Connect with us

Domaće

NIS prodaja usporena zbog strateških pregovora, ključnu ulogu ima ADNOC

Pregovori sa MOL i ADNOC traju zbog pozicijskih zahteva, a Rafinerija Pančevo ostaje centralna tačka za Srbiju

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Tom fisk

Pregovori sa MOL i ADNOC traju zbog pozicijskih zahteva, a Rafinerija Pančevo ostaje centralna tačka za Srbiju

Naftna industrija Srbije (NIS) nalazi se u produženom procesu prodaje akcija kompanijama MOL i ADNOC, zbog čega se odluka o novom vlasništvu odlaže, ocenio je Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije. Prema njegovim rečima, svi uključeni akteri pokušavaju da ispregovaraju što povoljnije uslove za sebe, a srpska strana insistira na očuvanju strateških interesa, posebno u vezi sa Rafinerijom u Pančevu.

“Svako želi da ispregovara što bolju poziciju za sebe, ali nije to samo zbog Rusije i MOL-a, to je i zbog Amerikanaca. Na kraju, to je verovatno delom i zbog nas, zato što hoćemo i mi bolju poziciju za Srbiju u okviru NIS-a i te crvene linije o čemu su govorili naši zvaničnici, verovatno da predstavljaju problem za brži dogovor sa njihovim stranama”, izjavio je Stanić.

Stanić je naglasio da je uloga ADNOC-a, kompanije sa značajnim uticajem na svetskom tržištu energenata, izuzetno važna u ovom procesu. “Oni kontrolišu eksploataciju, ne samo preradu i u tom smislu njegov autoritet na međunarodnom tržištu energenata bi svakako bio od značaja za održavanje takvog sporazuma i uopšte funkcionisanje i MOL-a i NIS-a u okviru njega”, ocenio je Stanić.

Dodatno, događaji na Bliskom istoku mogu ubrzati dogovor, a Stanić ne isključuje mogućnost da Gasprom ostane suvlasnik NIS-a ukoliko se postigne širi politički dogovor. On je podvukao važnost nastavka rada Rafinerije u Pančevu punim kapacitetom, upozorivši na rizik po industriju fosilnih goriva usled globalnog trenda izbacivanja automobila sa unutrašnjim sagorevanjem.

Stanić smatra da će MOL štititi rafineriju u Mađarskoj, a moguće i u Slovačkoj, dok u Srbiji, kao državi van Evropske unije, postoji veći rizik za smanjenje ili gašenje proizvodnih kapaciteta. “Zato Srbija mora da ima to pravo preče kupovine i mora da ima pravo da utiče na strateške odluke, odnosno da kaže: ‘Ne možemo da dozvolimo da se smanji proizvodnja, odnosno da se ukine rafinerija’,” istakao je Stanić.

Zaključak analize ukazuje da će dinamika prodaje NIS-a zavisiti od kombinacije međunarodnih pregovora, interesa svih strana i aktuelnih geopolitičkih dešavanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Folksvagen prodaje 51 odsto udela u Everllenceu za 7,4 milijarde evra investicionom fondu

Nemački proizvođač zadržava 49 odsto akcija, dok Bain Capital preuzima kontrolu, a pogoni ostaju do 2030. godine

Published

on

By

Nemački proizvođač zadržava 49 odsto akcija, dok Bain Capital preuzima kontrolu, a pogoni ostaju do 2030. godine

Nemačka automobilska kompanija Folksvagen postigla je dogovor o prodaji 51 odsto kontrolnog udela u kompaniji Everllence (nekadašnja MAN Energy Solutions) američkom investicionom fondu Bain Capital, u transakciji vrednoj 7,4 milijarde evra. Prema uslovima sporazuma, Folksvagen će zadržati 49 odsto akcija i ostati značajan suvlasnik, dok će Bain Capital preuzeti većinsko vlasništvo. Ova prodaja deo je šire strategije Folksvagena za oslobađanje finansijskih sredstava, u trenutku kada kompanija sprovodi obimne mere štednje i reorganizacije poslovanja, kako je objavljeno.

Za Everllence su se nadmetali i investicioni fondovi CVC i EQT, a posebnu pažnju privukla je ponuda konzorcijuma u kojem su bili EQT, Porsche SE i Katar. Porsche SE ima većinsku kontrolu glasačkih prava u Folksvagenu, dok Katar drži značajan udeo putem državnog investicionog fonda.

Everllence, poznat po proizvodnji dizel motora za brodsku industriju, poslednjih godina beleži rast u sektoru energetike i veštačke inteligencije. Kompanija očekuje porast potražnje za generatorima za napajanje velikih data centara, čija izgradnja ubrzano raste širom sveta.

Transakcija još mora da dobije regulatorna odobrenja i podršku zaposlenih, a Folksvagen očekuje završetak procesa do kraja godine. Dogovorom je predviđeno da proizvodni pogoni u Augsburgu, Oberhauzenu, Berlinu, Hamburgu i Ravensburgu budu sačuvani najmanje do kraja 2030. godine.

Pročitaj još

Domaće

Tržište zlata beleži pad, cena pala ispod 4.000 dolara po unci

Verovatnoća povećanja kamatnih stopa od strane FED-a porasla sa 29 na 68 odsto, cena zlata niža za 20%

Published

on

By

Verovatnoća povećanja kamatnih stopa od strane FED-a porasla sa 29 na 68 odsto, cena zlata niža za 20%

Cena zlata nastavila je da opada usled smirivanja tenzija na Bliskom istoku i dostigla je nivo ispod 4.000 dolara (oko 432.000 dinara) po unci, što je najniži iznos od novembra prošle godine, prema ekonomskim analizama. Ključni faktor ovog pada je jačanje američkog dolara i rast očekivanja da će Federalne rezerve dodatno pooštriti monetarnu politiku. Prema procenama tržišnih učesnika, verovatnoća da FED u septembru poveća referentne kamatne stope porasla je na oko 68 odsto, dok je prošle nedelje iznosila svega 29 procenata.

Rast očekivanja viših kamatnih stopa negativno je uticao na tržište plemenitih metala, budući da zlato ne donosi kamatni prinos i postaje manje atraktivno u poređenju sa drugim vrstama ulaganja. Od početka godine, cena zlata oslabila je za oko 5%, dok je u odnosu na rekordni nivo iz januara – pre izbijanja sukoba sa Iranom – niža za gotovo 20%.

Analitičari ističu da zlato ovog puta nije u potpunosti potvrdilo svoju tradicionalnu ulogu sigurnog utočišta tokom perioda geopolitičkih tenzija, uprkos povećanoj neizvesnosti na globalnoj sceni. Na pad cene plemenitih metala uticalo je i poskupljenje energenata, koje je podstaklo inflatorne rizike i dovelo do toga da vodeće svetske centralne banke zadrže restriktivniji pristup monetarnoj politici.

Investitori sada pažljivo prate naredne poteze Federalnih rezervi, jer bi dodatno zaoštravanje monetarne politike moglo dalje da utiče na kretanje cena zlata i drugih investicionih instrumenata.

Pročitaj još

Domaće

PACE pokreće izgradnju prve industrijske biorafinerije od krompira u Evropi

Projekat započet 17. juna u Amsterdamu, biorafinerija koristiće nusproizvode prerade krompira za proizvodnju hemikalija

Published

on

By

Projekat započet 17. juna u Amsterdamu, biorafinerija koristiće nusproizvode prerade krompira za proizvodnju hemikalija

Evropski projekat PACE najavio je izgradnju prve biorafinerije punog industrijskog kapaciteta u Evropi, koja će koristiti nusproizvode prerade krompira za dobijanje hemikalija na biološkoj osnovi. Ova inicijativa, zvanično započeta 17. juna u Amsterdamu, ima za cilj smanjenje zavisnosti evropske industrije od fosilnih sirovina i palminog ulja.

Biorafinerija će biti realizovana adaptacijom dela postojećeg proizvodnog pogona holandske kompanije Royal Avebe. Planirano je korišćenje naprednih procesa fermentacije za pretvaranje soka od krompira u srednjelančane masne kiseline, koje će se koristiti u hemijskoj industriji. Projekat PACE ima za cilj razvoj novih lanaca vrednosti zasnovanih na biološkim sirovinama i predstavlja jedan od najvažnijih poduhvata u oblasti cirkularne hemije i održive bioekonomije u Evropi.

Na početnom sastanku partnera, održanom 17. juna, usaglašeni su ciljevi, plan aktivnosti i mehanizmi saradnje za naredne četiri godine trajanja projekta. Koordinator projekta Nils van Stralen izjavio je da PACE pokazuje mogućnost prilagođavanja postojeće industrijske infrastrukture za održivu proizvodnju, bez potrebe za izgradnjom novih postrojenja.

U sledećoj fazi projekta, partneri će raditi na uspostavljanju biorafinerije, optimizaciji proizvodnog procesa i testiranju primene novih bioloških hemikalija u industriji. Takođe, biće sprovedene procene održivosti i tržišnog potencijala, što bi moglo omogućiti širu primenu ovog modela širom Evrope.

Pročitaj još

U Trendu