Domaće

Srbija reciklira između 40 i 45 odsto staklene ambalaže, EU na 75 procenata

Reciklaža stakla u Srbiji i dalje ispod proseka Evropske unije, gde se godišnje reciklira 11 miliona tona

Published

on

g8c9e6d1799091fcd1a800b251c7fb286907f31903681c97db3996bbfd7a61fcd5c6eb60215a4a4abf4b6bc6817eb40bd2a863ba59f7930cf4e62a1d7d85ae404_1280

Reciklaža stakla u Srbiji i dalje ispod proseka Evropske unije, gde se godišnje reciklira 11 miliona tona

Reciklaža staklene ambalaže u Srbiji iznosi između 40 i 45 odsto, što je značajno ispod proseka Evropske unije gde se ova stopa kreće oko 75 procenata, saopšteno je na Forumu Kreativno staklo održanom povodom 180 godina od početka organizovane proizvodnje stakla u zemlji. U Evropskoj uniji godišnje se reciklira oko 11 miliona tona stakla zahvaljujući razvijenoj infrastrukturi i zakonodavstvu, dok je kod nas primena cirkularnog stakla još u fazi razvoja.

Srbija beleži napredak u reciklaži zbog usklađivanja sa evropskim regulativama i primene savremenih poslovnih praksi, ali je i dalje ispod evropskog proseka. Zemlje regiona poput Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije beleže još niže stope reciklaže, ispod 30 odsto. Dalji napredak u Srbiji zavisiće od razvoja infrastrukture, uvođenja depozitnog sistema i povećanja svesti građana o značaju reciklaže.

Na forumu je istaknuto da je cirkularno staklo najviše zastupljeno u ambalažnoj industriji, građevinarstvu i automobilskoj industriji. Primenom cirkularnih poslovnih modela u staklarstvu ostvaruju se uštede u potrošnji energije i do 30 odsto, kao i značajno smanjenje emisije ugljen-dioksida i količine otpada u poređenju sa tradicionalnom proizvodnjom.

Fazno usklađivanje cirkularnosti u staklarstvu obuhvata prikupljanje staklenog otpada, sortiranje, drobljenje, topljenje, oblikovanje i hlađenje. Međutim, u zanatskoj i umetničkoj proizvodnji postoje tehnički izazovi zbog različitih tačaka topljenja stakla i otežanog pronalaženja čistog, razvrstanog otpada. Nedostatak edukativnih programa dodatno otežava širenje ove prakse među umetnicima i preduzetnicima.

Na skupu su učestvovali stručnjaci, edukatori i umetnici iz Srbije, Danske, Slovenije, Rumunije, Bugarske i Velike Britanije, koji su istakli značaj istorijskih praksi ponovne upotrebe stakla. Zaključeno je da dalji razvoj cirkularne ekonomije u staklarstvu može doprineti ekonomskim, ekološkim i društvenim benefitima.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version