Connect with us

Svet

Blanche negira da je Tramp naložio krivično gonjenje Džejmsa Komija

Vršilac dužnosti državnog tužioca izjavio da je optužnica protiv bivšeg direktora FBI rezultat istrage i odluke velike porote

Published

on

pexels-photo-34817104

Vršilac dužnosti državnog tužioca izjavio da je optužnica protiv bivšeg direktora FBI rezultat istrage i odluke velike porote

Vršilac dužnosti državnog tužioca SAD, Tod Blanš, izjavio je 29. aprila 2026. godine da bivši predsednik Donald Tramp nije davao nalog Ministarstvu pravde da pokrene postupak protiv bivšeg direktora FBI, Džejmsa Komija. Blanš je naveo da je slučaj rezultat istrage koja je trajala gotovo godinu dana i da je velika porota donela odluku o podizanju optužnice.

Optužnica, koju je velika porota u Istočnom okrugu Severne Karoline izdala 28. aprila 2026. godine, tereti Komija zbog objave na društvenoj mreži Instagram, gde je u maju 2025. godine postavio fotografiju školjki formiranih tako da prikazuju brojeve “86 47”. Prema navodima tužilaštva, ta objava je protumačena kao pretnja na račun bivšeg predsednika Trampa. Komi je ubrzo nakon objavljivanja slike uklonio fotografiju i naveo da nije bio svestan da navedeni brojevi mogu biti povezani sa nasiljem, već da je smatrao da šalje političku poruku.

U optužnici se navodi da bi “razuman primalac, upoznat sa okolnostima”, mogao fotografiju da tumači kao ozbiljnu pretnju. Optužnicu je potpisao pomoćnik američkog tužioca Metju Petraka, dok je slučaj dodeljen sudiji Luiz Vud Flanagan. Sudske vlasti su izdale i nalog za hapšenje Džejmsa Komija.

Komi je 28. aprila objavio video poruku u kojoj je izjavio da smatra sebe nevinim po svim tačkama optužnice. Blanš je ponovio da motivi za podizanje optužnice nisu politički, već su proistekli iz sudskog i porotnog procesa. “Ovo je nešto što je istraživano skoro godinu dana i rezultat je odluke velike porote”, izjavio je Blanš.

Govoreći o značaju slučaja, Blanš je istakao da se pretnje predsedniku Sjedinjenih Američkih Država moraju ozbiljno shvatati, bez obzira na politički kontekst. Takođe je naveo da “svako ko pokušava da predstavi narativ da je ovaj slučaj politički motivisan, treba da pogleda samu optužnicu”. Do sada nije bilo reakcija iz drugih relevantnih institucija ili međunarodnih organizacija u vezi sa slučajem.

Slučaj protiv bivšeg direktora FBI odvija se u periodu pojačanih političkih tenzija u SAD, a pravosudni procesi protiv visokih zvaničnika privlače veliku pažnju javnosti. Optužnica protiv Komija predstavlja nastavak sudskih postupaka koji se bave pitanjem bezbednosti i pretnji na najvišem državnom nivou.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Rastuće cene avionskih karata i bezbednosne mere utiču na letnje putovanje

Američka služba za bezbednost saobraćaja najavila popust za mlađe putnike, dok analitičari beleže rast cena karata zbog aktuelnih sukoba

Published

on

By

Američka služba za bezbednost saobraćaja najavila popust za mlađe putnike, dok analitičari beleže rast cena karata zbog aktuelnih sukoba

Od petka, putnici starosti do 30 godina u Sjedinjenim Američkim Državama mogu ostvariti popust prilikom prijave u program ubrzanog prolaska kroz bezbednosnu kontrolu na aerodromima. Američka služba za bezbednost saobraćaja (TSA) saopštila je da će tokom maja biti omogućeno smanjenje naknade za prijavu u PreCheck program, što predstavlja članstvo u trajanju od pet godina. Cena prijave, prema navodima agencije, biće umanjena za 20 dolara, u zavisnosti od izabranog ovlašćenog provajdera, a ukupni trošak će iznositi od 56,75 do 65 dolara.

Prijava u PreCheck program uobičajeno košta između 79,95 i 85 dolara. Popust se odnosi isključivo na putnike koji prvi put pristupaju programu, a TSA je istakla da je ova promotivna akcija usmerena na mlade, posebno studente i nedavne diplomce, koji planiraju letnja putovanja.

Putnici koji se upišu u PreCheck program stiču određene olakšice na aerodromima u SAD, uključujući kraće čekanje na bezbednosnim kontrolama, kao i mogućnost da zadrže elektronske uređaje i dozvoljene tečnosti u ručnom prtljagu. Takođe, tokom pregleda mogu da zadrže kaiš i lagane jakne. Prijava u program započinje putem interneta, nakon čega je neophodno lično dovršiti proces i dobiti broj poznatog putnika koji se koristi pri rezervaciji avio-karata. TSA navodi da potvrda prijave najčešće stiže u roku od tri do pet dana.

Promotivna kampanja vremenski se poklapa sa porastom cena avionskih karata tokom letnje sezone, što analitičari dovode u vezu sa poskupljenjem avio-goriva i trenutnim sukobima u Iranu, zbog kojih je došlo do povećanja troškova u avio-industriji. Uprkos tome, potražnja za putovanjima prema navodima stručnjaka i dalje ostaje visoka, ali se očekuje da bi dalji rast cena mogao odvratiti deo putnika osetljivih na troškove.

Prema podacima sa sajtova za onlajn rezervaciju, prosečna cena povratne ekonomske karte za domaće letove u SAD sredinom aprila iznosila je 358 dolara, što predstavlja rast od 18% u odnosu na isti period prethodne godine. Cena međunarodnih povratnih karata takođe beleži porast. Iako konkretne brojke variraju u zavisnosti od destinacije i perioda putovanja, analitičari smatraju da su poskupljenja rezultat globalnih dešavanja koja utiču na avio-industriju.

TSA ističe da je cilj promocije da olakša pristup programu unapređene bezbednosti mladim putnicima, dok stručnjaci procenjuju da će se trend rasta cena nastaviti tokom predstojeće letnje sezone.

Pročitaj još

Svet

Više od milion ljudi u Libanu suočeno sa akutnom glađu zbog sukoba

Ujedinjene nacije upozoravaju da je gotovo četvrtina stanovništva u stanju krizne nesigurnosti hrane

Published

on

By

Ujedinjene nacije upozoravaju da je gotovo četvrtina stanovništva u stanju krizne nesigurnosti hrane

Više od 1,2 miliona ljudi u Libanu nalazi se u riziku od akutne gladi kao rezultat sukoba između Izraela i Hezbolaha, navodi se u najnovijem izveštaju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Prema zajedničkom saopštenju Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO), Svetskog programa za hranu (WFP) i Ministarstva poljoprivrede Libana, situacija je dostigla kritičnu tačku, posebno u periodu od aprila do avgusta 2026. godine.

Prema izveštaju, približno 1,24 miliona ljudi, što predstavlja gotovo četvrtinu ukupnog stanovništva, suočava se sa kriznom nesigurnošću u snabdevanju hranom. U poređenju sa martom ove godine, kada je broj ugroženih iznosio 874.000 (oko 17 odsto populacije), došlo je do značajnog pogoršanja situacije.

“Pogoršanje je direktna posledica sukoba, masovnog raseljavanja stanovništva i razarajućih ekonomskih pritisaka”, navodi se u izveštaju. Stručnjaci upozoravaju da ratna dejstva ometaju lance snabdevanja i uništavaju poljoprivrednu infrastrukturu, ostavljajući veliki broj ljudi bez osnovnih sredstava za život, dok su cene hrane na rekordno visokom nivou.

U izveštaju se ističe da su dodatni izazovi prisutni zbog kontinuiranih tenzija i ekonomske nestabilnosti, što dodatno otežava pristup osnovnim namirnicama i resursima potrebnim za svakodnevni život. Nadležne međunarodne organizacije pozivaju na hitnu humanitarnu pomoć kako bi se ublažile posledice ove krize.

Pročitaj još

Svet

Iran upozorio SAD na moguće vojne mere zbog blokade Ormuskog moreuza

Bezbednosni izvor iz Irana najavio odlučan odgovor ukoliko SAD nastave pomorsku blokadu

Published

on

By

Bezbednosni izvor iz Irana najavio odlučan odgovor ukoliko SAD nastave pomorsku blokadu

Visoki predstavnik iranskih bezbednosnih snaga saopštio je danas da bi američka pomorska blokada oko Ormuskog moreuza mogla uskoro da bude suočena sa vojnom akcijom, ukoliko Vašington ne promeni pristup. Zvaničnici su naglasili da Iran više nije pasivan akter i da postoji spremnost za odgovor na, kako navode, ilegalne mere SAD u regionu.

U zvaničnoj izjavi, iz iranskog vojnog štaba Hatam al-Anbija poručeno je da je strpljenje Irana ograničeno i da su spremni na konkretne korake ukoliko se blokada nastavi. Izvor je istakao da je, zahvaljujući otporu iranskog naroda i vođstvu ajatole Sejeda Modžtabe Hamneija, Iran uspeo da neutrališe dosadašnje američke poteze.

Prema bezbednosnim izvorima, trenutna pauza u vojnim aktivnostima ocenjena je kao mogućnost za predsednika SAD da promeni politiku prema regionu. Ipak, iranske vlasti upozoravaju da će, ukoliko njihovi zahtevi za okončanje konflikta ne budu ispunjeni, odgovor biti odlučan i iznenađujući za američke snage.

“Iran neće ostati pasivan pred nametnutim ratom i spreman je na odgovarajuće mere ukoliko se pomorska blokada nastavi”, navedeno je u zvaničnoj izjavi iranskih oružanih snaga.

Pročitaj još

U Trendu