Connect with us

Domaće

Srbija reciklira između 40 i 45 odsto staklene ambalaže, EU na 75 procenata

Reciklaža stakla u Srbiji i dalje ispod proseka Evropske unije, gde se godišnje reciklira 11 miliona tona

Published

on

g8c9e6d1799091fcd1a800b251c7fb286907f31903681c97db3996bbfd7a61fcd5c6eb60215a4a4abf4b6bc6817eb40bd2a863ba59f7930cf4e62a1d7d85ae404_1280

Reciklaža stakla u Srbiji i dalje ispod proseka Evropske unije, gde se godišnje reciklira 11 miliona tona

Reciklaža staklene ambalaže u Srbiji iznosi između 40 i 45 odsto, što je značajno ispod proseka Evropske unije gde se ova stopa kreće oko 75 procenata, saopšteno je na Forumu Kreativno staklo održanom povodom 180 godina od početka organizovane proizvodnje stakla u zemlji. U Evropskoj uniji godišnje se reciklira oko 11 miliona tona stakla zahvaljujući razvijenoj infrastrukturi i zakonodavstvu, dok je kod nas primena cirkularnog stakla još u fazi razvoja.

Srbija beleži napredak u reciklaži zbog usklađivanja sa evropskim regulativama i primene savremenih poslovnih praksi, ali je i dalje ispod evropskog proseka. Zemlje regiona poput Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije beleže još niže stope reciklaže, ispod 30 odsto. Dalji napredak u Srbiji zavisiće od razvoja infrastrukture, uvođenja depozitnog sistema i povećanja svesti građana o značaju reciklaže.

Na forumu je istaknuto da je cirkularno staklo najviše zastupljeno u ambalažnoj industriji, građevinarstvu i automobilskoj industriji. Primenom cirkularnih poslovnih modela u staklarstvu ostvaruju se uštede u potrošnji energije i do 30 odsto, kao i značajno smanjenje emisije ugljen-dioksida i količine otpada u poređenju sa tradicionalnom proizvodnjom.

Fazno usklađivanje cirkularnosti u staklarstvu obuhvata prikupljanje staklenog otpada, sortiranje, drobljenje, topljenje, oblikovanje i hlađenje. Međutim, u zanatskoj i umetničkoj proizvodnji postoje tehnički izazovi zbog različitih tačaka topljenja stakla i otežanog pronalaženja čistog, razvrstanog otpada. Nedostatak edukativnih programa dodatno otežava širenje ove prakse među umetnicima i preduzetnicima.

Na skupu su učestvovali stručnjaci, edukatori i umetnici iz Srbije, Danske, Slovenije, Rumunije, Bugarske i Velike Britanije, koji su istakli značaj istorijskih praksi ponovne upotrebe stakla. Zaključeno je da dalji razvoj cirkularne ekonomije u staklarstvu može doprineti ekonomskim, ekološkim i društvenim benefitima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Tales ostvario rast vojnih porudžbina od 71 odsto, prihod 5,3 milijarde evra

Francuska tehnološka kompanija povećala ukupan obim novih ugovora na 4,65 milijardi evra u prvom kvartalu

Published

on

By

Francuska tehnološka kompanija povećala ukupan obim novih ugovora na 4,65 milijardi evra u prvom kvartalu

Francuski tehnološki gigant Tales zabeležio je u prvom kvartalu 2026. godine prihod od 5,3 milijarde evra, uz izuzetan skok vojnih porudžbina od 71 odsto, prema objavljenim finansijskim rezultatima. Ukupan obim novih ugovora dostigao je 4,65 milijardi evra, što je rast od 23 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Glavni pokretač ovakvog rasta bio je sektor odbrane, gde je vrednost ugovora porasla na 2,2 milijarde evra. Tales je ostvario značajan uspeh na danskom tržištu osvojivši ugovor za proizvodnju i isporuku PVO sistema, u konkurenciji sa američkim sistemom Pejtriot (Patriot).

Finansijski direktor Tales grupe, Paskal Bušija, izjavio je: „Početak godine je premašio naša očekivanja i uliva nam veliko samopouzdanje.“ Uprkos rekordima u vojnom segmentu, rukovodstvo kompanije ostaje oprezno, napominjući da bi eventualne promene u civilnom avio-saobraćaju, usled geopolitičke nestabilnosti, mogle negativno uticati na taj deo poslovanja.

Sektor telekomunikacionih satelita i dalje ima strukturne izazove zbog konkurencije, posebno od strane Starlink sistema. Planirano ukidanje 1.300 radnih mesta je privremeno zaustavljeno, pošto je dve trećine zaposlenih preraspoređeno na druge projekte unutar Tales grupe.

Kompanija nije promenila svoje ciljeve za 2026. godinu i očekuje organski rast prihoda od šest do sedam odsto, sa ciljem da ukupni godišnji prihod dostigne između 23,3 i 23,6 milijardi evra. Tržišna vrednost Talesa procenjuje se između 55 i 60 milijardi evra. Kompanija posluje u 68 zemalja i zapošljava više od 80.000 ljudi.

Vlasnička struktura uključuje državni udeo Francuske od 26 odsto, isto toliko poseduje i kompanija Daso aviejšn (Dassault Aviation), dok je ostatak u rukama privatnih i institucionalnih investitora.

Pročitaj još

Domaće

Refinitiv obrisao podatke naslednika porodice Karić nakon nagodbe, iznos transakcije 27 milijardi dolara

Britanska kompanija, sada deo Londonske berze, pristala je da ukloni profile dece iz baza podataka, što je prvi slučaj primene GDPR-a protiv ove usluge

Published

on

By

Britanska kompanija, sada deo Londonske berze, pristala je da ukloni profile dece iz baza podataka, što je prvi slučaj primene GDPR-a protiv ove usluge

Britanska kompanija Refinitiv, koja od 2021. godine posluje u okviru Londonske berze nakon akvizicije vredne 27 milijardi dolara, pristala je da obriše profile sinova Nadežde Lazarević i Danice Karić Stojilković, naslednica Bogoljuba Karića, iz svojih poslovnih baza podataka koje se koriste za procenu rizika, uključujući i pranje novca. Ova odluka doneta je posle pravnog postupka koji su pokrenule naslednice, kada su utvrdile da Refinitiv kroz uslugu ‘due diligence’ pruža podatke o njihovim sinovima, navodeći ih kao rođake politički izloženih lica.

Lazarević i Karić Stojilković su podnele tužbu Visokom sudu u Ujedinjenom Kraljevstvu radi zaštite podataka o deci, ali do suđenja nije došlo jer je postignuta nagodba kojom je Refinitiv obavezan da obriše podatke iz svojih sistema. Ovaj slučaj je prema britanskim medijima prvi zahtev upućen na osnovu GDPR-a protiv Refinitivove usluge koji je stigao do faze neposredno pre sudskog procesa.

Refinitiv, poznat kao kompanija koja pruža finansijske podatke, analitiku i alate za banke, investitore i korporacije, nastao je iz Rojtersovih baza podataka, a pre akvizicije od strane Londonske berze bio je u vlasništvu investicionih fondova. Nagodba sa naslednicama Karića pokrenula je širu diskusiju o primeni člana 22. GDPR-a, kojim se zabranjuje donošenje odluka o pojedincima na osnovu automatizovane obrade podataka, posebno kada te odluke imaju značajan ili pravni uticaj na život pojedinca, uključujući kreditiranje i profilisanje.

Upućeni ocenjuju da bi ovaj slučaj mogao da utiče na način na koji velike baze poslovnih podataka obrađuju informacije o politički izloženim licima i povezanim osobama, te da će biti signal za dalje promene u industriji finansijske analitike.

Pročitaj još

Domaće

Ekonomska šteta u Iranu doseže 300 milijardi dolara, deficit lekova u Srbiji premašio 1,16 milijardi evra

Ratne posledice u Iranu procenjene na 270 do 300 milijardi dolara, dok farmaceutski deficit u Srbiji postaje drugi najveći uvoz

Published

on

By

Ratne posledice u Iranu procenjene na 270 do 300 milijardi dolara, dok farmaceutski deficit u Srbiji postaje drugi najveći uvoz

Rat u Iranu prouzrokovao je ekonomsku štetu procenjenu između 270 milijardi i 300 milijardi dolara, a obnova privrede mogla bi da traje više od jedne decenije, pokazuju najnovije procene. U isto vreme, farmaceutska industrija u Srbiji zauzima drugo mesto u strukturi uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.

Ekonomski gubici nastali tokom rata u Iranu značajno su opteretili lokalnu privredu, dok neizvesnost oko krajnjeg ishoda sukoba ostavlja dodatni pritisak na svakodnevni život građana. Analize ističu da će najveći teret ratnih posledica snositi prosečni stanovnici Irana, dok se procenjuje da bi proces obnove privrede mogao potrajati više od deset godina.

U Srbiji, deficit uvoza farmaceutskih proizvoda premašio je 1,16 milijardi evra, čime je ova industrija postala druga najvažnija uvozna kategorija, posle nafte. U uslovima povećanih geopolitičkih tenzija, rizici u lancu snabdevanja lekovima i medicinskim sredstvima dodatno su povećani, dok većina pažnje javnosti ostaje usmerena na energetsku bezbednost.

Klađenje na geopolitičke događaje, poput ratova i izbora, beleži rast popularnosti, a primer iz januara pokazuje da je jedna opklada na tačan datum američkog napada na Venecuelu donela dobitak od 400.000 dolara. Slična situacija zabeležena je i krajem februara, kada je tačno predviđen datum napada na Iran.

Ekonomski model u Mađarskoj pod vođstvom Viktora Orbana, poznat kao „Orbanomika“, tokom 16 godina primene doneo je koristi ekonomskoj eliti, dok su obični građani u više navrata iskazivali nezadovoljstvo. Analitičari navode da je teško proceniti da li su birači glasali protiv Orbana zbog želje za borbom protiv korupcije ili želje za promenom vlasti.

U segmentu domaćeg tržišta, mala preduzeća u sektoru benzinskih pumpi, posebno ona koja zavise od nabavke derivata od NIS-a, suočavaju se sa smanjenim maržama zbog ograničenja cena dizela i benzina, što dodatno opterećuje njihovo poslovanje. U oblasti reciklaže u Srbiji, prikuplja se i reciklira samo 17% otpada, a industrija tvrdi da bi taj procenat mogao biti viši uz uvođenje sistema depozita pored modela „zagađivač plaća“.

Paralelno, razvoj data centara u Srbiji otvara pitanja o kapacitetima energetskog i infrastrukturnog sistema, kao i o efektima subvencija i poreskih olakšica na transfer tehnologije i lokalni razvoj. Stručnjaci ističu potrebu da veštačka inteligencija i cloud infrastruktura doprinesu BDP-u više nego što opterećuju resurse.

Preduzetnici srpskog porekla koji posluju u Beču ističu razlike u poslovnoj kulturi i zahtevima za poštovanjem rokova, dok istraživanje pokazuje da većina njih funkcioniše „negde između“ dva ekonomska sistema.

Pročitaj još

U Trendu