najavljeno je i da će od 1. jula 2026. godine uslediti šira reforma studentskih kredita, čime će biti postavljena nova ograničenja u vezi sa iznosima pozajmica i dostupnim opcijama otplate. Ove izmene deo su nastojanja da se odgovori na rastuće probleme u sistemu studentskog kreditiranja.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Mađarske potpisao zakon o ograničenju premijerskog mandata na osam godina

Novi zakon sprečava povratak Viktora Orbana na funkciju, odnosi se i na aktuelnog premijera Petera Mađara

Published

on

By

Novi zakon sprečava povratak Viktora Orbana na funkciju, odnosi se i na aktuelnog premijera Petera Mađara

Predsednik Mađarske Tamaš Suljok potpisao je danas zakon kojim se ograničava trajanje premijerskog mandata na maksimalno osam godina, čime se uvodi značajna promena u politički sistem zemlje. Ovaj zakon, poznat kao ‘Leks Orban’, usvojen je u parlamentu u ponedeljak, a njegovim stupanjem na snagu onemogućava bivšem premijeru Viktoru Orbanu da se ponovo kandiduje za ovu funkciju.

Prema zvaničnim informacijama, predsednik Suljok je odlučio da ne uputi zakon na proveru Ustavnom sudu, ističući da bi takav potez ograničio volju građana, jer je parlament već doneo jasnu odluku o toj meri. U svojoj odluci, Suljok je naveo da ovaj zakon predstavlja jedinstven primer ne samo u Evropi, već i u svetu.

Novi propisi se odnose i na aktuelnog premijera Petera Mađara, koji trenutno vodi kampanju za smenu predsednika Suljoka i javno ga kritikuje zbog bliskosti sa bivšim režimom. Mađar se sada i sam suočava sa ograničenjem trajanja svoje funkcije, nakon što je ranije zahtevao ostavku predsednika. Suljok je odbacio te zahteve i nastavio da sprovodi institucionalne promene.

Ova odluka smatra se prekretnicom u političkom životu Mađarske, jer stavlja kraj višedecenijskoj dominaciji Viktora Orbana, koji je ukupno 20 godina, sa prekidima, bio na čelu vlade. Očekuje se da će zakon trajno uticati na način formiranja izvršne vlasti u Mađarskoj i otvoriti novo poglavlje u političkoj dinamici zemlje.

Pročitaj još

U Trendu