Connect with us

Domaće

Srbija uvodi zabranu prodaje e-cigareta maloletnicima, jasnije cene i stroža online pravila

Novi zakon donosi ograničenja za mlađe od 18 godina, precizno isticanje cena i dodatne kontrole internet trgovine

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Volkan erdek

Novi zakon donosi ograničenja za mlađe od 18 godina, precizno isticanje cena i dodatne kontrole internet trgovine

Srbija je u aprilu 2026. godine usvojila novi set zakona o trgovini i zaštiti potrošača, uvodeći zabranu prodaje elektronskih cigareta osobama mlađim od 18 godina, kao i niz drugih mera za unapređenje sigurnosti i transparentnosti kupovine. Ovim propisima, koji su usklađeni sa evropskom praksom, elektronske cigarete i srodni proizvodi više neće biti dostupni osnovcima i svim maloletnim licima.

Novine uključuju i stroža pravila za online trgovinu, sa obaveznim preciznim informisanjem o proizvodima, jasno istaknutim uslovima isporuke i jednostavnijim procesom reklamacija i povraćaja robe. Cilj je da se smanji prostor za zloupotrebe i poveća poverenje građana u internet kupovinu.

Jedan od čestih problema na tržištu – nejasno prikazane cene – biće rešen obavezom jasnog i transparentnog isticanja svih troškova. Novi propisi nalažu trgovcima da bez skrivenih iznosa prikažu krajnju cenu, kako kupci ne bi bili iznenađeni prilikom plaćanja na kasi ili online.

Zakon prvi put uvodi i crne i sive liste nepoštenih trgovačkih praksi, gde je crna lista rezervisana za potpuno zabranjene oblike poslovanja, dok se siva odnosi na uslovno dozvoljene situacije koje podrazumevaju dodatnu kontrolu. Uveden je i institut uzbunjivača, koji omogućava zaposlenima i građanima da prijave sumnje na nepoštene radnje, čime se jača unutrašnja kontrola tržišta.

Jedna od značajnih promena odnosi se na pravnu zaštitu potrošača – zakon o zaštiti potrošača više nema automatsku prednost u slučaju sukoba sa drugim zakonima, već će Vlada odlučivati koji propisi imaju prioritet. Ovo otvara pitanje praktične primene i zaštite kupaca, što su istakli i stručnjaci.

Građani su, uprkos jasnim rešenjima na papiru, zadržali dozu skepticizma, navodeći da će ključni test za novi zakon biti njegova dosledna primena na terenu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Tržište zlata beleži pad, cena pala ispod 4.000 dolara po unci

Verovatnoća povećanja kamatnih stopa od strane FED-a porasla sa 29 na 68 odsto, cena zlata niža za 20%

Published

on

By

Verovatnoća povećanja kamatnih stopa od strane FED-a porasla sa 29 na 68 odsto, cena zlata niža za 20%

Cena zlata nastavila je da opada usled smirivanja tenzija na Bliskom istoku i dostigla je nivo ispod 4.000 dolara (oko 432.000 dinara) po unci, što je najniži iznos od novembra prošle godine, prema ekonomskim analizama. Ključni faktor ovog pada je jačanje američkog dolara i rast očekivanja da će Federalne rezerve dodatno pooštriti monetarnu politiku. Prema procenama tržišnih učesnika, verovatnoća da FED u septembru poveća referentne kamatne stope porasla je na oko 68 odsto, dok je prošle nedelje iznosila svega 29 procenata.

Rast očekivanja viših kamatnih stopa negativno je uticao na tržište plemenitih metala, budući da zlato ne donosi kamatni prinos i postaje manje atraktivno u poređenju sa drugim vrstama ulaganja. Od početka godine, cena zlata oslabila je za oko 5%, dok je u odnosu na rekordni nivo iz januara – pre izbijanja sukoba sa Iranom – niža za gotovo 20%.

Analitičari ističu da zlato ovog puta nije u potpunosti potvrdilo svoju tradicionalnu ulogu sigurnog utočišta tokom perioda geopolitičkih tenzija, uprkos povećanoj neizvesnosti na globalnoj sceni. Na pad cene plemenitih metala uticalo je i poskupljenje energenata, koje je podstaklo inflatorne rizike i dovelo do toga da vodeće svetske centralne banke zadrže restriktivniji pristup monetarnoj politici.

Investitori sada pažljivo prate naredne poteze Federalnih rezervi, jer bi dodatno zaoštravanje monetarne politike moglo dalje da utiče na kretanje cena zlata i drugih investicionih instrumenata.

Pročitaj još

Domaće

PACE pokreće izgradnju prve industrijske biorafinerije od krompira u Evropi

Projekat započet 17. juna u Amsterdamu, biorafinerija koristiće nusproizvode prerade krompira za proizvodnju hemikalija

Published

on

By

Projekat započet 17. juna u Amsterdamu, biorafinerija koristiće nusproizvode prerade krompira za proizvodnju hemikalija

Evropski projekat PACE najavio je izgradnju prve biorafinerije punog industrijskog kapaciteta u Evropi, koja će koristiti nusproizvode prerade krompira za dobijanje hemikalija na biološkoj osnovi. Ova inicijativa, zvanično započeta 17. juna u Amsterdamu, ima za cilj smanjenje zavisnosti evropske industrije od fosilnih sirovina i palminog ulja.

Biorafinerija će biti realizovana adaptacijom dela postojećeg proizvodnog pogona holandske kompanije Royal Avebe. Planirano je korišćenje naprednih procesa fermentacije za pretvaranje soka od krompira u srednjelančane masne kiseline, koje će se koristiti u hemijskoj industriji. Projekat PACE ima za cilj razvoj novih lanaca vrednosti zasnovanih na biološkim sirovinama i predstavlja jedan od najvažnijih poduhvata u oblasti cirkularne hemije i održive bioekonomije u Evropi.

Na početnom sastanku partnera, održanom 17. juna, usaglašeni su ciljevi, plan aktivnosti i mehanizmi saradnje za naredne četiri godine trajanja projekta. Koordinator projekta Nils van Stralen izjavio je da PACE pokazuje mogućnost prilagođavanja postojeće industrijske infrastrukture za održivu proizvodnju, bez potrebe za izgradnjom novih postrojenja.

U sledećoj fazi projekta, partneri će raditi na uspostavljanju biorafinerije, optimizaciji proizvodnog procesa i testiranju primene novih bioloških hemikalija u industriji. Takođe, biće sprovedene procene održivosti i tržišnog potencijala, što bi moglo omogućiti širu primenu ovog modela širom Evrope.

Pročitaj još

Domaće

Državna administracija uvodi nove takse od 1.137.250 dinara od 1. jula

Osnovna administrativna taksa iznosiće 430 dinara, a najviše takse prelaze milion dinara zbog usklađivanja sa inflacijom

Published

on

By

Osnovna administrativna taksa iznosiće 430 dinara, a najviše takse prelaze milion dinara zbog usklađivanja sa inflacijom

Od 1. jula 2025. godine u Srbiji će se primenjivati nove iznose republičkih administrativnih taksi, koje su usklađene sa inflacijom u skladu sa Zakonom o republičkim administrativnim taksama. Usklađivanje iznosa vrši se prema godišnjem indeksu potrošačkih cena za period od 1. maja 2025. do 30. aprila 2026. godine, a novi iznosi važiće za sve postupke pred državnim organima.

Prema objavljenoj tarifi, osnovna republička administrativna taksa iz Tarifnog broja 1 iznosiće 430 dinara. Pojedina uverenja i potvrde koštaće od nekoliko stotina do nekoliko hiljada dinara, dok za specijalizovane dozvole i saglasnosti za privredu iznosi dostižu i više desetina hiljada dinara. Najviša propisana taksa prema novoj tarifi iznosi 1.137.250 dinara.

Svi iznosi taksi su usklađeni sa godišnjim indeksom potrošačkih cena koji je objavio Republički zavod za statistiku. Za takse koje su uvedene izmenama zakona krajem 2025. godine, obračun usklađivanja vršen je za period od 1. januara do 30. aprila 2026. godine. Ovakvo usklađivanje predviđeno je zakonom i sprovodi se svake godine kako bi se iznosi taksi prilagodili rastu troškova i inflaciji.

Nova tarifa obuhvata više od stotinu tarifnih brojeva i odnosi se na širok spektar upravnih postupaka, uključujući izdavanje potvrda, uverenja, dozvola, licenci, registracija, saglasnosti i drugih upravnih akata koje izdaju ministarstva, agencije i drugi državni organi. Građani i privreda nove iznose taksi plaćaće prilikom podnošenja zahteva za usluge za koje je propisana republička administrativna taksa.

Pročitaj još

U Trendu