Connect with us

Domaće

Irska ostvarila produktivnost od 151 dolar po satu rada u 2023. godini

OECD prosek iznosi 71 dolar, dok Norveška, Luksemburg i Belgija premašuju 100 dolara po satu rada

Published

on

pexels-photo-9964624

OECD prosek iznosi 71 dolar, dok Norveška, Luksemburg i Belgija premašuju 100 dolara po satu rada

Irska je prema najnovijim podacima OECD za 2023. godinu zabeležila najvišu vrednost BDP-a po satu rada među razvijenim zemljama, sa čak 151 dolarom po satu (PPP). Ovaj iznos značajno nadmašuje prosek OECD-a, koji iznosi 71 dolar. Na listi najproduktivnijih zemalja, uz Irsku, nalaze se Norveška sa 132 dolara, Luksemburg sa 125 dolara, Belgija sa 100 dolara, Švajcarska i Danska po 99 dolara, dok Sjedinjene Američke Države beleže 97 dolara po satu rada.

Austrija i Island imaju po 95 dolara, a Nizozemska i Nemačka po 94 dolara. Slede Švedska sa 90 dolara, Francuska sa 88 dolara, Finska sa 83 dolara i Australija sa 79 dolara.

Međutim, ekonomski analitičari ukazuju da su podaci za Irsku delimično uvećani zbog značajnog prisustva multinacionalnih kompanija koje zbog poreskih pogodnosti prijavljuju profit u toj zemlji, što povećava zvanični BDP. Kada se koristi bruto nacionalni dohodak (GNI) kao alternativna mera, irska produktivnost pada za 31 odsto, na oko 115 dolara po satu rada. Sličan efekat primećen je i u Luksemburgu, gde je pad produktivnosti do 54 odsto nakon izuzimanja uticaja međunarodnih finansijskih tokova.

Visoka produktivnost pojedinih ekonomija objašnjava se strukturom privrede. Norveška koristi prednosti energetskog sektora (nafta i gas), Luksemburg ima koristi od statusa globalnog finansijskog centra, dok Irska privlači tehnološke gigante. Nasuprot tome, zemlje koje se više oslanjaju na turizam, poljoprivredu i usluge sa nižom dodatom vrednošću beleže niže vrednosti po satu rada.

Iako Sjedinjene Američke Države i Nemačka sa 97, odnosno 94 dolara po satu rada premašuju prosek OECD-a, ne nalaze se na samom vrhu zbog različite ekonomske strukture. Ove razlike oslikavaju uticaj tehnološkog sektora, finansijske industrije i kapitalno intenzivnih delatnosti na ukupnu produktivnost privrede.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Ekonomska šteta u Iranu doseže 300 milijardi dolara, deficit lekova u Srbiji premašio 1,16 milijardi evra

Ratne posledice u Iranu procenjene na 270 do 300 milijardi dolara, dok farmaceutski deficit u Srbiji postaje drugi najveći uvoz

Published

on

By

Ratne posledice u Iranu procenjene na 270 do 300 milijardi dolara, dok farmaceutski deficit u Srbiji postaje drugi najveći uvoz

Rat u Iranu prouzrokovao je ekonomsku štetu procenjenu između 270 milijardi i 300 milijardi dolara, a obnova privrede mogla bi da traje više od jedne decenije, pokazuju najnovije procene. U isto vreme, farmaceutska industrija u Srbiji zauzima drugo mesto u strukturi uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.

Ekonomski gubici nastali tokom rata u Iranu značajno su opteretili lokalnu privredu, dok neizvesnost oko krajnjeg ishoda sukoba ostavlja dodatni pritisak na svakodnevni život građana. Analize ističu da će najveći teret ratnih posledica snositi prosečni stanovnici Irana, dok se procenjuje da bi proces obnove privrede mogao potrajati više od deset godina.

U Srbiji, deficit uvoza farmaceutskih proizvoda premašio je 1,16 milijardi evra, čime je ova industrija postala druga najvažnija uvozna kategorija, posle nafte. U uslovima povećanih geopolitičkih tenzija, rizici u lancu snabdevanja lekovima i medicinskim sredstvima dodatno su povećani, dok većina pažnje javnosti ostaje usmerena na energetsku bezbednost.

Klađenje na geopolitičke događaje, poput ratova i izbora, beleži rast popularnosti, a primer iz januara pokazuje da je jedna opklada na tačan datum američkog napada na Venecuelu donela dobitak od 400.000 dolara. Slična situacija zabeležena je i krajem februara, kada je tačno predviđen datum napada na Iran.

Ekonomski model u Mađarskoj pod vođstvom Viktora Orbana, poznat kao „Orbanomika“, tokom 16 godina primene doneo je koristi ekonomskoj eliti, dok su obični građani u više navrata iskazivali nezadovoljstvo. Analitičari navode da je teško proceniti da li su birači glasali protiv Orbana zbog želje za borbom protiv korupcije ili želje za promenom vlasti.

U segmentu domaćeg tržišta, mala preduzeća u sektoru benzinskih pumpi, posebno ona koja zavise od nabavke derivata od NIS-a, suočavaju se sa smanjenim maržama zbog ograničenja cena dizela i benzina, što dodatno opterećuje njihovo poslovanje. U oblasti reciklaže u Srbiji, prikuplja se i reciklira samo 17% otpada, a industrija tvrdi da bi taj procenat mogao biti viši uz uvođenje sistema depozita pored modela „zagađivač plaća“.

Paralelno, razvoj data centara u Srbiji otvara pitanja o kapacitetima energetskog i infrastrukturnog sistema, kao i o efektima subvencija i poreskih olakšica na transfer tehnologije i lokalni razvoj. Stručnjaci ističu potrebu da veštačka inteligencija i cloud infrastruktura doprinesu BDP-u više nego što opterećuju resurse.

Preduzetnici srpskog porekla koji posluju u Beču ističu razlike u poslovnoj kulturi i zahtevima za poštovanjem rokova, dok istraživanje pokazuje da većina njih funkcioniše „negde između“ dva ekonomska sistema.

Pročitaj još

Domaće

Građevinarstvo učestvuje sa 4,7 odsto u BDP-u Srbije u 2025, vrednost radova porasla 10,6 odsto

Više od 500 izlagača iz 30 zemalja na 50. Međunarodnom sajmu građevinarstva SEEBBE, rast izgradnje zgrada 13,3 odsto

Published

on

By

Više od 500 izlagača iz 30 zemalja na 50. Međunarodnom sajmu građevinarstva SEEBBE, rast izgradnje zgrada 13,3 odsto

Na Beogradskom sajmu je otvoren 50. Međunarodni sajam građevinarstva SEEBBE i 31. Međunarodni sajam hortikulture Beoplant Fair, koji će trajati do 24. aprila 2026. godine. Više od 500 izlagača iz preko 30 zemalja predstavlja najnovije trendove iz građevinske i hortikulturne industrije. Sajmove su otvorili ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić.

Prema rečima ministarke Sofronijević, učešće građevinarstva u BDP-u Srbije u 2025. godini iznosi 4,7 odsto, što potvrđuje značaj ove grane za privredu. Istakla je da je u četvrtom kvartalu 2025. godine zabeležen rast vrednosti izvedenih građevinskih radova od 10,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Posebno je izražen rast u segmentu izgradnje zgrada od 13,3 odsto, dok su ostale građevine zabeležile rast od 8,8 odsto.

Ministarka je naglasila: „Mi ne farbamo samo betone više zelenom bojom, već se trudimo da naši gradovi, pored toga što će postati otporniji, budu i lepši. U tome su nam pomogle poslednje izmene Zakona o planiranju i izgradnji u kojima je propisano da svaka katastarska parcela na kojoj se gradi mora da sadrži obavezan procenat zelenila, i svi smo zajedno na tom poslu.“

Dodala je i da je građevinarstvo jedan od ključnih stubova ekonomije i najvažnijih pokretača razvoja, jer svaki dinar uložen u ovu oblast vraća se višestruko. Ukazala je i da su prema podacima, sem Češke, Mađarske i Slovačke, sve ostale zemlje u Evropi zabeležile pad u građevinskom sektoru.

Na 31. Međunarodnom sajmu hortikulture, ministar Glamočić istakao je da je prošle godine spoljnotrgovinska razmena sektora hortikulture u Srbiji iznosila skoro 49 miliona evra, uz disbalans izvoza i uvoza. U Srbiji se cveće gaji na oko 600 hektara na otvorenom i 270 hektara u plastenicima. Država finansira između 50 i 65 odsto investicija u mehanizaciju i opremu, sa podrškom do 1,5 miliona dinara po gazdinstvu, dok podsticaji za preradu, pakovanje i marketing dostižu do 3,5 miliona dinara. Ponovo su uvedeni i direktni podsticaji za rasadničarsku proizvodnju do 700.000 dinara.

Radno vreme sajmova je od 21. do 23. aprila od 10 do 19 časova, a 24. aprila od 10 do 17 časova. Cena ulaznice iznosi 800 dinara, poslovna propusnica je 4.800 dinara, grupna ulaznica 500 dinara, a za učenike i studente 400 dinara. Parking za automobile naplaćuje se 300 dinara po satu.

Pročitaj još

Domaće

Mađarska investirala 1.000 milijardi forinti u prugu, prosečno 6,3 teretna voza dnevno

Investicija od 2,8 milijarde evra dovela do umerenog rasta saobraćaja, maksimalno 14 vozova na najprometniji dan

Published

on

By

Investicija od 2,8 milijarde evra dovela do umerenog rasta saobraćaja, maksimalno 14 vozova na najprometniji dan

Država Mađarska uložila je više od jednog biliona forinti (2,8 milijarde evra) u renovaciju železničke pruge Budimpešta-Kelebija (Beograd), ali prema aktuelnim podacima, prosečan dnevni teretni saobraćaj iznosi samo 6,3 voza. Od primopredaje pruge krajem februara, saobraćaj je porastao umereno, a na najprometniji dan, 14. aprila, prugom je prošlo ukupno 14 teretnih vozova u oba smera.

Planirano otvaranje putničkog saobraćaja u martu ove godine odloženo je zbog bezbednosnih propusta na opremi kineskog izvođača. Očekuje se da će kineske kompanije otkloniti greške, a završetak inspekcije radova najavljen je za drugu polovinu godine.

Prema navodima stručnjaka, samo šest teretnih vozova dnevno koristi liniju Budimpešta-Kelebija, čija je rekonstrukcija koštala 1.000 milijardi forinti. Na rekordni dan 14. aprila, linijom broj 150 prošlo je 14 teretnih vozova, što znači da je u svakom smeru polazio jedan voz na svaka dva sata. U proseku, na mađarskoj deonici pruge Budimpešta-Beograd evidentirano je 6,3 voza dnevno.

Kritičari iznose stav da je kineski zajam od 1.000 milijardi forinti mogao biti usmeren na liniju Ferihegi-Kečkemet-Segedin, što bi, po njihovom mišljenju, imalo veći domaći značaj. “Međutim, uspeli smo da izgradimo dvokolosečnu prugu na kojoj se, dugoročno gledano, može očekivati samo minimalan teretni saobraćaj, a južno od predgrađa Budimpešte – minimalan putnički saobraćaj”, navodi se u izjavama.

Član Generalne skupštine Budimpešte David Vitezi ocenio je da je investicija “fundamentalno uništena” i pozvao na deklasifikaciju svih dokumenata vezanih za ugovaranje i izgradnju projekta, kako bi se razjasnile okolnosti nastanka ovog ulaganja. Prema analitičkim izvorima, javna rasprava o isplativosti železničkog projekta i dalje traje.

Pročitaj još

U Trendu