Connect with us

Domaće

Irska ostvarila produktivnost od 151 dolar po satu rada u 2023. godini

OECD prosek iznosi 71 dolar, dok Norveška, Luksemburg i Belgija premašuju 100 dolara po satu rada

Published

on

pexels-photo-9964624

OECD prosek iznosi 71 dolar, dok Norveška, Luksemburg i Belgija premašuju 100 dolara po satu rada

Irska je prema najnovijim podacima OECD za 2023. godinu zabeležila najvišu vrednost BDP-a po satu rada među razvijenim zemljama, sa čak 151 dolarom po satu (PPP). Ovaj iznos značajno nadmašuje prosek OECD-a, koji iznosi 71 dolar. Na listi najproduktivnijih zemalja, uz Irsku, nalaze se Norveška sa 132 dolara, Luksemburg sa 125 dolara, Belgija sa 100 dolara, Švajcarska i Danska po 99 dolara, dok Sjedinjene Američke Države beleže 97 dolara po satu rada.

Austrija i Island imaju po 95 dolara, a Nizozemska i Nemačka po 94 dolara. Slede Švedska sa 90 dolara, Francuska sa 88 dolara, Finska sa 83 dolara i Australija sa 79 dolara.

Međutim, ekonomski analitičari ukazuju da su podaci za Irsku delimično uvećani zbog značajnog prisustva multinacionalnih kompanija koje zbog poreskih pogodnosti prijavljuju profit u toj zemlji, što povećava zvanični BDP. Kada se koristi bruto nacionalni dohodak (GNI) kao alternativna mera, irska produktivnost pada za 31 odsto, na oko 115 dolara po satu rada. Sličan efekat primećen je i u Luksemburgu, gde je pad produktivnosti do 54 odsto nakon izuzimanja uticaja međunarodnih finansijskih tokova.

Visoka produktivnost pojedinih ekonomija objašnjava se strukturom privrede. Norveška koristi prednosti energetskog sektora (nafta i gas), Luksemburg ima koristi od statusa globalnog finansijskog centra, dok Irska privlači tehnološke gigante. Nasuprot tome, zemlje koje se više oslanjaju na turizam, poljoprivredu i usluge sa nižom dodatom vrednošću beleže niže vrednosti po satu rada.

Iako Sjedinjene Američke Države i Nemačka sa 97, odnosno 94 dolara po satu rada premašuju prosek OECD-a, ne nalaze se na samom vrhu zbog različite ekonomske strukture. Ove razlike oslikavaju uticaj tehnološkog sektora, finansijske industrije i kapitalno intenzivnih delatnosti na ukupnu produktivnost privrede.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cene goriva u Crnoj Gori pale do osam centi, novi iznosi za sve vrste

Eurosuper 95 i 98 pojeftinili na 1,53 i 1,56 evra, lož ulje sada 1,79 evra po litru

Published

on

By

Eurosuper 95 i 98 pojeftinili na 1,53 i 1,56 evra, lož ulje sada 1,79 evra po litru

Sve vrste goriva u Crnoj Gori od danas su pojeftinile u rasponu od dva do osam centi, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva. Litar eurosupera 95 i 98 sada košta 1,53 evra, odnosno 1,56 evra, što je smanjenje od po dva centa. Cena eurodizela takođe je niža za dva centa i iznosi 1,69 evra za litar, dok je lož ulje pojeftinilo osam centi i sada iznosi 1,79 evra za litar. Ministarstvo je naglasilo da bi, bez smanjenja akciza, cene eurosupera 95 i 98 bile više. Promene cena goriva zabeležene su i u regionu – u Hrvatskoj su cene pale do sedam centi, tako da je benzin 1,64 evra po litru, dok je osnovni dizel 1,78 evra. U Srbiji, na dan redovnog sedmičnog preseka, cene nisu menjane i ostale su na nivou od 1,63 evra za benzin i 1,85 evra za dizel.

Pročitaj još

Domaće

Srbija reciklira između 40 i 45 odsto staklene ambalaže, EU na 75 procenata

Reciklaža stakla u Srbiji i dalje ispod proseka Evropske unije, gde se godišnje reciklira 11 miliona tona

Published

on

By

Reciklaža stakla u Srbiji i dalje ispod proseka Evropske unije, gde se godišnje reciklira 11 miliona tona

Reciklaža staklene ambalaže u Srbiji iznosi između 40 i 45 odsto, što je značajno ispod proseka Evropske unije gde se ova stopa kreće oko 75 procenata, saopšteno je na Forumu Kreativno staklo održanom povodom 180 godina od početka organizovane proizvodnje stakla u zemlji. U Evropskoj uniji godišnje se reciklira oko 11 miliona tona stakla zahvaljujući razvijenoj infrastrukturi i zakonodavstvu, dok je kod nas primena cirkularnog stakla još u fazi razvoja.

Srbija beleži napredak u reciklaži zbog usklađivanja sa evropskim regulativama i primene savremenih poslovnih praksi, ali je i dalje ispod evropskog proseka. Zemlje regiona poput Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije beleže još niže stope reciklaže, ispod 30 odsto. Dalji napredak u Srbiji zavisiće od razvoja infrastrukture, uvođenja depozitnog sistema i povećanja svesti građana o značaju reciklaže.

Na forumu je istaknuto da je cirkularno staklo najviše zastupljeno u ambalažnoj industriji, građevinarstvu i automobilskoj industriji. Primenom cirkularnih poslovnih modela u staklarstvu ostvaruju se uštede u potrošnji energije i do 30 odsto, kao i značajno smanjenje emisije ugljen-dioksida i količine otpada u poređenju sa tradicionalnom proizvodnjom.

Fazno usklađivanje cirkularnosti u staklarstvu obuhvata prikupljanje staklenog otpada, sortiranje, drobljenje, topljenje, oblikovanje i hlađenje. Međutim, u zanatskoj i umetničkoj proizvodnji postoje tehnički izazovi zbog različitih tačaka topljenja stakla i otežanog pronalaženja čistog, razvrstanog otpada. Nedostatak edukativnih programa dodatno otežava širenje ove prakse među umetnicima i preduzetnicima.

Na skupu su učestvovali stručnjaci, edukatori i umetnici iz Srbije, Danske, Slovenije, Rumunije, Bugarske i Velike Britanije, koji su istakli značaj istorijskih praksi ponovne upotrebe stakla. Zaključeno je da dalji razvoj cirkularne ekonomije u staklarstvu može doprineti ekonomskim, ekološkim i društvenim benefitima.

Pročitaj još

Domaće

Blok najavljuje smanjenje radne snage za 40 odsto, Orakl otpušta 30.000 zaposlenih zbog AI

Goldman Saks procenjuje da je 300 miliona radnih mesta izloženo automatizaciji, 46 odsto administrativnih poslova može preuzeti AI

Published

on

By

Goldman Saks procenjuje da je 300 miliona radnih mesta izloženo automatizaciji, 46 odsto administrativnih poslova može preuzeti AI

Kompanija Blok, u vlasništvu Džeka Dorsija, najavila je da će smanjiti svoju radnu snagu za 40 odsto, dok je Orakl potvrdio planove za otpuštanje čak 30.000 zaposlenih radi fokusa na infrastrukturu veštačke inteligencije. Ovi potezi dolaze u trenutku kada AI postaje ključni faktor promena na globalnom tržištu rada, s procenom Goldman Saksa da je 300 miliona stalnih radnih mesta širom sveta izloženo procesu automatizacije putem veštačke inteligencije. Dodatno, izveštaj ove analitičke kuće navodi da će dve trećine zanimanja u Sjedinjenim Američkim Državama biti pogođeno u nekoj meri, dok je 46 odsto administrativnih zadataka već moguće automatizovati AI rešenjima.

Analize pokazuju da su sektori kao što su opšta poslovna administracija, osnovni marketing, novinarstvo, komunikacije, pravna podrška i informatičke nauke među najugroženijima. Na primer, istraživanje ResumeBuilder-a pokazuje da je 48 odsto kompanija koje koriste ČetGPT već zamenilo radnike, a pisanje i kreiranje sadržaja su najčešće pogođene aktivnosti. U oblasti prava, oko 44 odsto zadataka pravnih asistenata može biti automatizovano, dok studija iz 2025. godine navodi da polovina odraslih u SAD i stručnjaka za AI očekuje smanjenje broja radnih mesta u novinarstvu tokom narednih 20 godina.

S obzirom na brzinu promena, univerziteti ne uspevaju da ažuriraju programe dovoljno brzo, zbog čega diplome iz pojedinih oblasti gube ekonomsku vrednost. Prema preporukama analitičara, studenti i zaposleni treba da se usmere na specijalizacije i veštine koje AI ne može lako da zameni, kao što su vođenje tima, strategija, pregovaranje i originalno razmišljanje. Generalisti su, kako navode ekonomske analize, podložni filtraciji na tržištu rada, dok se specijalisti i dalje angažuju.

Iz ovih podataka jasno je da digitalna transformacija utiče na sve sektore, a kompanije i pojedinci moraju kontinuirano prilagođavati svoja znanja i veštine kako bi ostali konkurentni u novoj realnosti koju oblikuje veštačka inteligencija.

Pročitaj još

U Trendu