Connect with us

Svet

Blanche negira da je Tramp naložio krivično gonjenje Džejmsa Komija

Vršilac dužnosti državnog tužioca izjavio da je optužnica protiv bivšeg direktora FBI rezultat istrage i odluke velike porote

Published

on

pexels-photo-34817104

Vršilac dužnosti državnog tužioca izjavio da je optužnica protiv bivšeg direktora FBI rezultat istrage i odluke velike porote

Vršilac dužnosti državnog tužioca SAD, Tod Blanš, izjavio je 29. aprila 2026. godine da bivši predsednik Donald Tramp nije davao nalog Ministarstvu pravde da pokrene postupak protiv bivšeg direktora FBI, Džejmsa Komija. Blanš je naveo da je slučaj rezultat istrage koja je trajala gotovo godinu dana i da je velika porota donela odluku o podizanju optužnice.

Optužnica, koju je velika porota u Istočnom okrugu Severne Karoline izdala 28. aprila 2026. godine, tereti Komija zbog objave na društvenoj mreži Instagram, gde je u maju 2025. godine postavio fotografiju školjki formiranih tako da prikazuju brojeve “86 47”. Prema navodima tužilaštva, ta objava je protumačena kao pretnja na račun bivšeg predsednika Trampa. Komi je ubrzo nakon objavljivanja slike uklonio fotografiju i naveo da nije bio svestan da navedeni brojevi mogu biti povezani sa nasiljem, već da je smatrao da šalje političku poruku.

U optužnici se navodi da bi “razuman primalac, upoznat sa okolnostima”, mogao fotografiju da tumači kao ozbiljnu pretnju. Optužnicu je potpisao pomoćnik američkog tužioca Metju Petraka, dok je slučaj dodeljen sudiji Luiz Vud Flanagan. Sudske vlasti su izdale i nalog za hapšenje Džejmsa Komija.

Komi je 28. aprila objavio video poruku u kojoj je izjavio da smatra sebe nevinim po svim tačkama optužnice. Blanš je ponovio da motivi za podizanje optužnice nisu politički, već su proistekli iz sudskog i porotnog procesa. “Ovo je nešto što je istraživano skoro godinu dana i rezultat je odluke velike porote”, izjavio je Blanš.

Govoreći o značaju slučaja, Blanš je istakao da se pretnje predsedniku Sjedinjenih Američkih Država moraju ozbiljno shvatati, bez obzira na politički kontekst. Takođe je naveo da “svako ko pokušava da predstavi narativ da je ovaj slučaj politički motivisan, treba da pogleda samu optužnicu”. Do sada nije bilo reakcija iz drugih relevantnih institucija ili međunarodnih organizacija u vezi sa slučajem.

Slučaj protiv bivšeg direktora FBI odvija se u periodu pojačanih političkih tenzija u SAD, a pravosudni procesi protiv visokih zvaničnika privlače veliku pažnju javnosti. Optužnica protiv Komija predstavlja nastavak sudskih postupaka koji se bave pitanjem bezbednosti i pretnji na najvišem državnom nivou.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vrhovni sud SAD razmatra ukidanje zaštite od deportacije za građane Sirije i Haitija

Saslušanja u Vrhovnom sudu održana povodom odluke administracije da ukine privremenu zaštitu, sudski procesi u toku

Published

on

By

Saslušanja u Vrhovnom sudu održana povodom odluke administracije da ukine privremenu zaštitu, sudski procesi u toku

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država započeo je razmatranje odluka o ukidanju privremene zaštite od deportacije za građane Sirije i Haitija, prenose međunarodni mediji. Ove odluke deo su šireg plana administracije predsednika Donalda Trampa, koja je od početka drugog mandata pokrenula postupak ukidanja statusa privremene zaštite (Temporary Protected Status, TPS) za više od milion imigranata iz 13 zemalja.

Konkretni slučajevi pred sudom, poznati kao Mullin protiv Doe i Tramp protiv Miot, proističu iz odluka tadašnje sekretarke za unutrašnju bezbednost Kristi Noem da okonča TPS za hiljade građana Sirije i Haitija. Prema zvaničnim navodima, odluke su donete nakon konsultacija sa drugim agencijama i preispitivanja bezbednosnih i humanitarnih uslova u obe zemlje, pri čemu je zaključeno da više ne ispunjavaju kriterijume za privremenu zaštitu.

Status za Siriju je bio predviđen da istekne u novembru prethodne godine, dok je za Haiti kraj bio planiran za februar. Prema zvaničnim saopštenjima, građani iz ovih zemalja imali su rok od oko 60 dana od objave odluke do isteka zaštite.

Nositelji TPS statusa iz Sirije i Haitija podneli su tužbe kojima su osporili zakonitost ovih odluka. Sudovi u Njujorku i Vašingtonu prihvatili su da privremeno odlože stupanje na snagu okončanja TPS statusa, dok su apelacioni sudovi odbili zahtev administracije da se te odluke stave van snage. Administracija je potom uputila slučajeve Vrhovnom sudu na dalje razmatranje.

Odluka Vrhovnog suda imaće značajan uticaj na hiljade imigranata iz Sirije i Haitija koji su u Sjedinjenim Državama dobili privremenu zaštitu od deportacije. TPS program je uspostavljen radi zaštite građana iz zemalja pogođenih oružanim sukobima ili prirodnim katastrofama, omogućavajući im da privremeno ostanu i rade u SAD.

Prema dostupnim informacijama, konačna odluka Vrhovnog suda očekuje se u narednim mesecima. Sudski postupci i dalje su u toku, a administracija i nosioci TPS statusa čekaju dalji razvoj događaja.

Pročitaj još

Svet

Osumnjičeni lider narko-grupe uhapšen u San Dijegu, potvrđuju američke vlasti

Američko tužilaštvo potvrdilo hapšenje osumnjičenog iz Gvatemale, proces u toku pred sudom u San Dijegu

Published

on

By

Američko tužilaštvo potvrdilo hapšenje osumnjičenog iz Gvatemale, proces u toku pred sudom u San Dijegu

Američke vlasti su uhapsile osobu za koju se sumnja da je vođa narko-grupe iz Gvatemale, saopštila je ambasada SAD u toj zemlji. Prema zvaničnim informacijama, Eugenio Molina-Lopez, za kojim je bila raspisana nagrada od 10 miliona dolara, uhapšen je u San Dijegu. Saopštenje je objavilo Tužilaštvo za južni okrug Kalifornije, a ambasada SAD u Gvatemali prenela je te informacije putem društvenih mreža.

Zvanično saopštenje ne navodi tačan datum hapšenja. Molina-Lopez, poznat pod nadimkom „Don Dario“, optužen je za vođenje grupe pod nazivom Los Huistas, za koju se navodi da je uključena u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike prema SAD preko meksičkih kartela. On je negirao krivicu pred saveznim sudom u petak.

Protiv Molina-Lopeza podignuta je optužnica za zaveru u vezi sa uvozom i distribucijom kokaina, što prema američkim zakonima može nositi kaznu do doživotnog zatvora. Američki tužilac Adam Gordon izjavio je da se slučaj vodi u južnom okrugu Kalifornije.

Prema dostupnim podacima, grupa Los Huistas deluje na severozapadu Gvatemale, u blizini granice sa Meksikom. Ambasada SAD navodi da je ova organizacija aktivna u regionu Huehuetenango, gde se nalazi i ključna ruta za krijumčarenje narkotika.

Sjedinjene Američke Države su u martu 2022. godine uvele sankcije protiv grupe Los Huistas, opisavši je kao dominantnu kriminalnu strukturu u pomenutom regionu. U saopštenju ambasade SAD istaknuto je da je hapšenje rezultat saradnje između američkih i gvatemalskih vlasti, kao i javnosti kroz program nagrada za informacije.

Dalji postupak protiv Molina-Lopeza vodi se pred američkim sudom, dok vlasti ističu da su u poslednjih nekoliko godina, zahvaljujući međunarodnoj saradnji i programu nagrada, uhapšene desetine osoba osumnjičenih za međunarodni šverc narkotika. Nema podataka o dodatnim hapšenjima ili detaljima operacije. Sve informacije u vezi sa slučajem zasnivaju se na zvaničnim saopštenjima američkih pravosudnih organa i ambasade SAD u Gvatemali.

Pročitaj još

Svet

Upotreba veštačke inteligencije u istrazi ubistva studenata u Floridi

Policija navodi da su digitalni tragovi, uključujući pitanja postavljena ChatGPT-u, deo dokaza u aktuelnom slučaju

Published

on

By

Policija navodi da su digitalni tragovi, uključujući pitanja postavljena ChatGPT-u, deo dokaza u aktuelnom slučaju

Policija američke savezne države Floride istražuje ubistvo dvoje studenata Univerziteta Južne Floride, u čijoj istrazi su, prema navodima zvaničnika, korišćeni digitalni tragovi povezani sa upotrebom veštačke inteligencije. Osumnjičeni Hisham Abugharbieh, koji je bio cimer jednog od studenata, uhapšen je tokom vikenda i optužen za dvostruko ubistvo sa predumišljajem.

Prema informacijama iz sudskih dokumenata, Abugharbieh je u danima pre nestanka postavljao pitanja ChatGPT-u u vezi sa načinima prikrivanja dokaza i drugim temama koje se dovode u vezu sa istragom. Policija je saopštila da je među postavljenim pitanjima bila i upotreba crnih kesa za đubre, kao i mogućnost otkrivanja takvih radnji.

Tela studenata Zamil Limona i Nahide Bristy pronađena su na različitim lokacijama u oblasti Tampa. Limonovo telo pronađeno je na mostu Hauard Frankland u Sankt Petersburgu, dok su ostaci za koje se pretpostavlja da pripadaju Bristy pronađeni tokom potrage, ali zvanična identifikacija još nije potvrđena. Porodica Nahide Bristy izjavila je da ih je policija obavestila o mogućnosti njene smrti, iako formalna potvrda izostaje.

Iz policije je saopšteno da su digitalni dokazi, među kojima su i interakcije sa ChatGPT-jem, deo prikupljenih materijala koji će biti korišćeni u daljem toku istrage i sudskog postupka. Sudska dokumentacija navodi da je osumnjičeni istraživao teme kao što su izmena broja šasije na vozilu i posedovanje oružja bez dozvole, u periodu pre nestanka studenata. Policija ističe da je tokom istrage analizirana i lokacija mobilnog telefona osumnjičenog, koja je pokazala prisustvo na mestu gde je kasnije pronađeno telo jednog od studenata.

Univerzitet Južne Floride potvrdio je da su oba studenta poslednji put viđena 16. aprila u okolini Tampe. Porodice žrtava su obaveštene o toku istrage, dok su vlasti apelovale na javnost da se uzdrže od spekulacija do završetka svih zvaničnih procedura.

Ovaj slučaj predstavlja jedan od primera gde se veštačka inteligencija i digitalni tragovi koriste u savremenim istragama, što otvara pitanje uticaja novih tehnologija na rad pravosudnih organa. Policija nastavlja sa prikupljanjem i analizom dokaza, a suđenje osumnjičenom je u pripremnoj fazi.

Zvanične institucije nisu iznosile detalje o motivima, kao ni o svim okolnostima događaja, navodeći da je istraga i dalje u toku. Dalji razvoj slučaja zavisiće od nalaza forenzičkih timova i sudskih organa.

Pročitaj još

U Trendu