Connect with us

Domaće

Italijanski javni dug raste na 138,6% BDP-a, Grčka smanjuje na 137%

Italija najavljuje povećanje duga na 138,6% BDP-a u 2025, dok Grčka planira smanjenje duga i prevremenu otplatu od 7 milijardi evra

Published

on

pexels-photo-5849571

Italija najavljuje povećanje duga na 138,6% BDP-a u 2025, dok Grčka planira smanjenje duga i prevremenu otplatu od 7 milijardi evra

Italijanski javni dug mogao bi u 2025. godini da dostigne 138,6% bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci iz budžetskog plana Ministarstva finansija Italije. Prema izveštaju, dug Italije ove godine iznosi 137,1% BDP-a, dok se očekuje rast naredne godine. Istovremeno, Grčka planira da ove godine smanji svoj dug na oko 137% BDP-a, što je značajan pad u odnosu na 145% iz 2025. godine.

Grčka je nakon finansijske krize iz 2008. godine dobila tri paketa međunarodne finansijske pomoći ukupne vrednosti 280 milijardi evra između 2010. i 2015. godine. U zamenu, bila je prinuđena da sprovede stroge mere štednje, što je dovelo do dugotrajne recesije i visoke nezaposlenosti. Pandemija korona virusa privremeno je povećala dug, ali od 2020. Grčka beleži jedan od najbržih padova odnosa duga i BDP-a u Evropi, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i višem rastu BDP-a u odnosu na prosek evrozone. Ove godine Grčka planira prevremenu otplatu 7 milijardi evra kredita iz programa pomoći.

Italija, s druge strane, prošle godine je zabeležila budžetski deficit od 3,1% BDP-a, a za ovu godinu očekuje se deficit od 2,8% BDP-a, iako nadležni upozoravaju da bi on mogao biti i veći. Italijanske vlasti kao ključne izazove navode sukob u Iranu i rast cena energenata, dok ekonomija već duže vreme stagnira. Niska produktivnost i pad domaće potrošnje dodatno otežavaju situaciju, a visoki troškovi kamata ograničavaju ulaganja u razvoj i istraživanja, zbog čega Italija sve teže prati konkurentnije zemlje.

Prema ekonomskim analizama, razlika u javnim dugovima Italije i Grčke ukazuje na promene u evropskoj ekonomskoj dinamici, pri čemu Grčka beleži napredak u fiskalnoj konsolidaciji, dok Italija suočava sa izazovima održivog javnog finansiranja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Poreska uprava objavila kalendar obaveza, prvi rok za prijavu 5. maja

Do 5. maja poreski obveznici moraju dostaviti izveštaje za estradne programe i zapošljavanje osoba sa invaliditetom

Published

on

By

Do 5. maja poreski obveznici moraju dostaviti izveštaje za estradne programe i zapošljavanje osoba sa invaliditetom

Poreska uprava je objavila zvaničan kalendar poreskih obaveza za maj, prema kojem je prvi ključni rok za izmirenje i podnošenje izveštaja 5. maj. Do tada poreski obveznici su u obavezi da dostave obaveštenja o zaključenim ugovorima na Obrascu OZU za estradne programe, kao i izveštaj o izvršenju obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom na Obrascu IOSI za april i izvrše uplatu sredstava.

Za 11. maj predviđen je rok za podnošenje prijave poreza na premije neživotnih osiguranja na Obrascu PP-PPNO i uplatu poreza za april, kao i za podnošenje poreske prijave za porez na dodatu vrednost (PDV) na Obrascu PPPDV i uplatu PDV-a za april od strane poreskog dužnika iz člana 10. Zakona o PDV.

Poreski obveznici do 15. maja treba da izmire akontaciju poreza i doprinosa na prihode od samostalne delatnosti za april, kao i da podnesu poresku prijavu za uvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana za 2025. godinu na Obrascu PP GPDG. Plaćanje doprinosa za sveštenike, verske službenike, domaće državljane zaposlene u inostranstvu i inostrane penzionere za april takođe se mora izvršiti do 15. maja.

Isti datum važi i za plaćanje doprinosa za samostalne umetnike i poljoprivrednike za drugo tromesečje 2026. godine, podnošenje prijave o obračunatim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje za članove privrednog društva na Obrascu PP OD-O i plaćanje doprinosa za april. Do 15. maja je i rok za podnošenje obrasca PID PDV 1 za april, ukoliko je ispunjen uslov za sticanje statusa obveznika PDV koji pretežno vrši promet dobara u inostranstvu, kao i za plaćanje akontacije poreza na dobit pravnih lica za april.

Poreska uprava navodi da je 15. maj krajnji rok za podnošenje prijave za obračun akcize za period od 16. do 30. aprila na Obrascu PP OA i uplatu akcize, kao i za prijavu i plaćanje akcize na električnu energiju i/ili komprimovani prirodni gas za april na Obrascu PP OAELKPG.

Do 29. maja obveznici treba da podnesu prijavu za obračun akcize za period od 1. do 15. maja na Obrascu PP OA i izvrše uplatu akcize. Rok za prijavu poreza za frilensere za prvi kvartal 2026. godine ističe 30. aprila, a poresku prijavu fizička lica mogu podneti elektronski putem portala ePorezi i portala Frilenseri ili u papirnom obliku nadležnoj filijali.

Poreska uprava podseća da nepoštovanje navedenih rokova povlači prekršajnu odgovornost, u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

Pročitaj još

Domaće

Treesury dobio nagradu za inovaciju godine na Adria Future Summitu, fokus na tokenizaciju poljoprivrede

Kompanija nagrađena 24. aprila za model investiranja koji povezuje blockchain i održivu poljoprivredu u regionu

Published

on

By

Kompanija nagrađena 24. aprila za model investiranja koji povezuje blockchain i održivu poljoprivredu u regionu

Kompanija Treesury osvojila je priznanje „Finance Innovation of the Year” na Adria Future Summitu održanom 24. aprila 2026. godine, zahvaljujući projektu Treesury Tokens, koji je prepoznat kao jedan od najinovativnijih modela u oblasti održivih finansija na regionalnom tržištu. Nagrada je dodeljena tokom ceremonije Sustainable Adria Awards, koja okuplja projekte i organizacije sa doprinosom održivom razvoju, inovacijama i stvaranju dugoročne vrednosti u Adria regionu.

Treesury je nagrađen za razvoj investicionog modela koji omogućava ulaganje u poljoprivredu putem digitalnih tokena, koristeći blockchain tehnologiju i savremene finansijske mehanizme. Model tokenizacije realne poljoprivredne imovine omogućava povezivanje održivog investiranja i transparentnosti sa realnom ekonomijom.

„Ovo priznanje potvrđuje da tržište sve snažnije prepoznaje potrebu za investicionim modelima koji imaju realnu osnovu, dugoročnu održivost i konkretnu vrednost. Verujemo da budućnost finansija pripada transparentnim i odgovornim rešenjima koja povezuju tehnologiju sa realnom ekonomijom. Naš cilj je da kroz inovativne modele investiranja omogućimo širem krugu ljudi pristup projektima koji stvaraju održivu vrednost i istovremeno odgovaraju na izazove modernog tržišta“, izjavio je Jovan Paunović, izvršni direktor kompanije Treesury.

Platforma Treesury nudi pojedincima i kompanijama mogućnost ulaganja u poljoprivredu kroz digitalne tokene zasnovane na blockchain tehnologiji, sa posebnim akcentom na transparentnost, održivost i investiranje u realnu imovinu. Kompanija na taj način povezuje finansijske inovacije sa sektorima od strateškog značaja za region, posebno održivu poljoprivredu.

Nagradu je uručila Ljiljana Nikolić, glavna direktorka za People, Brand & Sustainability za SEE region kompanije UNIQA, koja je naglasila da finansijske inovacije danas imaju ključnu ulogu u razvoju održivijih ekonomskih modela i podsticanju dugoročnih promena u društvu i privredi.

Ovo priznanje dolazi u trenutku kada održive investicije i modeli zasnovani na realnoj imovini postaju sve značajniji deo globalnih finansijskih tokova, a potreba za transparentnim i dugoročno održivim investicionim rešenjima nastavlja da raste. Ovim uspehom Treesury dodatno učvršćuje poziciju među kompanijama koje inovativnim pristupom redefinišu povezivanje finansija, tehnologije i održivog razvoja u regionu.

Pročitaj još

Domaće

Cene dizela pale 2,5 odsto na Mediteranu, u Srbiji porasle na 219 dinara

Brent završava nedelju iznad 105 dolara, dok je akciza na gasna ulja 55,53 dinara po litru do 8. maja

Published

on

By

Brent završava nedelju iznad 105 dolara, dok je akciza na gasna ulja 55,53 dinara po litru do 8. maja

Na svetskim berzama nafte i derivata ove sedmice zabeležen je rast, dok su cene goriva na Mediteranu išle u suprotnim smerovima: ultraniskosumporni dizel pojeftinio je oko 2,5 odsto i sada se kreće od 710 do 730 dolara po toni, dok je premijum bezolovni benzin poskupeo za isti procenat na 770 do 780 dolara po toni. Cena brenta na svetskim berzama završava nedelju iznad 105 dolara za barel, a sedmični prosek porastao je više od 6 odsto zbog uticaja geopolitike i rata na Bliskom istoku.

U zemljama regiona, poput Crne Gore i Hrvatske, vozači ove nedelje plaćaju gorivo do sedam centi manje nego prethodnih nedelja. Suprotno tome, u Srbiji je cena dizela povećana na maksimalnih 219 dinara za litar, što je dva dinara više nego ranije, dok cena bezolovnog benzina BMB95 ostaje nepromenjena na 191 dinar za litar do narednog četvrtka.

Vlada Srbije je 10. aprila donela dopunu Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, kojom su privremeno utvrđeni novi iznosi akciza na gorivo. Uredba je produžena do 8. maja, pa je akciza na bezolovni benzin i dalje 54 dinara po litru, dok je za gasna ulja 55,53 dinara po litru. Prema objavi u “Službenom glasniku”, nova Uredba o izmeni ograničenja visine cena derivata nafte stupa na snagu danas, a nivo akciza dodatno je smanjen sa 20 na 25 odsto u odnosu na zakonski nivo.

Maloprodajne cene goriva u Srbiji određuju se prema Uredbi o ograničenju cena goriva, koja je na snazi od februara 2022. godine i produžena je do 23. juna. Cena derivata formira se na osnovu srednje veleprodajne cene koju utvrđuje Ministarstvo energetike i rudarstva, uz dodatak maloprodajne marže i PDV-a. Za obračun ne važi cena domaće rafinerije, već prosek kotacija na berzi Mediterana (PLATTS CIF Mediteran, luka Đenova/Lavera), dok domaća rafinerija trenutno ne radi već dva meseca zbog zastoja u snabdevanju naftom.

Kako je istaknuto u aktuelnim analizama, ovakav način određivanja cena i ograničavanje akciza omogućili su relativno stabilne cene na pumpama, uz minimalna pomeranja tokom poslednjih nedelja.

Pročitaj još

U Trendu