Connect with us

Domaće

NIS pregovara o prodaji, Vlada insistira na punom kapacitetu Rafinerije Pančevo

Ministarka energetike naglašava crvene linije u pregovorima sa MOL grupom, fokus na preuzimanju obaveza

Published

on

pexels-photo-10407691-1

Ministarka energetike naglašava crvene linije u pregovorima sa MOL grupom, fokus na preuzimanju obaveza

Naftna industrija Srbije (NIS) trenutno je u procesu složenih pregovora o prodaji sa mađarskom kompanijom MOL, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović nakon sastanka sa predsednikom i izvršnim direktorom MOL grupe Hernadijem Žoltom. Ministarka je naglasila da su razgovori teški i da postoje crvene linije koje Srbija ne može da pređe.

Prema njenim rečima, ključni uslov Srbije jeste da Rafinerija u Pančevu nastavi da radi u punom kapacitetu. Takođe, Vlada Srbije zahteva da MOL preuzme ili zameni sve obaveze koje je NIS imao iz ranijih perioda, a koje su od suštinske važnosti za zemlju. Ministarka je ovu informaciju objavila na svom zvaničnom Instagram nalogu, ističući važnost nastavka stabilnog poslovanja i očuvanja energetskog sektora.

Razgovori između predstavnika MOL-a i zvaničnika Srbije biće nastavljeni u narednim danima u Beogradu. Istovremeno, MOL će voditi zasebne pregovore i sa Gaspomneftom i Gaspromom, što ukazuje na višestruku složenost procesa i značaj za regionalno tržište nafte i gasa.

“Naš cilj je da Rafinerija u Pančevu nastavi da radi u punom kapacitetu, ali i da MOL preuzme ili zameni obaveze na koje se NIS obavezao u prošlosti, a koje su od važnosti za Srbiju”, izjavila je Dubravka Đedović Handanović.

Očekuje se da će dalji tok pregovora definisati buduće odnose u kompaniji i uticati na energetsku stabilnost zemlje, dok će ishod zavisiti od spremnosti svih strana da ispune postavljene ekonomske i strateške zahteve.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Prodaja električnih vozila u Evropi porasla 51 odsto, registrovano 224.000 novih automobila u martu

Ukupan broj novih EV dostigao 500.000 u prva tri meseca 2026, Italija beleži rast od 65 odsto

Published

on

By

Ukupan broj novih EV dostigao 500.000 u prva tri meseca 2026, Italija beleži rast od 65 odsto

Na evropskom tržištu zabeležen je snažan skok prodaje električnih vozila, sa rastom od 51 odsto u martu ove godine, prema podacima analitičkih kuća New AutoMotive i E-Mobility Europe. Tokom marta, registrovano je 224.000 novih električnih vozila, dok je u prva tri meseca 2026. ukupno registrovano oko 500.000 EV, što predstavlja povećanje od 33,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Rast interesovanja za električna vozila povezan je sa naglim poskupljenjem goriva izazvanim krizom na Bliskom istoku, što podstiče potrošače na bržu tranziciju sa vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem na električna.

Najveći udeo električnih vozila u ukupnoj prodaji i dalje beleže nordijske zemlje. Norveška je u martu imala 98 odsto novih registrovanih vozila na električni pogon, dok su Danska i Finska dostigle udele od 76 odsto i gotovo 50 odsto. U centralnoj i južnoj Evropi, Nemačka, Francuska, Španija, Italija i Poljska zabeležile su rast prodaje električnih vozila od oko 40 odsto u prvom kvartalu 2026. godine.

Italija, iako sporije prelazi na električna vozila, zabeležila je u martu rast prodaje od 65 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine, ali učešće električnih vozila i dalje ostaje nisko, na 8,6 odsto ukupne prodaje. Francuska je dodatno ubrzala tranziciju uvođenjem državnih subvencija koje iznose do 5.700 evra za domaćinstva sa nižim prihodima, kao i kroz program socijalnog lizinga za putnike na većim udaljenostima.

Nemačka beleži rast prodaje električnih vozila od 42 odsto, dok automobilska industrija te zemlje prolazi kroz restrukturiranje i prilagođavanje novoj konkurenciji, naročito proizvođačima iz Kine.

Istraživanje je sprovedeno na osnovu podataka iz Nemačke, Francuske, Italije, Španije, Poljske, Holandije, Belgije, Švedske, Austrije, Portugalije, Danske, Finske i Češke, kao i iz Norveške i Švajcarske.

Pročitaj još

Domaće

Japanske kompanije platile hakerima, 60 odsto nije povratilo podatke

Od 222 firme koje su platile otkup, samo 83 obnovile sisteme, dok je 4,3 odsto pretrpelo gubitke veće od milijardu jena

Published

on

By

Od 222 firme koje su platile otkup, samo 83 obnovile sisteme, dok je 4,3 odsto pretrpelo gubitke veće od milijardu jena

Najmanje 222 japanske kompanije uplatile su otkup hakerima tokom sajber-napada, ali oko 60 odsto njih nije uspelo da povrati svoje podatke, pokazuje anketa Japanskog instituta za promociju digitalne ekonomije i zajednice. U istraživanju, sprovedenom u januaru među 1.107 kompanija, 507 firmi prijavilo je da su bile meta ransomware napada, u kojima sajber-kriminalci zaključavaju pristup podacima i zahtevaju novčanu nadoknadu za njihovo otključavanje.

Među kompanijama koje su platile otkup, samo 83 su uspele da obnove svoje sisteme, dok 139 nije povratilo podatke. Dodatno, 141 firma prijavila je da su povratili podatke bez plaćanja otkupnine. Stručnjaci upozoravaju da plaćanje otkupnine finansira kriminalne i terorističke organizacije, a Institut naglašava da rezultati ankete jasno pokazuju da “plaćanje otkupnine ne garantuje oporavak podataka”.

Oko polovine ispitanih kompanija izjavilo je da su ukupni finansijski gubici – uključujući troškove otkupnine i oporavka sistema – iznosili između milion i 50 miliona jena. Istovremeno, 16 odsto preduzeća prijavilo je malu ili nikakvu štetu, dok je 4,3 odsto firmi pretrpelo gubitke od milijardu jena ili više.

Obnavljanje podataka trajalo je od jedne nedelje do mesec dana za 176 pogođenih firmi, dok je deo kompanija naveo da ni nakon tri meseca podaci nisu bili vraćeni. Jukimi Sota iz japanskog ogranka američke firme za sajber bezbednost Proofpoint savetuje: „Takođe je važno redovno praviti rezervne kopije podataka kako bi se šteta smanjila”, dok Institut preporučuje i redovno ažuriranje bezbednosnog softvera.

Pročitaj još

Domaće

Zijin Mining povećao vlasništvo u Strickland Metals na 5,55 odsto ulaganjem od 8 miliona australijskih dolara

Kineski rudarski gigant investirano ukupno 18 miliona australijskih dolara u Strickland Metals, dok procenjeni resursi zlata na Rogozni rastu na 267,4 tone

Published

on

By

Kineski rudarski gigant investirano ukupno 18 miliona australijskih dolara u Strickland Metals, dok procenjeni resursi zlata na Rogozni rastu na 267,4 tone

Kineska rudarska kompanija Zijin Mining je 8. aprila 2026. godine povećala svoj vlasnički udeo u australijskoj kompaniji Strickland Metals na 5,55 odsto, nakon što je investirala dodatnih 8 miliona australijskih dolara. Time je Zijin postao drugi najveći akcionar u Strickland Metals, učvrstivši svoju poziciju na projektu Rogozna kod Novog Pazara, koji se smatra jednim od najperspektivnijih nalazišta zlata i bakra na Balkanu.

Zijin je prvo u avgustu 2025. godine uložio 5 miliona dolara i tada stekao oko 3,3 odsto vlasništva u Strickland Metals, ubrzo nakon što je australijska kompanija preuzela projekat Rogozna. U februaru 2026. usledila je nova dokapitalizacija od 5 miliona dolara, a najnovijom kupovinom 40 miliona akcija u aprilu, Zijin je stekao status „substantial holder“ (značajnog akcionara) na australijskoj berzi, koji se dodeljuje vlasnicima više od 5 odsto akcija.

Prema izveštajima Strickland Metals, ukupni procenjeni resursi na lokalitetima Šanac, Gradina i Medenovac iznose 267,46 tona ekvivalenta zlata. Procena za projekat Rogozna je uoči posljednjeg ulaganja Zijina porasla sa 168 na 267,4 tone, dok je na lokalitetu Šanac procena povećana sa 143 na 166,4 tone ekvivalenta zlata, sa zvanično potvrđenih 39 tona u kategoriji indikovane rude.

Strickland Metals je nedavno objavio otkriće nove mineralizacije na lokaciji Obradov potok, koja će ući u zvanične procene resursa do kraja godine. Za 2026. kompanija je najavila obimno istraživanje sa planom da izbuši čak 70.000 metara na području Rogozne.

Pre aprilskog ulaganja, Strickland Metals je u februaru prikupio više od 33 miliona evra od investitora. Kompanija planira završetak Studije predizvodljivosti (PFS) do sredine 2027. godine, što predstavlja ključni korak ka dobijanju dozvola za eksploataciju.

Zijin Mining je već prisutan u Srbiji kroz rudarske projekte u Boru i Majdanpeku, a novo ulaganje potvrđuje strategiju širenja na jugozapadu zemlje, oslanjajući se na iskustvo i kapacitete u rudarskoj industriji.

Pročitaj još

U Trendu