Connect with us

Domaće

Turska pokreće naftovod Basra-Džejhan, novi pravac za izvoz nafte iz Iraka

Projekat predviđa transport nafte do luke Džejhan, uz potencijal za jačanje finansijskog centra Istanbula

Published

on

pexels-photo-15673384

Projekat predviđa transport nafte do luke Džejhan, uz potencijal za jačanje finansijskog centra Istanbula

Naftovod Basra-Džejhan, koji predviđa transport nafte iz južnih iračkih polja do turske luke Džejhan na Sredozemlju, mogao bi postati ključna alternativa rutama kroz Ormuski moreuz, ocenjuju geopolitički analitičari. Direktor Međunarodne agencije za energetiku Fatih Birol izjavio je da bi ovaj projekat omogućio stabilan izvoz za Bagdad i povećao energetsku bezbednost Evrope, dok bi Turska ojačala poziciju energetskog čvorišta.

Projekat zahteva političku koordinaciju između Turske i Iraka, kao i međunarodno finansiranje, uključujući podršku iz evropskih zemalja zainteresovanih za diverzifikaciju snabdevanja energentima. Birol je naglasio: „Otvaranje Ormuskog moreuza bila je dobrodošla vest. Međutim, pošto je zatvoren jednom za svagda, a pretnja njegovog zatvaranja sada će visiti nad svim akterima poput Damoklovog mača, napori za diverzifikaciju i pronalaženje alternativnih ruta, alternativnih tehnologija i alternativnih goriva nastaviće se istim tempom.“

Pored energetske važnosti, Birol ističe i finansijski potencijal Turske: „Kada se rat završi, Bliski istok neće biti više isti Bliski istok i, u potrazi za alternativom, Turska će imati dve dobre prilike, jedna je vezana za finansije, a druga za naftu.“ On smatra da Istanbul ima potencijal da postane novi finansijski centar u regionu i alternativa Dubaiju, pod uslovom da se unapredi infrastruktura i pojednostave poreski propisi. „Verujem da Istanbul ima potencijal da bude alternativa Dubaiju. Ali da bi se to postiglo, potrebno je pripremiti neophodnu infrastrukturu. Razgovarao sam sa mnogim velikim kompanijama koje su počele da se pitaju da li će Dubai i dalje biti bezbedan kao što je nekada bio i traže alternative. Ako preduzmemo određene mere u Turskoj, možemo biti značajna alternativa. Drugim rečima, ako učinimo Istanbul atraktivnijim i stavimo ga u prvi plan kao finansijski centar primenom smanjenja poreza, izuzeća itd, možemo da uspemo. Posebno ako možemo da pojednostavimo naš donekle komplikovan poreski sistem, a s obzirom na to da imamo makroekonomsku stabilnost, mislim da se Istanbul može izdvojiti kao finansijski centar u mnogim oblastima”, naveo je Birol.

Ujedinjeni Arapski Emirati su, prema izveštaju američkog Volstrit džurnala, započeli razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o uspostavljanju valutnog svop aranžmana zbog mogućnosti produbljivanja ekonomske krize usled rata sa Iranom. Guverner Centralne banke Emirata Halid Mohamed Balama tokom sastanaka u Vašingtonu predložio je oslonac u vidu valutnog svopa sa američkim Ministarstvom finansija i Federalnim rezervama. Emiratski zvaničnici upozoravaju da bi, u slučaju nedostatka dolara, mogli biti prinuđeni da koriste kineski juan ili druge valute u naftnim transakcijama, što bi moglo imati posledice po globalni finansijski sistem u kojem dolar ima dominantnu ulogu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

NIS pregovara o prodaji, Vlada insistira na punom kapacitetu Rafinerije Pančevo

Ministarka energetike naglašava crvene linije u pregovorima sa MOL grupom, fokus na preuzimanju obaveza

Published

on

By

Ministarka energetike naglašava crvene linije u pregovorima sa MOL grupom, fokus na preuzimanju obaveza

Naftna industrija Srbije (NIS) trenutno je u procesu složenih pregovora o prodaji sa mađarskom kompanijom MOL, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović nakon sastanka sa predsednikom i izvršnim direktorom MOL grupe Hernadijem Žoltom. Ministarka je naglasila da su razgovori teški i da postoje crvene linije koje Srbija ne može da pređe.

Prema njenim rečima, ključni uslov Srbije jeste da Rafinerija u Pančevu nastavi da radi u punom kapacitetu. Takođe, Vlada Srbije zahteva da MOL preuzme ili zameni sve obaveze koje je NIS imao iz ranijih perioda, a koje su od suštinske važnosti za zemlju. Ministarka je ovu informaciju objavila na svom zvaničnom Instagram nalogu, ističući važnost nastavka stabilnog poslovanja i očuvanja energetskog sektora.

Razgovori između predstavnika MOL-a i zvaničnika Srbije biće nastavljeni u narednim danima u Beogradu. Istovremeno, MOL će voditi zasebne pregovore i sa Gaspomneftom i Gaspromom, što ukazuje na višestruku složenost procesa i značaj za regionalno tržište nafte i gasa.

“Naš cilj je da Rafinerija u Pančevu nastavi da radi u punom kapacitetu, ali i da MOL preuzme ili zameni obaveze na koje se NIS obavezao u prošlosti, a koje su od važnosti za Srbiju”, izjavila je Dubravka Đedović Handanović.

Očekuje se da će dalji tok pregovora definisati buduće odnose u kompaniji i uticati na energetsku stabilnost zemlje, dok će ishod zavisiti od spremnosti svih strana da ispune postavljene ekonomske i strateške zahteve.

Pročitaj još

Domaće

Nemačke kompanije povećale investicije na plus 0,2 poena u martu

Industrija beleži rast investicionih očekivanja sa minus 6,9 na plus 0,1 poen, ali energetski sektor i dalje u minusu

Published

on

By

Industrija beleži rast investicionih očekivanja sa minus 6,9 na plus 0,1 poen, ali energetski sektor i dalje u minusu

Nemačke kompanije blago su povećale svoje investicione planove za 2026. godinu, što potvrđuju novi podaci Ifo instituta iz Minhena. Vrednost Ifo indeksa investicionih očekivanja porasla je u martu sa decembarskih minus 3,1 poen na plus 0,2 poena, dok se oporavak odvija neujednačeno zbog rasta troškova energije i globalne neizvesnosti.

Najveći doprinos rastu optimizma dolazi iz industrije gde su očekivanja porasla sa minus 6,9 poena na plus 0,1 poen. Automobilska industrija beleži najizraženiji napredak, sa plus 2,9 na plus 14,8 poena, dok je mašinska industrija iz negativne zone prešla na plus 2,1 poen. Nasuprot tome, investiciona očekivanja u sektorima sa visokom potrošnjom energije ostala su gotovo nepromenjena na minus 9 poena u poređenju sa decembrom.

Hemijska industrija dodatno je pogoršala svoja očekivanja, sa minus 15,8 na minus 16,2 poena, što ukazuje na nastavak strukturnih izazova. Paralelno sa investicijama u osnovna sredstva, kompanije povećavaju ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i u softver i digitalna rešenja, što se povezuje sa ubrzanom primenom veštačke inteligencije, navodi Ifo institut.

U sektoru trgovine i dalje vlada pesimizam, sa indeksom investicionih očekivanja na minus 9,6 poena, dok su usluge zabeležile blagi rast sa plus 1,1 na plus 2,8 poena.

Uprkos poboljšanju investicionih planova, Ifo institut upozorava da rast cena energije i geopolitičke tenzije, uključujući posledice rata na Bliskom istoku, i dalje predstavljaju ključne faktore neizvesnosti koji ograničavaju ekonomski oporavak privrede Nemačke.

Pročitaj još

Domaće

Extra Auto Transport i partneri završili most Orlovat-Tomaševac dužine 120 metara

Srbija dobila novi železnički most od 500 tona čelika i 2.600 kubika betona, uz dodatnih 1.200 metara pruge

Published

on

By

Srbija dobila novi železnički most od 500 tona čelika i 2.600 kubika betona, uz dodatnih 1.200 metara pruge

Domaće građevinske firme Extra Auto Transport d.o.o. iz Vrbasa, Bricken d.o.o. i ZGOP d.o.o. iz Novog Sada završile su izgradnju novog železničkog mosta na reci Tamiš kod Tomaševca, dugog 120 metara. Radovi, koje je inicirala AD Infrastruktura železnice Srbije, započeti su 31. maja 2024. godine i okončani 10. septembra 2025. godine.

Most, čija je ukupna dužina 120 metara, izgrađen je između Orlovata i Tomaševca, odmah pored starog železničkog mosta iz 1884. godine. Dva od četiri stuba nalaze se u samoj reci, dok je raspon između stubova 40 metara. Konstrukcija je izvedena korišćenjem oko 500 tona čelika i 2.600 kubika betona.

Pored mosta, izgrađeno je i dodatnih 1.200 metara koloseka, za šta je utrošeno 25.000 kubika nasipa, 170 tona šina, kao i između 1.700 i 1.800 železničkih pragova. Ministarka građevinarstva Aleksandra Sofornijević izjavila je da će novi most biti značajna veza za Srednjobanatski okrug, od Pančeva prema Subotici, dok je Grad Zrenjanin pokrenuo inicijativu da se stari most preuredi u pešačko-biciklistički.

“Posle mnogo godina ovo je prvi put da su naše kompanije radile samostalno ovako zahtevan objekat. Čestitam na dobro izvedenom poslu”, izjavio je predsednik Republike Aleksandar Vučić prilikom obilaska mosta.

Prema dostupnim podacima, pored vodećih izvođača, na projektu je učestvovala i firma Trioprojekt d.o.o. Novi most, koji je dobio upotrebnu dozvolu, ispunjava sve tehničke uslove, a očekuje se da uskoro bude pušten u punu funkciju za železnički saobraćaj. Stari Tomaševački most, izgrađen 1884. godine, do nedavno je bio u upotrebi, a planira se njegova prenamena.

Ova investicija predstavlja povratak domaćih kompanija u samostalnu realizaciju infrastrukturnih projekata ove veličine i značaja u železničkom sektoru Srbije.

Pročitaj još

U Trendu