Connect with us

Svet

Više od milion ljudi u Libanu suočeno sa akutnom glađu zbog sukoba

Ujedinjene nacije upozoravaju da je gotovo četvrtina stanovništva u stanju krizne nesigurnosti hrane

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Ujedinjene nacije upozoravaju da je gotovo četvrtina stanovništva u stanju krizne nesigurnosti hrane

Više od 1,2 miliona ljudi u Libanu nalazi se u riziku od akutne gladi kao rezultat sukoba između Izraela i Hezbolaha, navodi se u najnovijem izveštaju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Prema zajedničkom saopštenju Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO), Svetskog programa za hranu (WFP) i Ministarstva poljoprivrede Libana, situacija je dostigla kritičnu tačku, posebno u periodu od aprila do avgusta 2026. godine.

Prema izveštaju, približno 1,24 miliona ljudi, što predstavlja gotovo četvrtinu ukupnog stanovništva, suočava se sa kriznom nesigurnošću u snabdevanju hranom. U poređenju sa martom ove godine, kada je broj ugroženih iznosio 874.000 (oko 17 odsto populacije), došlo je do značajnog pogoršanja situacije.

“Pogoršanje je direktna posledica sukoba, masovnog raseljavanja stanovništva i razarajućih ekonomskih pritisaka”, navodi se u izveštaju. Stručnjaci upozoravaju da ratna dejstva ometaju lance snabdevanja i uništavaju poljoprivrednu infrastrukturu, ostavljajući veliki broj ljudi bez osnovnih sredstava za život, dok su cene hrane na rekordno visokom nivou.

U izveštaju se ističe da su dodatni izazovi prisutni zbog kontinuiranih tenzija i ekonomske nestabilnosti, što dodatno otežava pristup osnovnim namirnicama i resursima potrebnim za svakodnevni život. Nadležne međunarodne organizacije pozivaju na hitnu humanitarnu pomoć kako bi se ublažile posledice ove krize.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Rastuće cene avionskih karata i bezbednosne mere utiču na letnje putovanje

Američka služba za bezbednost saobraćaja najavila popust za mlađe putnike, dok analitičari beleže rast cena karata zbog aktuelnih sukoba

Published

on

By

Američka služba za bezbednost saobraćaja najavila popust za mlađe putnike, dok analitičari beleže rast cena karata zbog aktuelnih sukoba

Od petka, putnici starosti do 30 godina u Sjedinjenim Američkim Državama mogu ostvariti popust prilikom prijave u program ubrzanog prolaska kroz bezbednosnu kontrolu na aerodromima. Američka služba za bezbednost saobraćaja (TSA) saopštila je da će tokom maja biti omogućeno smanjenje naknade za prijavu u PreCheck program, što predstavlja članstvo u trajanju od pet godina. Cena prijave, prema navodima agencije, biće umanjena za 20 dolara, u zavisnosti od izabranog ovlašćenog provajdera, a ukupni trošak će iznositi od 56,75 do 65 dolara.

Prijava u PreCheck program uobičajeno košta između 79,95 i 85 dolara. Popust se odnosi isključivo na putnike koji prvi put pristupaju programu, a TSA je istakla da je ova promotivna akcija usmerena na mlade, posebno studente i nedavne diplomce, koji planiraju letnja putovanja.

Putnici koji se upišu u PreCheck program stiču određene olakšice na aerodromima u SAD, uključujući kraće čekanje na bezbednosnim kontrolama, kao i mogućnost da zadrže elektronske uređaje i dozvoljene tečnosti u ručnom prtljagu. Takođe, tokom pregleda mogu da zadrže kaiš i lagane jakne. Prijava u program započinje putem interneta, nakon čega je neophodno lično dovršiti proces i dobiti broj poznatog putnika koji se koristi pri rezervaciji avio-karata. TSA navodi da potvrda prijave najčešće stiže u roku od tri do pet dana.

Promotivna kampanja vremenski se poklapa sa porastom cena avionskih karata tokom letnje sezone, što analitičari dovode u vezu sa poskupljenjem avio-goriva i trenutnim sukobima u Iranu, zbog kojih je došlo do povećanja troškova u avio-industriji. Uprkos tome, potražnja za putovanjima prema navodima stručnjaka i dalje ostaje visoka, ali se očekuje da bi dalji rast cena mogao odvratiti deo putnika osetljivih na troškove.

Prema podacima sa sajtova za onlajn rezervaciju, prosečna cena povratne ekonomske karte za domaće letove u SAD sredinom aprila iznosila je 358 dolara, što predstavlja rast od 18% u odnosu na isti period prethodne godine. Cena međunarodnih povratnih karata takođe beleži porast. Iako konkretne brojke variraju u zavisnosti od destinacije i perioda putovanja, analitičari smatraju da su poskupljenja rezultat globalnih dešavanja koja utiču na avio-industriju.

TSA ističe da je cilj promocije da olakša pristup programu unapređene bezbednosti mladim putnicima, dok stručnjaci procenjuju da će se trend rasta cena nastaviti tokom predstojeće letnje sezone.

Pročitaj još

Svet

Iran upozorio SAD na moguće vojne mere zbog blokade Ormuskog moreuza

Bezbednosni izvor iz Irana najavio odlučan odgovor ukoliko SAD nastave pomorsku blokadu

Published

on

By

Bezbednosni izvor iz Irana najavio odlučan odgovor ukoliko SAD nastave pomorsku blokadu

Visoki predstavnik iranskih bezbednosnih snaga saopštio je danas da bi američka pomorska blokada oko Ormuskog moreuza mogla uskoro da bude suočena sa vojnom akcijom, ukoliko Vašington ne promeni pristup. Zvaničnici su naglasili da Iran više nije pasivan akter i da postoji spremnost za odgovor na, kako navode, ilegalne mere SAD u regionu.

U zvaničnoj izjavi, iz iranskog vojnog štaba Hatam al-Anbija poručeno je da je strpljenje Irana ograničeno i da su spremni na konkretne korake ukoliko se blokada nastavi. Izvor je istakao da je, zahvaljujući otporu iranskog naroda i vođstvu ajatole Sejeda Modžtabe Hamneija, Iran uspeo da neutrališe dosadašnje američke poteze.

Prema bezbednosnim izvorima, trenutna pauza u vojnim aktivnostima ocenjena je kao mogućnost za predsednika SAD da promeni politiku prema regionu. Ipak, iranske vlasti upozoravaju da će, ukoliko njihovi zahtevi za okončanje konflikta ne budu ispunjeni, odgovor biti odlučan i iznenađujući za američke snage.

“Iran neće ostati pasivan pred nametnutim ratom i spreman je na odgovarajuće mere ukoliko se pomorska blokada nastavi”, navedeno je u zvaničnoj izjavi iranskih oružanih snaga.

Pročitaj još

Svet

Pam Bondi zakazana za svedočenje pred Kongresom u istrazi o slučaju Epstein narednog meseca

Odbor za nadzor američkog Kongresa najavio novo svedočenje, dok demokrate traže pokretanje postupka zbog neodazivanja

Published

on

By

Odbor za nadzor američkog Kongresa najavio novo svedočenje, dok demokrate traže pokretanje postupka zbog neodazivanja

Bivša državna tužiteljka Floride Pam Bondi trebalo bi da se pojavi pred Odborom za nadzor Predstavničkog doma SAD sledećeg meseca radi zatvorenog svedočenja u okviru istrage o federalnim istragama vezanim za Džefrija Epstajna. Ovu informaciju potvrdila je portparolka odbora, nakon što su članovi demokratske frakcije odbora podneli predlog za pokretanje postupka protiv Bondi zbog ranijeg neodazivanja na sudski poziv.

Bondi je prethodno bila pozvana da svedoči 14. aprila, ali prema navodima iz Ministarstva pravde SAD, nije se pojavila jer je u međuvremenu razrešena sa svoje funkcije. U pismu Ministarstva pravde odboru je obrazloženo da je sudski poziv bio upućen Bondi u svojstvu državne tužiteljke, a ne kao fizičkom licu, te je njeno prisustvo povučeno.

Odbor je 4. marta izglasao izdavanje sudskog poziva Bondi, a tom prilikom su pored demokrata, za poziv glasali i pojedini republikanski članovi, uključujući Nensi Mejs, Loren Bobert, Majkla Klauda, Skota Perija i Tima Burčeta. Nakon što je njeno svedočenje otkazano, demokratski predstavnici su istakli da Bondi snosi odgovornost za odlaganje procesa.

“Pam Bondi je odbila da sarađuje sa odborom i nije se pojavila na zakazanom svedočenju”, izjavio je demokratski predstavnik Robert Garsija pre najave novog termina. Nakon toga, odbor je potvrdio da će Bondi ipak biti saslušana narednog meseca, ali iza zatvorenih vrata.

Kongres je u novembru usvojio Zakon o transparentnosti dokumenata vezanih za Epstajna, čime je Ministarstvu pravde naloženo da objavi dokumentaciju povezanu sa federalnim istragama protiv Džefrija Epstajna i njegove saradnice Gilejn Maksvel. Bondi se prethodnih meseci suočila sa kritikama zbog načina na koji su vođene određene istrage dok je obavljala funkciju tužiteljke, ali detalji o tim kritikama nisu bliže precizirani u zvaničnim izveštajima.

Prema navodima članova odbora, cilj istrage je utvrđivanje okolnosti i postupanja federalnih organa u predmetima povezanim sa Epstajnom. Nije precizirano da li će svedočenje Bondi biti javno dostupno ili će određeni delovi biti objavljeni nakon završetka saslušanja.

Pročitaj još

U Trendu